Tele suiga lelei ua i ai le tamaoaiga o le malo

O se tasi o tala fiafia na momoli e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga, ina ua saunoa e tatala aloaia le ulua’i tauaofiaga a le Fono Faitulafono i le amataga o le vaiaso nei, o suiga lelei ua i ai le itu tau tupe aemaise ai o le tamaoaiga o le malo talu mai le ulua’i lua tausaga o lana nofoaiga.

 

Mo se fa’ata’ita’iga e pei ona saunoa le ali’i kovana, o se taimi muamua lenei mai le tele o tausaga ua mavae ua ova atu ai ma le $100 miliona tupe ua mafai e le malo ona ao mai tupe lotoifale.

 

“E le masani ai le malo i lenei tulaga ae o fuainumera fou na ua mafai ona ou otootoina atu, atonu o le usitaia o tulafono e lima ta’ita’iina ai tupe ua mafua ai ona tatou ausia lenei matati’a fou”, o se vaega lea o le saunoaga a le ali’i kovana.

 

E ese mai i le itu tau tupe na saunoa i ai le ali’i kovana, ae sa fa’apea fo’i ona o o lana saunoaga i galuega fou fa’apea ai ma laisene pisinisi fou ua mafai ona ausia e le malo, atoa ai ma le tulaga i le paketi a le malo i le taimi e tapunia ai tausaga tupe ta’itasi ua mavae atu.

 

“E pei ona masani ai le malo i le tele o tausaga ua mavae, e tapuni lava tusi a le faigamalo i le mumu o lana paketi, peita’i o se tala fiafia lenei, ona ua tapunia tusi o le tausaga tupe 2013 ae o lo o uliuli le tupe a le malo, lona uiga o lo o paleni tupe fa’aalu ma tupe sa fa’asoasoa mai”, o le isi lea saunoaga a le ali’i kovana.

 

Talu mai le tausaga e 2013 e o o mai i le taimi nei, ua silia i le 1,500 galuega fou ua mafai ona tu’uina atu e le malo i le atunu’u, e galulue ai mo le tausiga o aiga ma fanau.

 

O ia galuega e aofia ai galuega fou e 934 sa mafai ona maua i le tausaga na te’a nei e 2014, ma ua fa’amoemoe fo’i e ova atu i le 2,000 isi galuega fou o le a mafai ona maua i le tausaga lenei 2015, pe afai e tatala le tautua a le kamupani fou o le Tri-Marine lea ua fa’amoemoe e tatala i le fa’aiuga o le masina lenei, atoa ai ma galuega fou mai ni isi o pisinisi tua o lo o fa’amoemoe e fa’alautele la latou tautua i se taimi o lenei tausaga, e pei ona taua e Lolo i lana saunoaga.

 

I tulaga tau i laisene pisinisi, e ova i le 1,200 laisene pisinisi fou ua mafai ona tu’uina atu e le malo, talu mai le tausaga e 2013 e pei ona fa’amaonia e le ali’i kovana i lana saunoaga.

 

O ia pisinisi e aofia ai pisinisi fou e 579 sa fa’atutu i le tausaga na te’a nei 2014, ma pisinisi e 621 na fa’atutu i le 2013.

 

O ni isi o fesoasoani na taua e le alii kovana ua mafai ona maua e le malo, o le $1.2 miliona lea na fa’amatu’u mai e le Initeria, ina ua toe taliu atu i fafo le faigamalaga a le sui failautusi ia Esther Kia’aina na asia ai le atunu’u i le tausaga na te’a nei, ma fa’amatu’u mai ai lea vaega tupe e fa’aleleia ai tulaga tau a’oa’oga aemaise ai o le faleaoga a Samoana, atoa ai ma le $8.7 miliona ua tu’uina mai e fa’atupe ai le fausiaina o se va’a mo Manu’a.

 

O le isi vaega tupe tele na taua e Lolo o lo o vaavaai i ai le faigamalo i le taimi nei, o le vaega tupe e silia i le $50 miliona lea ua maea ona folafola mai e le vaega e pulega femalagaaiga i luga o le ea a le feterale, le FAA, e fa’amatu’u mai e fausia ma toe fa’afou ai le malae va’alele i Tafuna, pe afai e mafai e le malo ona aveese tane suau’u o lo o i totonu o le malae va’alele.

 

O nei suiga uma e pei ona saunoa le ali’i kovana, o le a mafai ona fesoasoani atili i le fa’aleleia o le tamaoaiga ma le atina’e o Amerika Samoa i le lumana’i.