Tala otooto o Fa’amasinoga

VILIAMU LOLOHEA

 

O le ali’i lea na ia ave fa’amalosi se teineititi i se togavao ma fa’amalosi ai o ia, ua poloaina e le fa’amasinoga le taofia o ia i le toese i Tafuna mo le umi e 5 tausaga, o se tasi lea o tuutuuga o lana nofova’ava’aia e 10 tausaga, ina ua ta’usala o ia i le moliaga mamafa o le faiaiga fa’amalosi ma se teineititi a laititi i lalo o le tulafono, ae solofua e le fa’amasinoga isi moliaga mamafa sa totoe ai i le pepa o tagi sa fa’aulu fa’asaga ia te ia.

 

Na fa’atoese Viliamu Lolohea e tusa ai o lana gaioiga sa faia, ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia. Na talosaga fo’i lana loia fautua ia Michael White i le fa’amasinoga ina ia fa’anofova’ava’aia le ua molia i lalo o tuutuuga na te tuua le atunuu ae toe fo’i atu i le atunu’u sa malaga mai ai.

 

O Lolohea o se tagatanu’u mai le malo o Tonga, e pei ona fa’amaonia i fa’amaumauga a le fa’amasinoga.

 

Na finau le loia a le malo o Tiffany Oldfield i le fa’amasinoga ina ia fa’asala le ua molia i le fa’asalaga pito maualuga o lo o fa’atulaga mai e le tulafono, o le umi lea e 15 tausaga.

 

E 10 tausaga sa manatu le fa’amasinoga e taofia ai Lolohea i le toese, peita’i ua fa’amalumalu lona tuliina o lea fa’asalaga, ae o le a nofovaavaaia o ia i lalo o tuutuuga a le faamasinoga.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai lona tuliina o tausaga e lima i le toese i Tafuna, peita’i, a mae’a lona ona ia tuliina masina e 60 mai lana fa’asalaga, ona ia tuua lea o le teritori ae toe fo’i atu i lona atunu’u, ua fa’asa ona toe ulufale mai i Amerika Samoa mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

ALESANA UTUONE

 

O ananafi na talia ai e le fa’amasinoga maualuga se talosaga na fa’aulu e le itu a le malo, ina ia solofua le moliaga mamafa sa tu’uaia ai le ali’i o Alesana Utuone, ina ua fa’amaonia i se ripoti mai le falema’i e a’afia o ia i le gasegase o le mafaufau, e pei ona fa’amaonia mai e lana loia i le Samoa News.

 

O Utuone, 31 tausaga le matua na tu’uaia e le malo i le moliaga mamafa o le fa’ao’olima i le tulaga muamua, atoa ai ma le moliaga mama o le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele, ona o le fa’alavelave lea na manu’a ai se ali’i i Amaua i le aso 24 Aperila 2013, ina ua ia fa’aaoga se agaese e fa’ao’o ai manu’a i le ali’i na a’afia.

 

I faamaumauga a le faamasinoga o lo o taua ai e faapea, o le faalavelave na tulai mai ina ua faatoa oso ese le na aafia mai le pasi ma sauni e kolosi le auala e aga’i atu i lona fale, ae faafuase’i loa ona osofa’i o ia e Utuone ma manu’a ai.

 

Na taua e ni molimau i leoleo e faapea, e ui la te le’i vaai i le taimi na faaoolima ai Utuone i le alii na aafia i le agaese, peitai na la iloaina le taimi na tamo’e ese mai ai o ia ma le agaese i lona lima, a’o le taimi lea na la vaaia ai le ulu o le alii o lo o manu’a o lo o tafe mai ai le toto (tulou).

 

Ina ua fesiligia e leoleo le ua molia e uiga i lenei mataupu, sa ia ioeina ai lona faaaoga o le agaese e faaoo ai manu’a i le alii na lavea, atoa ai ma lona faanaunauga sa i ai o le faauma lea o ia.

 

E 15 senitimita (cm) le tele o le manu’a na aafia ai le pito i tua o le ulu o le alii na aafia ae 5-6 senitimita le loloto, e pei ona taua e le alii foma’i ia Dr. Kumar i leoleo, ma mafua ai loa ona taofia le ali’i na manu’a i le falema’i mo togafitiga i le tausaga na te’a nei.

 

AUKUSITINO FALANI

 

O le masina o Aokuso 2015 lea ua fa’atulaga e le fa’amasinoga maualuga e faataunu’u ai le fa’amasinoga autu a Aukusitino Falani, ina ua ia teena le moliaga mamafa o le fa’ao’olima i le tulaga lua o lo o tu’uaia ai o ia e le malo.

 

O le tu’uaiga fa’asaga ia Falani na afua mai i se fa’alavelave lea na tula’i mai i le aso 21 Fepuari 2014 i Tafuna, ina ua ia fa’aaoga le apa o le ‘cement glue can’ e tu’i ai foliga o le ali’i na a’afia.

 

I fa’amaumauga a le fa’amasinoga o lo o taua ai e fa’apea, o le vevesi lenei na amata mai i fanua, ae i le aoauli o le aso lea ina ua fetaui le ta’avale a le ua molia ma le ali’i na aafia i luga o le auala, sa palauvale ai Falani aga’i i le ta’avale a le ali’i na a’afia.

 

Ina ua taunu’u le ta’avale a le ali’i na a’afia i lana fale faigaluega, o le lala lea o le ASTCA i Tafuna, lea fo’i la te faigaluega fa’atasi ai ma Falani, na aga’i atu ai loa le ali’i na a’afia ma fesili ia Falani pe aisea na palauvale atu ai ia te ia.

 

O le taimi lea na oso mai ai loa i fafo le ua molia mai lana ta’avale, ma le apa ‘glue’ o lo o uu i lona lima, ma fesili i le ali’i na a’afia pe o le a le mea e mana’o ai, ma aapa atu le ua molia ma titina le ua o le ali’i na a’afia, ma sosoo ai loa ma lona tu’iina o ia i le apa e pei ona taua i fa’amaumauga a le fa’amasinoga.

 

Na tamafai le ali’i na a’afia e tali atu i gaioiga a Falani e ala i le tu’u atu fo’i o lana tu’i, peita’i sa ia fa’alogoina le pogisa o lana vaai ina ua lavea i le tu’i a le ua molia. O lo’o tatala i tua Falani mai le toese.