Ads by Google Ads by Google

Tala Mai Samoa

Ua viia ma momoli mai le faamalo a le failautusi aoao o Malo Aufaatasi, le susuga Ban Ki Moon, i le malo Samoa ona o ana taumafaiga e ala i gaioiga ma galuega, e faaitiitia ai le aafiaga o le siosiomaga, aemaise o galuega e fesoasoani ai i le aafia ma le faaleagaina o le ‘afu'afu o le lagi i kasa oona.

O lea saunoaga faamalo a le alii failautusi aoao na faia i se fonotaga o lo o usuia i Dharka, o lo o feiloai ai atunuu o le lalolagi e toa 18 e aupito i matuia aafiaga o le tau e afaina ai.

Na saunoa Moon, e tatau ona avea Samoa ma faataitaiga i atunuu tetele o le lalolagi lea o lo o aupito i aafia ai le  ‘afu'afu o le osone ona o le tele o le kasa oona i ia atunuu e ala i a latou fale gaosi oloa, o taavale afi ma le le tausia ma puipuia lelei o le siosiomaga. O le masina fou o le a toe faia se isi fonotaga a atunuu o le lalolagi i Durban i Aferika i Saute e talanoaina ai le faamatuuina o seleni e fesoasoani ai i atunuu o le lalolagi e aupito i aafia o latou siosiomaga i suiga o le tau. E le i mamao atu talu ona faamanatuina le vaiaso o le siosiomaga i Samoa e pei ona faia i tausaga taitasi, ma o se tasi o taumafaiga a le matagaluega o punaoa faalenatura ma le siosiomaga, e le gata i le taumafai e faasao punaoa faalenatura ma nofoaga e faato'a ai le suavai, o le taofi o le taina o laau ma le vaomatua, faapea le taofi o le toe lafoina o otaota ma lapisi i vaitafe.

O se tasi o taumafaiga a le matagaluega, o le polokalama lea o le totoina o le miliona o laau i totonu o le atunuu talu mai le tausaga e 2009 i le maea o le galulolo na aafia ai le atunuu seia oo atu i le tauisaga fou, ua atoa le tasi le miliona o laau i nofoaga eseese i totonu o le atunuu.

FAASALA I LE TOESE TASELE COLLINS i LE FAIA O TUPE TAUFAASESE

Ua faasalaina nei i le toese mo le  tolu tausaga le alii e 39 tausaga o Tasele Collins ina ua faamaonia ona moliaga o lona gaosia lea o ni tupe Samoa taufaasese ma faaaogaina i ni auala taufaasese ma solitulafono. Na ioe e Collins i le faamasinoga maualuga ona moliaga uma e 10, o le gaosia lea o ni tupe taufaasese. i se lipoti a leoleo e uiga i lenei mataupu, na taua ai e faapea o le masina o Iuni o le tausaga nei na faaaoga ai e lea alii se masini photocopy ma se printer na faatau faapitoa e lolomi ai ni tupe pepa tai selau tala se lima, lea sa ia faaaogaina i le aso na sosoo ai i le faleoloa o le Coin Save i Apia, o se pisinisi a se aiga Saina.

Sa masalomia e lea aiga ia tupe taufaasese ma sa latou lipotia loa lea alii i leoleo ma fai ai suesuega, ma maua ai masini sa faaaoga i le gaosiga o ia tupe taufaasese. O le afioga i le alii faamasino ia Vui Clarence Nelson na ia fofogaina le iuga o lea mataupu. Na ia teena le talosaga a le alii o Tasele Collins ina ia ‘alo ese le faaiuga a le faamasinoga mo se faasalaga faafalepuipui mo ia, ona o se tasi o ona gasegase. Peitai na saunoa le Vui, o mataupu faapenei e seasea ona tupu i totonu o le atunuu ma ua tatau ona faatulaga atu loa se faasalaga ina ia fai ma aoaiga mo nisi o lo o mafaufau e faia lea solitulafono ma faailoa i ai le feau,  o Tafaigata le iuga o lea ituaiga solitulafono.

LEOLEOINA E LE NAVY A NIU SILA IA GATAIFALE O SAMOA

O le a maitauina e le atunuu le faatupulaia o asiasiga a vaa alalo ma vaalele savili a le navy a le malo Niu Sila i gataifale ma ogasami faavaomalo a Samoa. O lea tulaga ua mafua ona o le fesoasoani mai pea o lea malo ao amata tapena mo le faamanatuina o le 50 tausaga o le tutoatasi o le malo Samoa i le tausaga fou. O ia asiasiga o sa o le navy a Niu Sila o le a galulue faatasi ai ma le sa a le matagaluega o leoleo ma falepuipui e tagai ai i ni faalavelave e ono tulai mai i gataifale o le atunuu, faapea le puipui o ogasami faavaomalo a le atunuu mai le fagotaina faasolitulafono e vaa mai isi atunuu.

Na malaga mai i Samoa i le vaiaso nei le taitai o le navy a Niu Sila e faatalanoa le faagaioiga o lea faamoemoe galulue faatasi a malo e lua ma le taitai o le atunuu, le afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, faapea minisita o le matagaluega o faatoaga ma faigafaiva, leoleo ma falepuipui ma  le  komiti faafoe o le tutoatasi o le tausaga fou. O lea faiga faapaaga a Samoa ma Niu Sila, ua atili atagia ai le feagaiga faaleuo i le va o malo e lua na sainia i tausaga ua mavae. Na o Samoa lava ua saini lima faatasi ma Niu Sila i lea ituaiga feagaiga.

FALEPUIPUI MO LE FA TAUSAGA SE ALII SA FAIGALUEGA i LE SAMOATEL

E fa tausaga o le a nofosalaai i le falepuipui se alii sa faigaluega i le kamupani telefoni o le SamoaTel, lea ua faatauina nei e le kamupani o le Bluesky mai Amerika Samoa. O le ua molia o George Toilolo ma e 46 moliaga o lona faia lea i ni auala faaalatua ma ni auala faasolitulafono o ni igoa taufaasese poo ni accounts ma tului i ai ni paleni  tau telefoni ma le faamoemoe e maua mai ai ni faamanuiaga mo ia lava.

O lea faaiuga na folasia e le alii faamasino mo faamasinoga faaitumalo, le afioga Vaepule Vaemoa Vaai. E 67 moliaga sa molia ai George Toilolo ina ua tulai i luma o le faamasinoga. Peitai na faailoa mai e le alii faamasino e faapea, e le i lava ni molimau na tuuina atu a o faagasolo le faamasinoga, e faamaonia ai moliaga e 17 ma ua faaleaogaina ai ia moliaga e 17, ae totoe ai moliaga e 46. E tolu aso na faagasolo ai lea faamasinoga i le masina na tea nei. Ae lei lauina lona faasalaga, na saunoa le alii faamasino e faapea, e ogaoga tele le solitulafono sa ia faia ona ua ia umia se tulaga maualuga i totonu o le kamupani. Na faamanino foi e le alii faamasino, i lalo o le tulafono, a faamaonia le tagata i le moliaga e tasi o moliaga e 46 ua faamaonia nei, e ono faasala o ia i le umi ele i lalo ifo o le lima tausaga.

O lona uiga e silia ma le 200 tausaga e ono faasalaina ai o ia i le toese. Peitai na ia taua, ua manatu le faamasinoga, ua ogaoga tele lea faasalaga ma ua mamafa telefoi mo ia moliaga. E fa tausaga o le a nofosala ai o ia i le toese.

MAUA KONEKARATE A FILIPO LEVI MA TAIASINA TUIFUA E TAAALO AI i EGELANI

E toalua sui o le Manu Samoa sa taaalo i le taamilosaga o le ipu o le lalolagi talu ai nei ua faamanuiaina i ni konekarate faapolofesa mai nisi o kalapu lakapi tetele i totonu o Egelani. O le susuga Mulitalo Filipo Levi, o se tasi o loka a le Manu Samoa, ua sainia nei lana konekarate i le kalapu lakapi a Nottingham. Na faaalia e le Faatonu o lea kalapu lona agaga fiafia ina ua talia e Mulitalo le latou ofo aua o se tama taalo ua tele lona tomai i taaloga faavaomalo. Fai mai a ia, e tele lona faatuatuaga o le a avea Mulitalo ma se aseta aoga tele mo le latou kalapu lakapi.

O le susuga Mulitalo Filipo Levi na amata taalo mo le au a Otago Highlanders. Na maua ana konekarate e taalo ai i Iapani ma le au a Newcastle Falcons i Egelani ma o le masina nei e faamaea ai lea konekarate ma see atu ai loa i lana kalapu fou o Nottingham. E see ese Mulitalo mai le Newcastle Falcons ae ofi atu i totonu o lea lava kalapu le susuga Taiasina Tuifua i sana konekarate ua maea ona saini lima ai. Na saunoa le alii faatonu o lea kalapu, ua leva ona latou sailia se tasi e agavaa ma o lo o i ai le tomai faapitoa e pei o Tuifua, toe o se tagata maualuga, malosi toe lelei le aveina o le polo. Na ia saunoa, o nei agavaa uma atoa ai ma le tomai o lo o ia te ia, o le a fesoasoani tele i le latou kalapu ina ia siitia ai lo latou tulaga mai le tulaga maualalo o lo o i ai nei. Na faaalia e le susuga Taiasina Tuifua, e tele nisi kalapu mai Europa e aofia ai Farani sa tuuina atu ni a latou ofo mo ia, ae peitai ua ia filifilia le Newcastle Falcons ona o lona agaga ina ia avea ma lu'itau ia te ia, aua o le au lenei o lo o mulimuli i le faatulagaga o au o le taamilosaga i Egelani.

O le susuga Taiasina Tuifua sa taalo i taaloga uma a le Manu Samoa i le ipu o le lalolagi na sei mavae atu nei, ma sa taalo foi o ia i le taaloga mataina lea na manumalo ai mo le taimi muamua i le au a Ausetalia i se taaloga faitaulia.

TOE FAATUPULAIA FOI LE PULE I LE OLA

Ua i ai se fuafuaga a le Toomaga mo e Puapuagatia e toe tapa le fesoasoani a pule a alii ma faipule o afioaga taitasi, e tau foia ai le faafitauli ua toe alia'e mai foi i totonu o le atunuu o le toe Siitia o le fuainumera o i latou e pule i o latou soifua. Na faaalia e le tamaitai peresetene o le toomaga ia Lina Chang e faapea, o le vaiaso na tea nei sa o latou faatalatalanoa ai nisi mai le motu tele i Salafai i lenei lava mataupu. Sa faia nisi o fonotaga faaleaoaoga a le toomaga i nisi o afioaga ma aoao ai i latou i le tuuina atu o se fesoasoani mo i latou e moomia ona o mafatiaga faalemafaufau.

Na toe faamamafa e Chang, e tatau lava ona silafia e le atunuu lautele, o le pule i lou soifua e le o se auala lea e foia ai ni faafitauli. Fai mai a ia, o se galuega e faafaigata tele pe a le galulue faatasi le atunuu ma le toomaga e sailia ni auala e foia ai lea faafitauli ua toe alia'e mai foi. E le gata i le galulue faatasi ma alii ma faipule i afioaga eseese, ae ua i ai foi le faamoemoe a le toomaga mo e puapuagatia e galulue faatasi ma isi faalapotopotoga i totonu o le atunuu e pei o le Faataua Le Ola, Mapusaga O Aiga, ma isi faalapotopotoga o lo o ofoina atu le fesoasoani i soo se tasi o lo o mafatia i soo se ituaiga faafitauli lava.

TAUALUGA LE VAIASO E FAATAUA AI LE SOIFUA MALOLOINA LELEI

O ananafi na faamaea ai le vaiaso ua faatauaina e le malo e tauala mai i le matagaluega o le soifua maloloina, o le vaiaso mo le soifua maloloina lelei o tagata o Samoa. O lenei polokalama faapitoa na amata mai i le amataga o le vaiaso i ni faatasiga faaleaoaoga ma polokalama faalauiloa, ina ia saga faamanatu pea i le atunuu lautele o le taua tele o le tausisi i le soifua maloloina. E le gata i ia polokalama sa faia ai folasaga ma saunoaga, ae sa faapea foi ona galulue le matagaluega e faatino galuega e fesoasoani ai i lea faamoemoe e pei o siva faamalositino sa faia i luma o le maota o le malo i Matagialalua, o savaliga i luga o auala ma le taamilosaga soka a matagaluega ma ofisa eseese a le malo.

O se vaega taua o ia aoaoga o le faamalosia lea o ituaiga taumafa tatau mo le faaitiitia o faamai ua mautinoa le Siitia ai o le fuainumera o tagata Samoa ua aafia ai e pei o le mai suka, toto maualuga, maifatu, kaensa ma mai o fatuga'o. E tusa ai ma faamaumauga a le matagaluega, o le 53% o le faitau aofai o tagata Samoa matutua, lea ua aafia i le tino puta ma o se aafiaga aupito i ogaoga tele i tulaga tau le soifua maloloina ma e lelei mo se atunuu tau atiae. O ananafi la na taualuga ai lea vaiaso faapitoa i le afa aso a le aufaigaluega a le malo mo le latou aso taalo sa faia i Malifa.

FESILIGIA E LE AIGA O SE TINA MAITAGA NA MALIU I SAVAII LE MAFUAAGA O LONA MALIU

O lo o fesiligia e se tasi o aiga i Savaii le mafuaaga o le maliu o le latou tina talavou na maitaga ma tili atu i le falemai i Foalalo ma maliu ai. O lea tina o Luisa Tamapene, e 28 tausaga le matua mai Taga i Savaii. Na faamautu mai e le sooupu o le matagaluega o leoleo ma falepuipui, le susuga Leaupepe Fatu Pula e faapea, na maliu lea tina i le falemai i Tuasivi ma o lo o talia le iuga o suesuega i lona maliu. O lea tina sa faamoemoe e tatau ona ola i le masina fou.

E tusa ai ma lipoti, na tiga le manava o lea tina i le aso Toonai na tea nei ma faanatinati atu ai i le falemai. E taunuu atu i latou i le falemai i Foalalo, e leai se fomai ma sa faatonuina i latou e tatau ona ave i Tuasivi. Peitai e le i manuia ia taumafaiga ma e lei mafai foi e teine tausi soifua sa i ai ona faaola lea tina poo lana pepe. E faalua ona asiasi atu lea tina i le falemai ina ua ia logo i le tiga o lona tino, e tusa i lipoti i le aso Tofi ma le aso Faraile. O le aso Toonai9 na sosoo ai na toe faatopetope atu ai i le falemai ma maliu ai o ia faatasi ma lana pepe e le i fanau mai.