Tala otooto o Fa’amasinoga

SIMANI TUNUMAFONO

 

O le ali’i amio valea lea na alu na o lona ofuvae laititi ina ua ova le ‘ona ma fa’alavelave i se tasi o aiga latou te tuaoi, ua poloa’i e le fa’amasinoga ina ia toe fo’i i lona atunu’u na sau ai mo le umi e tasi le tausaga, ua sa fo’i ona toe taumafai e ulufale mai i le teritori ae le i atoa le tausaga o lona fa’asalaga.

 

Na fa’atoese le susuga a Simani Tunumafono i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo ananafi e tusa ai o lana gaioiga sa faia, ina ua ta’usala o ia e le fa’amasinoga i le moliaga mama o le tu fua i le fanua o se isi tagata, ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia, e toe fo’i atu ai e tausi lona aiga i Samoa.

 

O le masina o Aperila 2013 na mae’a ai le aoga o le I.D na umia e Tunumafono, le ituaiga o le ‘P5’, e pei ona taua i fa’amaumauga a le Ofisa o Femalagaaiga na tu’uina atu i luma o le fa’amasinoga.

 

Ina ua fesili le ali’i fa’amasino ia Tunumafono po o le a lana mea sa fai ua mafua ai ona molia o ia e le malo, na ata le ua molia ma lulu lona ulu ma fai i le fa’amasinoga, “ou te le o manatuaina la’u gaioiga sa faia ona sa ova lo’u ‘ona”.

 

Ae na taua e le loia a le malo e fa’apea, e tusa ai ma fa’amaumauga a le fa’amasinoga, na ‘ona le ua molia ma savali ai na o lona ofuvae laititi (tulou) i le fanua o le aiga latou te tuaoi, ma vili ai loa e le aiga leoleo mo se fesoasoani.

 

O le aso Tofi o le vaiaso nei lea ua fa’amoemoe e tuua ai e le ua molia le teritori mo Samoa, i le malaga a le Lady Naomi, i le mae’a ai o aso e 9 talu ona taofia o ia i le toese i Tafuna, o aso fo’i ia ua manatu le fa’amasinoga e avea ma ona fa’asalaga i lenei mataupu.

 

FINAU ALI’I LEOLEO MA PAGOTA E FA’ATAUNU’U ULUA’I ILOILOGA

 

O le itula e 11:00 i le taeao o le aso Lua o le vaiaso fou lea ua fa’atulaga e le fa’amasinoga fa’aitumalo, e faia ai le ulua’i iloiloga o le mataupu o lo o tu’uaia ai le ali’i leoleo ia Fatu Enari ma ni ali’i pagota se to’atolu, i lo latou tuua lea o le toese i Tafuna e aunoa ma se fa’atanaga fa’aletulafono.

 

Na fa’ailoa e le loia fautua o lo o tula’i mo Enari ma ali’i pagota e to’atolu ananafi, o lo o manana’o i latou uma nei e fa’ataunu’u le ulua’i iloiloga o lenei mataupu, ina ia mafai ai e le malo ona latou fa’amaonia i le fa’amasinoga, o lo o lava mau e lagolago ai moliaga ua faia fa’asaga ia i latou nei.

 

O Enari o lo o tu’uaia i moliaga mamafa e lua, o lona fesoasoani e fa’asosola pagota i tua, atoa ai ma lona fa’ataga o se pagota e sola ese mai le toese, ma le moliaga mama e tasi o lona fa’aleagaina lea o mea molimau a le malo, ae o ali’i pagota e to’atolu e aofia ai Tolupo Hodges, Ioane Filipo ma Matafua Mataipule o lo o tau fai tu’uaia uma i latou i le moliaga mamafa e tasi o le sosola i tua ma le toese.

 

O tu’uaiga fa’asaga ia i latou nei e to’afa e afua mai i le fa’alavelave lea na taofi ai e leoleo mai le vaega o Leoleo Su’esu’e le Van a le toese i Tafuna i le po o le aso 7 Ianuari 2015 i Fagaitua, o lo o ave mai e le ali’i leoleo o Enari ae o lo o i ai i totonu ma ali’i pagota e to’atolu ua molia nei.

 

Na fa’ailoa e Enari i leoleo su’esu’e e fa’apea, o ia na alu e momoli ali’i pagota i Alofau, ina ua fa’ataga e le sui pule o le falepuipui ia Lt. Fasi Ta’ase pagota e o i Alofau e fai le paipa o le sai pua’a a Hodges sa leaga.

 

Ina ua fesiligia e leoleo ia Lt. Ta’ase e uiga i lenei mataupu, sa ia teena ai lona fa’atonuina o Enari e alu e momoli pagota i Alofau, peita’i na taua e ni leoleo o le falepuipui i le Samoa News, na fa’ataga e Lt. Ta’ase ia Enari e alu e momoli pagota i Alofau.

 

E $15,000 le tupe lea ua fa’atulaga e totogi ona fa’atoa mafai lea ona tatala Enari i tua ma le toese, ae leai se tupe ua fa’atulaga e tatala ai pagota i tua.