Tala eseese i mea o lo o tutupu i le lalolagi
PIPISI LE ISI FA’AMA’I OTI I LE LALOLAGI
Ua maitauina le vavao o le lalolagi i le taimi nei i le isi fa’ama’i oti lea ua pipisi i ni isi o atunuu o le lalolagi, aemaise lava i atunuu e aofia ai Nigeria, Aferika ma Liberia, e taua o le ‘Ebola virus’.
E tusa ai o faamaumauga mai le Soifua Maloloina a le lalolagi (WHO) i le aso ananafi, e to’a 729 le aofai o tagata ua maliliu i le fa’ama’i oti lenei talu ona pipisi i totonu o le lua masina talu ai, ma le to’a 1,323 ua fa’amaonia le a’afia ai i lenei virusi.
O le virusi lenei e sosolo i ala toto o le tino o le tagata, ma ua faamaonia mai le leai o se fofo e mafai ai ona foia lenei fa’ama’i.
E to’alua ni tagata Amerika ua faamaonia le a’afia i lenei faama’i, o i laua fo’i ia o ni foma’i, sa galulue mo le tau foiaina o le fa’ama’i na pipisi i Aferika i Saute ae aafia ai i laua.
Na pau le gaioiga ua taumafai atunuu eseese o le lalolagi o lo o aafia o latou tagata e fai, o le tuu eseese lea o tagata ua aafia ma i latou e le o aafia, ina ia faigata ai ona pipisi solo atu lenei faama’i.
SUAMALIE LE TOSO TEINE I INITIA
E tusa ai ma ripoti mai le atunuu o Initia, e foliga mai ua avea le solitulafono o le toso teine, o se mea ua suamalie i lagona ma mafaufau o le au amio valea o lo o faatinoina lea ituaiga gaioiga.
I le vaiaso nei na toso faamalosi ai e ni tagata o lo o tau sailia pea e leoleo ni tamaitai aoga se toafa, ao savavali i luga o le alatele ua tuua le aoga.
O le itu e pito sili ona ofo ai leoleo, o le mafai lea e le au amio leaga ona toso tamaitai nei i le mu tini tini o le la, ae pe aisea foi na le iloa atu ai e ni tagata lenei gaioiga.
E toalua tamaitai na maua ua maliliu ma le isi toalua o lo o tau sailia pea e leoleo.
TO’ATELE UA MALILIU I LE VEVESI I SASA’E TUTOTONU
E silia i le to’a 1,300 tagata ua fa’amaonia mai le maliliu i Isaraelu ma Palesitina, talu ona tula’i mai le vevesi i le va o atunuu nei e lua i le masina na te’a nei.
I ni ripoti na faasalalauina e ala ata tetele e aofia ai le CNN na taua ai e fa’apea, e tusa ma le 1,300 tagata Palesitina ua faamaonia le maliliu, ae na o le to’a 56 tagata Isaraelu.
O le to’atele o tagata Paselitina ua maliliu o tagata savili e aofia ai ma tamaiti, ae o tagata Isaraelu e mafuli i fitafita a le malo.
O le vaiaso nei na faia ai le isi fonotaga i le va o malo aufaatasi ma taitai o atunuu o lo o vevesi, mo le tau faamautuina o se auala e faamuta ai le vevesi, ona ua maitauina le toatele o tagata ua maliliu, ma ua faasolo atu lava ina aafia ai ma tagata lautele.
TEENA UGANDA LE TULAFONO FAASAGA I AMIOGA FAA SOTOMA
Ua teena e le Fa’amasinoga e iloiloina mataupu o le Fa’avae a le malo o Uganda se tulafono na pasia e le Palemene i le masina o Tesema 2013, e siitia ai faasalaga e tuuina atu ia i latou e faamaonia lo latou faia o amioga mataga faasotoma i fanau laiti, po o ituaiga solitulafono mataga lea e aofia ai le feusua’i o isi ali’i ma isi ali’i (tulou).
na taua e le faamasinoga sa iloiloina mataupu o le Faavae a le malo o Uganda e faapea, ua mafua ona latou teena lenei tulafono, ona sa pasia e le Palemene ma sainia e le Peresetene, ae lei atoa le kalama po o le aofai o sui o le Palemene e tatau ai ona faia le palota e pasia ai lenei tulafono.
fa’aliliu Ausage Fausia