TALA O LE LOTOIFALE


[ata: foa'i]

LAVEA VAALELE SAMOA AIRWAYS I LE MALAE VAALELE I FITIUTA

O le aso ananafi, e tusa ai ma se fa’aaliga mai i le Matagaluega o Malae Vaalele ma Uafu (DPA), na tulai mai ai se faalavelave, i le 10:37 i le taeao, i le malae vaalele i Fitiuta, Manu’a.

E tusa ai ma le fa’aaliga a le DPA, o le taunu’u o le va’aalele i le malae vaalele, na se’e ese ai le vaalele mai i luga o le malae vaalele.

E to’alima le pasese, na aofia ai ma pailate e to’alua, ma se tasi o le aufaigaluega a le ofisa vaalele a le Samoa Airways.  E leai se soifua na a’afia, se’ia vagana ai le manu’a o se tasi o le ofisa vaalele, i lona vae.  Ma na togafitia i le falema’i i Fitiuta.

Na vave taunu’u ia le aufaigaluega lavea’i a le ARFF Rescue, ma faamautuina le mamalu o le pasese, faapea le vaalele.  Na iai foi ma sui malu o le malo, e fesoasoani, e tusa ai ma le ripoti mai a le DPA.

I le taimi o le latou ripoti lenei i le taeao ananafi, e le i mafai ona fa’amautu le mafua’aga tonu, na sese’e ese ai le vaalele mai luga o le malae vaalele.

Ae na galulue faatasi ia le pulega ma le aufaigaluega a le malae vaalele, faapea isi ofisa tatau, e faamautuina ia le saogalemu o le malae vaalele. 

FAUTUAGA MO TAGATA FEMALAGAI I UTA E MAFAI ONA AUMAI MAI SAMOA

Ua salalau nei ia se fautuaga mai i le Ofisa o le Soifua Maloloina, e tusa ai ma taumafa, vailaau ma isi tulaga faapena, e mafai ona aumai e tagata faimalaga mai Samoa.

Na faamamafa i le fa’aaliga a le DOH e faapea, o nei oloa uma e aumai mai Samoa, e tatau ona mo le tagata malaga, ae le o mo pisinisi, ina ia o gatasi ai ma le tu’uto a le matagaluega, i le tausia lelei o le soifua maloloina ma le saogalemu, i totonu o le teritori. 

Sa taua foi i le fa’aaliga a le DOH, lea limiti o oloa, e mafai ona aumai e se tagata faimalaga, e na’o le 10 “iunite” o taumafa, e mafai ona aumai. Ma o le ‘iunite’, o se afifi, o se koneteina, o se fagu, po o se apa.

Afai e silia ma le 10 iunite faatagaina, o le a mafai e le aufaigaluega a le malae vaalele, ona taofia nei oloa.

Ae ua avea le fa’amalosia o nei tulafono, ma tulaga ua fesiligia ai e nisi o le mamalu lautele, ia le malosiaga a le DOH e faia ai nei tulafono.  Ma na fa’aalia e nisi e faapea, e tatau ona uia ala o le tulafono, e pei ona iai, e tatalaina ai le avanoa i le mamalu lautele, mo le fa’aalia o ni o latou manatu, e tusa ai ma nei suiga, ma e tatau foi ona sainia e le Failautusi ma le Lutena Kovana, ia so’o se tulafono fou.

Lea ua toe faamanino mai e le Matagaluega ale malo, ia le taua o nei tulafono, e mafai a iona puipuia ia le teritori mai i oloa, o lo’o aumaia mai i atunu’u i fafo.

TULA’I NI FESILI FAIGATA I SU’ESU’EGA NA FAIA E LE OFISA SU’ETUSI I LE 2025, A’O ALO ATU LE MAOTA FONO MO LE ILOILOINA O LE TAUSAGA TUPE 2027

A’o alo atu le Maota Fono a Amerika Samoa mo le iloiloga o le paketi fuafuaina a le Faigamalo, mo le tausaga tupe fou 2027, o le a talosagaina ia sui faitulafono, e pasiaina ia se fuafuaga mo se tupe fa’aalu, e pe a ma le $789.3 miliona.

I se va’ai mamao a le malo, e pei ona ta’ua i le latou ripoti o le paketi fuafuaina, e $137.9 miliona ua taumateina o le a mafai ona aoina mai i le lotoifale, e ui ina sa fa’atulagaina, i se ‘Budget Call Letter’ mo le tausaga tupe 2027, ia le maualuga e fa’agata ai ia Vaegatupe Lautele, i le $133 miliona.

I se ripoti a vaega su’etusi, i le tausaga tupe 2025, o lo’o ta’ua ai le iai o se tinoitupe e $114,906,431, i totonu o le Teugatupe Lautele ma seisi $15,552,521 i totonu o le Teugatupe mo le ‘Bond Debt Service’.