Tala otooto mai le Fono Faitulafono
PASIA SENATE SUIGA I TULAFONO O SUAFA MATAI
E 12-1 le palota na pasia ai e le maota maualuga i le vaiaso na te’a nei, le pili na fa’aulu e fa’atulaga ai suiga i le tulafono o Suafa Matai. I le pasia ai e le senate o lea tulafono taua, e na o le afioga i le ali’i Senatoa ia Afoa M. Lutu na palota leai i le tulafono.
O le tulafono lea ua pasia nei e le senate, e le fa’ataga ai se tagata sa fa’asala i se solitulafono mamafa, ma e lei fa’amagaloina fo’i ona ia umia se suafa matai o se aiga, e le mafai fo’i ona ia faila se tete’e mo se tasi e soloa’i atu i le suafa.
Saunoa Afoa i le aso Faraile na te’a nei ina ua sauni le maota e faitau tolu le tulafono, na te matua lagolagoina le tulafono, o se tulafono taua fo’i ma aoga, peita’i e i ai vaega o le tulafono lea e ono fete’ena’i ma le tulafono a le malo tele e fa’atatau i Nesionale, ina ne’i avea ma itu e fete’ena’i ai ma le tulafono lea ua i luma o le maota.
Mo se fa’ata’ita’iga e pei ona saunoa Afoa, o lo o i ai tama fanau a le atunu’u o lo o aumau i fafo ona o tulaga i galuega atoa ai ma le latou tautua i le malo tele, o lo o i ai a latou fanau o lo o soifua a’e i fafo, ma e ono i ai le taimi latou te fesiligia ai lo latou agava’a i suafa o aiga.
Ae na tula’i le afioga i le ali’i senatoa ia Galea’i M. Tu’ufuli ma saunoa e fa’apea, pau lava le agaga o suiga i le tulafono o suafa matai, o le fa’asa lea o se tagata sa ta’usala i se solitulafono mamafa, ma e le i fa’amagaloina fo’i, ona ia umia se suafa matai o le aiga, pe faila fo’i sana tete’e i se tasi e soloa’i atu i le suafa matai.
Na taua e sui o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i le Sui Failautusi ma afioga i Kovana o Falelima, lo latou lagolagoina o le agaga o le tulafono lenei.
Sa i ai se fautuaga sa tu’uina atu e le afioga i le kovana o le Falelima i Sisifo ia Lualemaga E. Faoa i le komiti e tusa ai o le tulafono, ina ia aua ia aua ne’i aofia ai taimi ua tuana’i i le taimi e pasia ai e le fono faitulafono ma sainia e le aii kovana, ae ia amata atu lava i le taimi e sainia ai le tulafono ona fa’amalosia.
Ae ina ua pasia e le maota maualuga le latou pili i le aso Faraile na te’a nei, e leai se suiga na latou pasia.
TELE PEA FA’ASEA I FA’ATOAGA TOGALAAU ‘AINA
O lo o tele pea fa’asea i tulaga o fa’atoaga togalaau ‘aina i totonu o le atunu’u, e pei ona fa’aalia e ni isi o afioga i Senatoa i le vaiaso na te’a nei, le saogalemu o le soifua maloloina o le atunu’u ma togalaau ‘aina o lo o fa’atauina i tafatafa o le alatele faapea ai faleoloa ma le maketi.
Saunoa le afioga i le ali’i senatoa ia Soliai Tuipine Fuimaono e fa’apea, e le o tulaga manuia pea lava le vaaiga o lo o ia matauina i le taimi nei, i le fa’aauau pea lea ona fa’atatau fualaau ‘aina e pei o kapisi i tafafa o le alatele i totonu o lona afioaga i Nu’uuli, a o lea ua mae’a ona fa’alauiloa e le Ofisa o Fa’atoaga le fa’asea lea ona toe fa’atau atu le kapisi i le atunu’u.
Saunoa Soliai e fa’apea, o lona popolega o lo o i ai i tulaga o fualaau ‘aina o lo o toto e tagata Asia ma fa’atau atu i le atunu’u, o le mautinoa lea o le saogalemu o le atunu’u mai nei taumafa, aemaise ai o ituaiga vailaau o lo o fa’aaoga e tausi ma fa’a failele ai togalaau ‘aina nei.
O le atugaluga lava fo’i lea na saunoa i ai le afioga i le ali’i senatoa ia Mauga Tasi Asuega, i le tatau lea ona silasila toto’a le fono i fa’afitauli o lo o a’afia ma masalomia ai ni isi o togalaau ‘aina i le atunu’u, ona o togalaau ‘aina nei o lo o tausi ma fafaga ai fanau aoga a le atunu’u, fa’apea ai ma le atunu’u atoa.
“E tatau ona tatou vaavaai i auala e puipuia ai soifua o fanau aoga ma le atunu’u atoa, e le taua tupe ae taua le soifua”, o le saunoaga lea a Mauga.
Saunoa le afioga i le ali’i senatoa ia LeAtualevao Asoifua, o ia fo’i lea o le ta’ita’ifono o le Komiti o Fa’atoaga a le maota maualuga, e le fa’atauagavale le komiti i le mataupu lenei, ona e oo mai lava i le taimi nei e le o i ai lava se masini e fua ai le malosi o vailaau o lo o tausi ai laau ‘aina o lo o toto i le atunu’u.
Saunoa LeAtualevao e fa’apea, ua ua tuana’i le 30 aso lea na folafola e le Fa’atonusili o le EPA e tu’u atu e saili mai ai le masini, ma ua tatau fo’i la ona toe fesiligia le EPA ma le Ofisa o Fa’atoaga e tusa ai o le masini o lo o mana’omia.
Na fa’ailoa e le Fa’asili o Fa’atoaga ia Lealao M. Purcell i le Samoa News i le vaiaso na te’a nei, e le i taunu’u mai lava le masini e fua ai le malosi o vailaau i luga o togalaau ‘aina se’i vagana ai tama’i masini e mafai lava ona fa’aaoga i luma e saili ai le malosi o le vailaau.
O le itula e 8:30 i le taeao nei lea ua fa’atulaga e faia ai se iloiloga o lenei mataupu i luma o le komiti o Faatoaga a le maota maualuga, lea o le a molimau ai le Fa’atonusili o Faatoaga ma le Faatonusili o le EPA.
