Ads by Google Ads by Google

Tele naua mataupu tau solitulafono taulima Ofisa Loia Sili

I le ripoti a le Ofisa o le Loia Sili mo galuega fa’atino i le Kuata Lua o le Tausaga Tupe lenei 2014, o lo o atagia mai ai le tele naua o mataupu tau solitulafono sa mafai ona taulimaina e le Ofisa i luma o le Fa’amasinoga a Amerika Samoa.

 

I le silia ai i le 3,000 mataupu tau solitulafono sa taulimaina e le Ofisa o le Loia Sili talu mai le masina o Ianuari, Fepuari ma Mati, 2014, e pito tele ai mataupu tau solitulafono mamafa, lea e aofia ai mataupu mo pepa sala (citations) sa tu’uina atu e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Vaega a le AS-EPA i le aofaiga e 2,684.

 

O le tele o mataupu e fa’asala ai e le AS-EPA le mamalu o le atunu’u, o mataupu ia e feso’ota’i ma le le tausisia o tulafono i le fausiaina lea o a latou sai pua’a (tulou), po o ni isi fo’i o tulafono tau i le si’osi’omaga ua le tausisia e le atunuu.

 

Ae mo le vaega a le Soifua Maloloina, o le tele lava o a latou pepa sala o lo o tu’uina atu i le atunu’u, e fa’apitoa lea mo le aufai pisinisi faleoloa e aofia ai ma le fale’aiga, i lo latou le usitaia lea o tulafono mo le soifua maloloina o tagata lautele o le atunuu i le taulimaina lea o taumafa.

 

Mo se fa’ata’ita’iga i se mataupu sa fofogaina i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo i le aso Lua o le vaiaso na te’a nei, Me 13, 204, na salatupe ai e le ali’i fa’amasino ia John L. Ward II se tina fai pisinisi atoa ai ma ni ana tagata faigaluega se to’alua, ina ua latou le usitaia tulafono e fa’atatau i le taulimaina lelei lea o taumafa mo le fofoga taumafa o le atunu’u.

 

O le fafine faipisinisi na ta’usala i solitulafono mama e lua o lona fa’a faigaluegaina lea o ni tagata e aunoa ma ni health card, ae o tagata faigaluega e to’alua na ta’usala i moliaga mama ta’itasi o le faigaluega e aunoa ma se health card.

 

Na taua e le Ta’ita’i o le Vaega o lo o gafa ma le Tausia lelei o Fale’aiga ma Faleoloa i totonu o le atunuu mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, susuga Papali’i Marion Fitisemanu e fa’apea, o isi a latou pepa sala o lo o masani ona tu’uina atu i le aufai pisinisi, pe afai e fautuaina soo i lo latou fa’atauina o oloa ua tuana’i aso e fa’atau ai ae fa’aauau pea ona latou faia lea solitulafono, atoa ai ma le le fa’atinoina o vaega i totonu o le faleoloa po o le fale’aiga ua mae’a ona fa’atonuina le pisinisi e fa’aleleia.

 

“A maua e sui o le matagaluega ni oloa o lo o fa’atauina pea i luga o fata o faleoloa, matou te la’u ese oloa nei ma lafoa’i, ae ave i ai le fautuaga i le pule o le faleoloa e aua ne’i toe fa’atauina ni oloa ua mae’a le aso e aoga ai,” o le saunoaga lea a Papali’i.

 

Ae afai loa e toe maua oloa nei ua mae’a le aso e fa’atau ai o lo o fa’aauau pea ona tu’u i luga o fata o le faleoloa ma le fa’amoemoe e fa’atau atu i le atunu’u, e le gata e toe aveese ma lafoa’i, ae o le a tuuina atu loa fo’i ma se pepa sala i le pule o le faleoloa, a le o lena fo’i, e mafai ona fai le fa’aiuga e tapuni ai le faleoloa pe fa’asala mo se umi fa’atulagaina.

 

I mataupu tau i solitulafono mamafa, mai le 209 mataupu sa mafai ona faila e le malo i ulua’i masina e tolu o lenei tausaga, o le 35 o nei mataupu ua mae’a ona fai i ai fa’aiuga a le fa’amasinoga ma le 103 o lo o fa’agasolo pea a latou iloiloga.

 

E ese mai i mataupu e pei ona taua i luga, e 37 mataupu e fa’atatau i sau’aga fa’asaga i tina ma fanau sa mafai ona faila e le malo i luma o le fa’amasinoga, ae 86 mataupu e fa’atatau i le ave ta’avale ‘ona sa mafai ona faila e le malo.

 

I le tele ai o mataupu tau solitulafono o lo o faila e le malo i luma o le fa’amasinoga, o lo o tula’i mai ai se fa’afitauli i le fa’amasinoga i le eseese lea o igoa o tagata o lo o molia o lo o fa’aaoga i ni isi o nei mataupu.

 

I luma la o le fa’amasinoga maualuga i le taeao ananafi, sa fautuaina ai e le afioga i le fa’amasino sili ia Michael Kruse loia uma a le malo sa i ai i totonu o le potu fa’amasinoga, ina ia silasila toto’a i mataupu tau solitulafono mamafa uma o lo o latou faila atu i luma o le fa’amasinoga, ina ia mautinoa e tutusa igoa o i latou o lo o molia o lo o fa’aaogaina i totonu o fa’amaumauga taitasi o lo o faila atu i le fa’amasinoga.

 

Na mafua lea saunoaga mai le ali’i famasino sili, ona o le mataupu fa’asaga i se ali’i o lo o tu’uaia i lona umia fa’asolitulafono o fualaau fa’asaina o le mariuana, ae ese lona igoa o lo o taua i isi vaega o faamaumauga a le faamasinoga, ese foi le igoa o lo o taua i isi faamaumauga.

 

Na tali le ali’i loia ia Tony Graf e fa’apea, o igoa o lo o latou fa’aaogaina e aumai i totonu o ripoti a leoleo o lo o faila atu i le latou ofisa, faapea ai ma faamaumauga i faamatalaga tusitusia a molimau.

 

Ae na saunoa Kruse e fa’apea, e tatau ona mataala le ofisa o le loia sili i le tulaga lea, aua o isi taimi e sikaili fa’a militeli ai leoleo, ona latou fa’amuamua lea o le fa’ai’u o le tagata e avea ma fa’ai’u lona igoa muamua.