Uaealesi Mosooi a le FAFIGE FAIKAKALA

LEAI SE ISI E SILI I LUGA O LE TULAFONO

 

Lagona le fa’anoanoa o si Fafige Faikakala ina ua taia lana fa’alogo i talanoaga muimui a isi ali’i ave pasi e to’alua, e fa’atatau i le mataupu i leoleo ofu savili e to’alua ia na auai i se misa sa faia i le fale kalapu o le Evalani i le masina na te’a nei.

 

O le itu na fa’anoanoa ai si Fafige Faikakala, e foliga mai sa tele le avanoa e tatau ai ona loka ali’i leoleo ia i le taimi ma le po na tula’i mai ai le fa’alavelave, e pei fo’i ona faia e leoleo i le lautele o le atunu’u e a’afia i ni vevesi i soo se taimi ma soo se nofoaga, ae foliga mai ua le fa’atinoina lea tulaga, lea lava ua i’u ina leiloa atu lenei mataupu, po o fea ua fai i ai.

 

Na toe fa’amanatu mai e le isi uo a si Fafige Faikakala le saunoaga a le ali’i fa’amasino sili i le aso na lau ai le fa’asalaga o se ali’i leoleo na fa’ao’olima i se isi e fa’apea, “E leai se isi e sili atu i luga o le tulafono, aua e malosi le tulafono”. Talosia ae vave mai se taimi e mafai ai ona molia ali’i leoleo ia i le tulafono, ina ia mautinoa ai, o lo o tutusa le auala o lo o fai i le atunu’u ma leoleo.

 

“FIAFIA E OLA AE FEFE E OKI”

 

Te’i si Fafige Faikakala ina ua ala mai i le taeao o le aso Lulu na te’a nei, oka se tele o ‘missed called’ mai le isi ana uo toeaina e nofo i le itu i Sasa’e o le motu, e lei umi ae toe tatagi loa le telefoni, te’i si Fafige Faikakala e tau hello atu ae fa’alogo atu i le avaavau mai o lana uo toeaina i luga o le telefoni.

 

“E ke kalikogu i ai, a?, eke kalikogu i ai?” Tau mu le mafaufau o si Fafige Faikakala po o le a le uiga o le fesili a lana uo toeaina, o lea na ia taumafai atu ai loa e fa’atoafilemu le mafaufau o le toeaina, ae se’i saili tonu le mea o lo o popole i ai, ae ina ua toe fesili le Fafige Faikakala i lana uo i le mea ua tupu, ne te’i ina ua fa’apea mai le toeaina, “Eke kalikogu la i ai o lea ua maua iigei le ‘Ebola’, e ko’akasi le kama fagoka mai fafo lea ua aumai iigei ua maua i le ‘Ebola, kalofa e ia Amelika Samoa, loga uiga o le mukaaga fo’i legei o le aku Samoa akoa, o lea ua ofi mai le fa’ama’i oki …

 

” Ata ee le Fafige Faikakala ae ita lana uo toeaina, pe aisea e ata ai, ae fai atu le Fafige Faikakala, “Lea la ua ou iloaiga gei oe, eke fiafia eke ola ae eke fefe eke oki, se’i vaai e le o fa’amaogia ga lipoki ua maua se ‘Ebola’ i Amerika Samoa, a o lega ua koeikiiki oso ai ma lou ma’i liu, o le kala ia sa aumai e le gusi pepa, e le fa’apea ua fa’amaogia le maua o le ‘Ebola’ iigei, ae sa masalomia le kama fai faiva sa ma’i, a o lea la ua uma su’esu’ega sa faia, e le fa’amaogia lega kulaga”, o le toe talanoa atu lea a le Fafige Faikakala i lana uo, fa’atoa te’i ai loa si ali’i ma fai mai lana tala i le Fafige Faikakala, “O le saoga la lega o le kala, ao a’u lea ua ou fai aku i lo’u ko’alua, kapega makou mea o le a makou koe fo’i i Savai’i oga o lea ua maua le Ebola iigei.

 

“OGOSA’I PEI O LE OGOSA’I A IOPU”

 

I le silia ai i le lua vaiaso o fai le tuligasi’a a ni isi o le aufai fa’atoaga ma le Ofisa o Fa’atoaga a le malo, i le tau tulituliina o fa’ailoga o le FARM FAIR lea na faia i le fa’aiuga o le masina na te’a nei, o le vaiaso nei lea ua manino ai le taua o le fa’aupuga lenei, “Ogosa’i i le Ogosa’i a Iopu”, ina ua molimauina e si Fafige Faikakala le fa’amanuiaina o le to’atele o le aufai fa’atoaga sa auai i le tauvaga a le Farm Fair ma siaki tupe mai le Ofisa o Fa’atoaga.

 

Pau le itu e fa’anoanoa ai le Fafige Faikakala, e foliga mai o lo o i ai lava isi Fai Fa’atoaga o lo o fa’asea i le aofa’i o siaki tupe sa latou maua. O isi e tetele a latou siaki ae o isi e feololo. Leai ma se siaki e laititi. Talanoa le Fafige Faikakala i le isi vaega to’atele o le aufai fa’atoaga sa maua a latou siaki, ma ia fa’ailoa i ai e fa’apea, “se mea ina manaia o le onosa’i pei o le onosa’i a Iopu, lea ua maua fa’amanuiaga mo le kerisimasi”, te’i si Fafige Faikakala ina ua oso mai le fika a le isi toeaina fai fa’atoaga e fa’apea, “pau le eseesega o lo o i ai, o Iopu ga ogosa’i i papala ma kiga, ae o makou o lo o ogosa’i i le laiki o siaki koe kele makou fua o fa’aeleeleaga ga gau i le kaimi o le Farm Fair”.