Tala otooto mai le Fono Faitulafono

SAUNI MALOLOGA A LE FONO MO LE FA VAIASO

 

E fa vaiaso le umi o le malologa a le Fono Faitulafono lea ua sauni atu nei i ai, e pei ona taua i ni iugafono sa tolaulauina i luma o maota e lua i le taeao ananafi.

 

O le agaga o lenei malologa, lea e amata i le aso Faraile o le vaiaso nei, ma le fa’amoemoe e toe a’e mai le Fono mo ana galuega masani i le aso 16 Mati, 2015, ina ia mafai ai ona fa’atino ni isi o galuega a le Fono e mana’omia le fa’ataunu’uina i le fa’aiuga o le masina lenei o Fepuari.

 

Saunoa le peresetene o le Senate ia Gaoteote Palaie Tofau ananafi e fa’apea, o le taua o le malologa a le Fono lea ua alo atu i ai, o le a maua ai fo’i ma le avanoa e malaga atu ai sui o le Komiti o le Litaea a maota e lua, e auai i le fonotaga a le Litaea e usuia i Hawaii i le fa’aiuga o le masina lenei o Fepuari.

 

I luma o le maota o sui i le taeao ananafi, na fautuaina ai e le fofoga fetalai ia Savali Talavou Ale le taitaifono o le Komiti o le Litaea a le maota, ina ia faamautu gaioiga uma mo le malaga atu o sui uma o le komiti mo lenei fonotaga.

 

O le taua o le fonotaga a le komiti o le litaea o lo o faia i Hawai’i, e malamalama ai sui o le fono i le tulaga tonu o lo o i ai teugatupe o le litaea a le malo.

 

PILI E SUI AI TULAFONO FILIFILIA SUAFA MATAI O AIGA

 

Ua i luma o le maota o sui se pili mo se tulafono e aveese ai le mana’omia o le afa toto tagata Samoa, mo se tasi na te fa’auluina se talosaga mo se suafa matai, ae tatau lava ona i ai se aia tu’u fa’asolo mai tua’a mo lea tagata e agava’a ai i le suafa matai a lona aiga.

 

O lo o taua i le tino o le tulafono e faapea, so o se tasi e fia oo atu i le suafa matai a lona aiga, e tatau ona ia umia aia tuu faasolo mai tuaa mo le suafa, ae aua ne’i toe mana’omia lona umia o le tulaga lea, o le itiiti ifo ma le afa toto Samoa.

 

O le agaga o le tulafono e pei ona saunoa le afioga i le ali’i faipule ia Faimealelei Anthony Fu’a Allen sa ia fa’aulufaleina lenei tulafono e fa’apea, o le taua o le tulafono taufa’aofi lenei, ia laina tutusa uma ai sulio aiga Samoa e autova’a i suafa matai o aiga, nai lo le fa’amanuiaina pea o le tagata o lo o lava lona aia tau toto, ae leai lava se fa’amanuiaina o le tagata e le atoa se afa toto Samoa i le suafa, ae o lo o tutusa uma le la tautua.

 

E LE O TAOFIA TAUMAFA VELA E AUMAI I SAMOA

 

Na faamanino e le Fa’atonusili o le Ofisa o Fa’atoaga ia Lealao M. Purcell i luma o le komiti o Fa’atoaga a le Senate, e le o taofia le aumaia o taumafa vela mai Samoa pe afai e aumai fa’aoso mo aiga i Amerika Samoa, pau le itu e mana’omia i lalo o le tulafono, ia 100% le fa’avelaina o nei taumafa.

 

O le tali atu lea a le ali’i fa’atonu i ni isi o fesili ma fa’aea na fa’aleo e ni isi o senatoa, i le tula’i soo mai pea o le faafitauli ni isi o le atunu’u, o le taofi lea i le malae vaalele i Samoa o a latou tauumafa vela e fia aumai iinei, ae a fesili atu i ai pe aisea ae sau le talu, e mafua atu i le Ofisa o Fa’atoaga a Amerika Samoa.

 

Na taua e le afioga i le ali’i senatoa ia LeAtualevao Asifoa e fa’apea, e leai se aia e taofi ai fua i Samoa taumafa vela o lo o aumai e tagata o le atunu’u e fai ma oso o le malaga.

 

Na taua e ni isi o afioga i senatoa le fa’asea o tagata o le atunu’u, i le tigaina lea o nai o latou aiga e tapena mai oso mo le malaga, ae o o mai totonu o le vaega e sauni ai le pasese e aga’i atu i le va’alele, ae toe taofi ai e le aufaigaluega a le malae va’alele a Samoa, ma ma’imau ai le tigaina o aiga i le tau tapenaina o le oso mo le malaga.

 

Na fa’amanino e Lealao i luma o le komiti e fa’apea, o lo o i ai le tulafono a le Ofisa o Faatoaga a Amerika (USDA) o lo o tapu ai le auina ma o so o se taumafa mai isi atunu’u i fafo atu o le Iunaite Setete, e aofia ai setete ma teritori uma e pei o Amerika Samoa.

 

Pau lana fautuaga i afioga i senatoa ma le atunu’u, afai ua manatu aiga e aumai se oso mo le malaga ae fa’aaoga mai i ai aano o manu, ia mautinoa e 100% le vela o nei taumafa ona fa’atoa mafai lea ona fa’ataga e fa’aulufale mai i le teritori.