Ads by Google Ads by Google

Tapena Matatula Elementary mo le saogalemu i fa’ato’aga

Ona o tapenaga amata a a le aoga a Matatula Elementary ua latou naunau e fa’atuina se latou “Green House” po’o se eleele e fa’atuina ai e i latou se fa’ato’aga fa’apitoa, o lea ua talosaga ai le fesoasoani mai le vaega o Laufanua Fa’asao [Land Grant] a le Kolisi Tu’ufa’atasi.

 

O le sao o le a lautogia mo le vaega a le ASCC Land Grant o le mua’i a’oa’oina lea o fanau i ala e lelei ai ona toto la’au ‘aina i eleele ma fa’afailele ina ia maua ai fua lelei mo le tausami a le aiga, ma fa’atau atu nisi mo se vaega tupe maua a le aiga atoa.

 

Peita’i, e lalamua i mea uma, o le tausia lea o le saogalemu o le soifua o tagata uma mai auupega e fa’aaogaina i le fa’atautaiga o fa’aeleeleaga a le atunu’u fa’apea ma le saogalemu o mea uma mai le fa’aaogaina o vaila’au eseese e fa’aleleia ai fua o fa’ato’aga.

 

O sui iloga o le Land Grant sa malaga atu, o Amio Mavaega Luvu ma nisi o vaega eseese sa latou talosagaina o latou sao e fa’atino i a’oa’oga fa’apitoa i le fanau a’oga. E afua mai le Vasega 4 se’ia o’o i le Vasega 8, sa fa’apotopoto mo le a’oa’oga fa’apitoa lea mo le taimi amata.

 

Ina ua mae’a le 30 minute muamua o le a’oa’oga, sa tatala loa i potu a’oga le fanau, ae tofu ai sui o vaega ta’itasi, ASEPA, EMS, ma le ASCC Land Grant CNR ma Fa’ato’aga.

 

O sui lautogia e ta’ita’ia nei vaega ta’itasi e aofia ai le susuga Tunaimati’a Alfred Peters mai le vaega Fa’ato’aga a le Land Grant lea sa gafa ma le fa’amalamalamaina o le fanau i le taua o lou iloa fa’aaoga le vaila’au mo lona fa’amoemoe na gaosia ai, taimi e fa’aaogaina ai, ma le aofa’i po’o le tele o le vaila’au e fa’aaogaina.

 

I potu a’oga o nei vasega e fa sa vaevaeina i ai le fanau, sa tofusia i latou ma le matata e fa’atautaia ai. O le tasi vasega o le ASEPA, lea sa latou fa’apupula ala ua tulimata’ia e le latou matagaluega ina ia taofiofi mai le so’ona fa’aaoga solo o vaila’au eseese i laufanua, vaitafe ma le sami. Afai fo’i ua fa’aleagaina se vaitafe ma ogasami ona o siama leaga e ono lamatia ai le soifua maloloina, e le tatau i le fanau ona ta’e’ele ai, ae alo ese ai.

 

O le isi vasega lona lua, o le vasega a le Saogalemu o Mea Taumafa, e pei o fua fa’ato’aga o totoina, ia mautinoa ua fa’aaoga vaila’au e tineia ai manu nini’i fa’alafua e pei ona fa’atonuina i fagu o vaila’au o fa’atau mai. “Ia va’ai i fa’atonuga o le fa’aaogaina o nei vaila’au ta’itasi, taimi e tatau ona fa’aaoga ai vaila’au, ma tele fo’i e ao ina fa’aaogaina. Manatua, a ova, ua afaina fua o na fa’ato’aga, ua le tatau ona tausamia e le atunu’u,” o se tasi nei o fautuaga i le fanau.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i e le tama’ita’i pule a’oga, Mrs Tino Roberts, “O lo ua mae’a fa’aulu le talosaga a le matou a’oga i le PTA ma le DOE e fia fa’atino e le fanau se fa’ato’aga e toto i totonu o fale ‘Green House.’’

 

O lea poloketi ua fa’ailoa mai e fia mautinoa le mae’a lelei i le tausaga a’oga nei, ae a tuai, e amatalia i le tausaga a’oga fou, ma o tapenaga la nei e ao ina muamua fai, e iloa ai ua nofo sauni le fanau a’oga ma matou faia’oga, i lea poloketi e matua taua lava i le ola a’e o fanau talavou i totonu o nu’u ma afio’aga e lava le eleele e faia ai fa’aeleeleaga, ma e tua fo’i i fa’ato’aga le tausiga o aiga.