Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

SENATE PASIA FA’ATUPEGA O LE OFISA AUTU O LE TAOA

 

I le toe faitauga o le pili a le Maota o Sui na fa’aulu mai e le faigamalo, na pasia ai e le Maota Maualuga le tupe e $720,000 e fausia ai le Ofisa Autu o le TAOA i Tafuna.

 

O lona uiga ua pasia lelei lea pili fa’aulu a le faigamalo pe a mae’a fo’i ona sainia nei e Kovana Lolo Moiliga, lea sa ia toe tautalagia lea pili fa’aulu a le Malo i lana saunoaga faapitoa i le Fono Faitulafono i le vaiaso ua te’a. I le palotaga o lea pili ua fulisia le Senate e fa’apasia le fa’atupega lea.

 

O le alagatupe lea ua fa’ailoa mai, o le tupe totoe mai le tausaga fa’aletupe 2019.

 

O le Kamupani a le Pentagon Samoa Construction o lo’o ua lautogia mo lea galuega.

 

TOLOPOINA HAWAII FA’AALIGA TU & AGANUU PASEFIKA - CORONAVIR

 

O le setete talimalo i lenei tausaga i le fa’aaliga tele o tu ma aganuu a Atumotu o le Pasefika lona 13, ua latou fa’ailoa mai, “Ona o le a’afiaga tele e oo i ai le soifua o le mamalu lautele o tagata o le pasefika i le fa’ama’i o le Coronavirus, ua faia ai le fa’aiuga a i matou le malo talimalo, o le a tolopoina lea fa’aaliga tele ma le taua i o tatou tagata o atumotu o le Pasefika.”

 

O le Fa’aaliga Tele lenei o Tu ma Agaifanua a Atumotu o le Pasefika, na fa’atulaga e fa’atautaia lea i Hawaii ia Iuni 10-21, 2020. Peita’i i le taimi nei, ua le fa’amautuina mai se taimi e toe fa’ataunu’u ai lea fa’aaliga.

 

“O le taumafaiga ina ia le a’afia le tele o le soifua o i latou o le a autova’a atu e fa’afiafia mo latou malo ta’itasi, fa’apea ma i latou o le a malaga atu e fia maimoaina tu ma aga eseese a atumotu o le Pasefika o le a fa’aalia, fa’apea fo’i ma le soifua lautele o tagata o le setete o Hawaii i lenei fa’ama’i pipisi matuia o le Coronavirus, ua le fa’ataunuuina ai le fa’amoemoe lenei ua loa ona loma mai.”

 

O le aumalaga a Amerika Samoa mo lenei fa’aaliga tele o tu ma aga a le pasefika, ua fa’ailoa mai e le tama’ita’i Fa’atonu o Lauagaia Mary Taufete’e, e to’a 60 sui e malaga, e aofia ai le au fa’afiafia, i latou e tapena mo fa’aaliga a atisi ma le vasega o taitai malaga.

 

TEMOKALASI AMERIKA SAMOA FA’AMAUTU SUI TAUVA PERESETENE 2020

 

O le aso Lua sa faia ai se fa’atasiga a le Vaega Fa’aupufai a le Temukalasi i Amerika Samoa e palotaina se sui e avea ma peresitene o Amerika, mai le itu pati Temukalasi.

 

Na tauaofia lea palotaga i le Samoa Sports Center poo le Oasis i Tafuna.

 

“O le tausaga lenei ua ese mai le to’atele o i latou ua gasolo mai e faia a latou Palota mo se sui o le temokalasi e tauva i le tofi Peresetene,” ose tala lea a le taitai fono o le Temukalasi i Amerika Samoa.

 

Sui mai le kemupeni a Mike Bloomberg na oo mai sui e to’alua ina ia latou fa’atautaia le kemupeni i le teritori.  Lea ua ‘ai silia fo’i lea vaega i le taumafaiga lea, ma ua tulaga lua i ai le taumafaiga a le tamaita’i Amerika Samoa Tulsi Gabbard mai Leloaloa.

 

O le taumafaiga lenei ua fa’alauiloa lava e Gabbard lona fia tauva i le tofi Peresetene mo le Vaega Fa’aupufai a le Temukalasi, aua e na te fia faia se suiga lelei mo le soifuaga o tagata lautele o le Iunaite Setete o Amerika.

 

Gabbard i le taimi nei o lo’o avea ma Faipule o le Setete o Hawaii i le Konekeresi.

 

Sa auai foi sui o lo’o ta’ita’ia vaega ta’itasi a sui tauva i Amerika Samoa nei, ua latou saunoa fo’i e fa’afetaia i latou ua mae’a palota mo so’o se tasi lava ua latou filifilia, aua o le aia tatau lea a le tagata e filifili ai ona ta’ita’i.

 

O le susuga Leifi Aliitama Sotoa, na avea ma fofoga o le polokalama fa’asolo mo lenei fa’amoemoe a le Temokalasi, ma o le tamaita’i o Karen Green na masi’i mai fafo ina ia fa’atautaia le palotaga i Amerika Samoa mo Mike Bloomberg, sa muamua lava i ai le avanoa e saunoa ai e tusa o le fa’amoemoe.

 

Na soso’o lea ma Gabbard, ma tula’i Tamatoa Tony Langkilde. O le susuga Don Hoffman sa saunoa mo le sui tauva o Bernie Sanders ae o le tina o Wendy Malepeai na saunoa mo le sui tauva o Elizabeth Warren.

 

O Joe Biden sa faia mai a la’ua saunoaga e fa’aaoga ai feso’ota’iga fa’a Initeneti.

 

Na amata ona faitauina le palota i le 1:00 i le aoauli ma ua maua ai fa’aiuga nei: Bloomber e 49.86% 9 le 175 palota na ia maua; Gabbard e 29.34% i le 103 palota sa ia mauaina; Bernie Sanders e 10.54%; Joe biden e 8.83% ma Elizabeth Warren e 1.42%.

 

O le alii lea na ia gaoia meatotino a lona uncle ae faatau atu ina ia mafai ai ona faatau mai ana fualaau faasaina, ua faasala nei o ia e le Faamasinoga Maualuga e nofosala i le Toese i Tafuna mo le 20 masina, o se tasi lea o tuutuuga o lana faasalaga faanofovaavaaia e 5 tausaga.

 

Na taua e le alii o Lafoga Tanuvasa i luma o le Fa’amasinoga e faapea, o le itu e pito sili ai ona matuia lana solitulafono sa faia, o lea ua maliu lona uncle sa aafia i lana solitulafono ae le i maua se avanoa e faatoese i ai.

 

O le vaiaso na te’a nei na tulai ai Tanuvasa i luma o le Fa’amasinoga Maualuga mo le tuuina atu o lana faasalaga. O le ali’i Loia Fautua lagolago ia Rob McNeill na tula’i mo Tanuvasa, ae o le tama’ita’i Loia Sili lagolago ia Laura Garvey na tula’i mo le malo.

 

E 2 tagi na faila e le malo faasaga ia Tanuvasa. I le tagi muamua, sa tu’uaia ai Tanuvasa i le moliaga e tasi o lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, faapea ai ma le moliaga e tasi o lona umia faasolitulafono o vaega o le laau faasaina o le mariuana.

 

I le tagi lona lua, sa tuuaia ai e le malo le ua molia i le moliaga e tasi o le talepe fale i le tulaga muamua, faapea ai ma le moliaga e tasi o le gaoi.

 

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, lea fo’i na talia e le Fa’amasinoga Maualuga i le masina o Ianuari 2020, na malie ai le ua molia e tali ioe i le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

I le tali ioe ai o Tanuvasa i le solitulafono e pei ona ta’usala ai o ia e le Fa’amasinoga Maualuga, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 22 o Tesema, 2018, na ia umia faasolitulafono ai fualaau faasaina o le aisa e aunoa ma se faatanaga mai le Fa’amasinoga.

 

Ina ua maua le avanoa mai le Fa’amasinoga, na faatoese ai loa le ua molia e tusa ai o lana solitulafono ma ia talosaga ai mo se isi avanoa se’i toe foi atu ai i lona aiga e saili sana galuega e tausi ai lona toalua ma lana fanau. Na taua e Tanuvasa e faapea, o masina e 14 ia na taofia ai o ia i le Falepuipui a o faatali ai se faaiuga o lana mataupu, ua ia aoaoina mai ai se lesona taua i lona olaga, e le o se mea lelei le soli o le tulafono.

 

Na faatoese le ua molia i lona to’alua ma lana fanau, atoa ai lona nu’u, ekalesia ma ona matua, ona o le solitulaono ua mafua ai ona ta’uleagaina le igoa o le aiga ia te ia.

 

Na faapitoa le faatoesega a Tanuvasa i lona uncle ma lana fanau, lea na matua aafia i lana solitulafono, ina ua ia talepe le latou fale ae ave faagaoi le tele o meatotino ma faatau ese atu, ma maua mai ai tupe na faatau ai ana fualaau fa’asaina.

 

“O le itu e pito sili ona mafatia ai lo’u loto, o le tausaga na te’a nei na maliu ai lo’u uncle ae o’u i ai pea lava i le Toese, ma le maua ai se avanoa ou te faatoese atu ai ia te ia e tusa ai o la’u solitulafono,” o le faamatalaga lea a Tanuvasa.

 

Na talosaga le loia a le ua molia mo se faasalaga faanofovaavaaia, e aunoa ma le tuuina atu o se isi taimi e tuli e le ua molia i le Toese i Tafuna. Na taua e McNeill le salamo moni o Tanuvasa mai lana mea sese sa faia, ua ia sauni fo’i e toe fo’i atu i tua e saili sana galuega e tausi ai lona aiga.

 

Na lagolago e le loia a le malo le talosaga a le itu tete’e mo se faasalaga faanofovaavaaia. Pau le itu na faamanatu e le loia a le malo i le Fa’amasinoga, o le matuia o le gaioiga sa faia e lenei alii, i lona osofaia lea o le fale a lona lava uncle ma gaoi ana meatotino, ona alu lea ma faatau atu i ana uo ae maua mai ai tupe e faatau ai ana fualaau fa’asaina

 

Na faailoa e Garvey e faapea, o le solitulafono o le umia e le tusa ma le tulafono o fualaau faasaina, o se tasi lea o faafitauli ua matua faatupulaia i le teritori i le taimi nei, e le gata ua aafia ai tupulaga talavou, ae oo lava foi i totonu o aiga ua aafia ai.

 

Na faailoa e Garvey i luma o le Fa’amasinoga e fa’apea, afai e le aveesea e le ua molia le uiga leaga o loo aafia ai, o lona naunau lea e fa’aaoga fualaau fa’asaina, e le mafai ona suia lana amio, e ono toe aafia fo’i o ia i nisi solitulafono i le lumana’i.

 

A o le i tuuina mai le faaiuga a le Faamasinoga, na toe faatepa e le afioga i le ali’i Fa’amasino Sili lagolago ia Fiti Sunia tulaga matuia sa faia e le ua molia, lea ua mafua ai ona nofosala o ia i le tulafono.

 

Na taua e Sunia e fa’apea, na ulufale faamalosi Tanuvasa i totonu o le fale a lona uncle ao malaga atu lona uncle i Hawaii mo lona taotoga, ma ia ave faagaoi ai le tele o mea aoga sa i ai i totonu e aofia ai ietoga, lavalava, seevae, telefoni, o se laptop, ma le tele o mea e faaaoga e tamaitai i a latou teuga.

 

Na faatau e le ua molia mea aoga uma nei ma ia maua mai ai se vaega tupe tele, ona ia faaalu loa lea o tupe uma na maua mai i oloa gaoi na ia faatau atu e faatau mai ai ana fualaau faasaina.

 

I le aso na pu’e faapagota ai e Leoleo ia Tanuvasa, sa maua i ai e Leoleo fualaau faasaina o le aisa ma le mariuana. Sa maua ai fo’i i totonu o le ta’avale a Tanuvasa pea seevae ma nisi o lavalava sa ia aumaia faagaoi mai le fale o lona uncle.

 

Na faailoa e le Faamasinoga ia Tanuvasa, o se tulaga e mataga i tu ma agaifanua a Samoa se tagata na te toe faia se mea leaga i lona lava aiga, aemaise lava o le mataupu lea ua ta’usala ai o ia, o lona talepe ma gaoi meatotino a lona uncle o loo malaga i atunuu i fafo e tau saili se togafiti mo lona gasegase o loo aafia ai.

 

E 5 tausaga na manatu le Faamasinoga e faasala ai Tanuvasa i le Toese, peita’i ua faamalumalu lona tulia o lea faasalaga, ae ua nofovaavaaia nei o ia mo le 5 tausaga i lalo o tuutuuga e ao ona usita’i i ai.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai lona tulia o masina e 20 i le Toese i Tafuna, e faitau ai ma masina e 14 lea na taofia ai o ia e faatali ai se faaiuga o lana mataupu. Ua faasa le ua molia ona toe alu i le fale o lona uncle pe afai ae magalo mai i tua, ua faasa foi o ia ona ia toe tagofia le ‘ava malosi poo fualaau faasaina.

 

“O le avanoa mulimuli lenei mo oe e faia ai se suiga lelei i lou olaga e pei ona e talosaga mai ai, e te toe solia loa se isi tulafono, ona poloaina loa lea o oe e tuli faamae’a le vaega o lau faasalaga o lo o totoe e 5 tausaga,” o le fautuaga lea a le Fa’amasinoga ia Tanuvasa.