Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

FAITIO E TUILAEPA LE MALO AMERIKA SAMOA

 

Na tuusa’o le saunoaga a le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, i lona le fiafia i le le faatauaina e le malo Amerika Samoa o ona tiute faavaomalo e pei o lona auai i le fono a taitai o atunuu Polenisia lea na usuia talu ai nei i Tahiti. Na saunoa Tuilaepa i lana polokalama o le 2AP ma le Palemia, “Ua tatau lava i le faigamalo a Amerika Samoa ona faataua ona tiute ia faavaomalo ona e taua tele i le vaai ma le fa’alogo mai a isi atunuu Polenisia, o auai ma i ai se leo o Amerika Samoa i mataupu ogaoga faapea. E le iloa sou atamai ma sou toa i lou pupuifale, ao le va i fafo ia faataua. Ia aemaise foi le silasila mai o le malo Amerika o taulamua atu Amerika Samoa i mataupu e aafia ai le saogalemu o ona tagata i le lumanai, ma e faatupu fiafia i le malo tele lea tulaga. Ao le mea lea o le pupuifale, e leai lava ma se isi e iloa oe ma le amanaia ai lava oe.” O ia saunoaga a le alii palemia ua faia ina ua foi mai o ia i le fonotaga a le fono a taitai o atunuu Polenisia lea sa usuia i Papeete, Tahiti lea sa sainia ai se feagaiga faavaomalo e taitai o atunuu sa auai, e fa’ailoa atu ai i atunuu tetele o le lalolago lo latou tetee i gaioiga a ia atunuu o lo o aafia ai le siosiomaga ma fesuia’i uiga o le tau, lea e pagatia ai tagata o atumotu laiti o le lalolagi. O lea feagaiga o le a tuuina aloaia atu i se fono e usuia i Farani i le faaiuga o le tausaga nei.

 

VALAAULIA TUILAEPA VAALELE A PAPUA NIU KINI

 

Ua valaaulia e le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, le kamupani vaalele a Papua Niu Kini, le Airlines PNG Limited, e afea Samoa i a latou faigamalaga ina ia maua ai se sootaga o Samoa i faigamalaga i L.A. i Amerika faapea Hong Kong. Na fofogaina e Tuilaepa lea valaaulia i le sauniga fa’apitoa sa faia mo le faalauiloaina aloaia o le tatalaina o le faletupe fou i totonu o le atunuu, le Bank South Pacific, i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei. O le BSP lea ua faataua ma faagaioia le faletupe o le Westpac, ma o le taitaifono o lea faletupe, o ia foi lea o le fa’atonu o le kamupani vaalele a Papua Niu Kini, le susuga Sir Kostas Constantinou. Ina ua logoina le alii palemia o le alii taitaifono o le BSP o ia foi lea o le fa’atonu o le kamupani vaalele a Papua Niu Kini, sa faapea ona faia ai loa ma le talosaga a Tuilaepa. “Ua ou iloa o oe o se tamalii e savali i ana faaupuga ma o se so o se mea e te tautino o le a tupu, e taunuu lava,” o a Tuilaepa lea. “Ou te manao e te tautino mai i le po nei o le a afea e au vaalele Samoa ina ia maua ai se matou sootaga i faigamalaga tuusao i L.A., Hong Kong faapea Papua Niu Kini. Na saunoa le alii palemia, o lo o iloiloina pea i le taimi nei e le malo le tuufaatasiga o le Polenisia ma le kamupani vaalele o le Virgin Blue ma o Setema e faia ai le faaiuga a le malo po o se fa’aipoipoga ua tatau ona fa’aauau pe ua tatau ona tetea.

 

FAATUPULAIA I LATOU PESIA I LE DENGUE FIVA

 

Ua fa’ailoa mai e le fa’atonu aoao o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, le afioga Leausa Toleafoa Dr. Take Naseri e faapea, ua oo atu nei i le 100 le fuainumera o tagata Samoa ua fa’amauina ua asia le falemai mo se fesoasoani i le faamai matautia o le dengue fever po o le fiva o ponaivi. O le faatupulaia o le fuainumera o tagata i Samoa ua aafia i lea faama’i e mafua mai i le fa’aauau pea o fesootaiga e ala i faigamalaga ma Amerika Samoa, lea o lo o lipotia mai ai le toatele o i latou ua pesia ai. O lea tulaga ua tuu mai ai ma se lapata’iga a le matagaluega mo le atunuu lautele ina ia nofo uta i ai, ma faia i ai ni togafitiga e ono taofia ma faaumatia ai le soona pepesei o lenei faama’i. Ao le tulaga matautia la ua i ai nei le pepesi o le faama’i, ona o lea fuainumera e 121 ua fa’amauina, e i totonu uma lava o le masina e tasi, ma e ono faatupulaia ona o lo o faagasolo atu pea le atunuu e saili fesoasoani. E i ai tulaga ogaoga po o i latou ua tuga a’afiaga, ae e le o i ai se tasi ua maliu ai. O le tulaga lea o lo o galulue malosi i ai le matagaluega ma ana paaga i Samoa nei ina ia mataituina pea i latou ua aafia, aemaise lava o le toatele lea e lipotia mai i afioaga tulata i le taulaga. O le faamanatu a le matagaluega mo le atunuu atoa, ina ia puipui malu mai le namu lea o lo o feaveaia lenei faamai e ala i le faamama lelei o tafafale ma nofoaga uma e ono tuufua ai le namu. Afai foi ua faalogoina se suiga i le malosi, ona vave fesootai lea o se fesoasoani mai le matagaluega po o se falemai lata ane.