Fa’aauau pea ona tapunia fa’atoaga a tagata mai Asia
O lo o fa’aauau pea ona tapunia e le Ofisa o Fa’atoaga a le malo fa’atoaga toga laau ‘aina a ni isi o tagata mai Asia, i le mae’a ai lea ona fa’amaonia i su’esu’ega e le o ausia e nei fa’atoaga le tulaga manuia ma lelei mo le tausiaina o le soifua maloloina o le atunu’u.
I se fa’atalatalanoaga ma le afioga i le Fa’atonusili o le Ofisa o Faatoaga ananafi, na taua e le Lealao M. Purcell le oo atu o fa’atoaga a tagata mai Asia ua latou tapunia i le 6, ma le fa’amoemoe e ono i ai ni isi fa’atoaga e tatau ona tapunia i se taimi e le o toe mamao, pe afai e toe siaki atu e le o ausia e nei fa’atoaga le tulaga mama ma le lelei e tatau ona i ai fa’atoaga toga laau ‘aina i le atunu’u.
I le fa’aiuga o le tausaga na te’a nei e pei ona saunoa Lealao, e 4 fa’atoaga sa fa’atautaia e tagata mai Asia sa latou tapunia, peita’i o le amataga o le tausaga nei sa latou tapunia ai isi fa’atoaga e lua, ina ua fa’amaonia i a latou su’esu’ega tulaga le manuia o lo o tula’i mai ai.
“O lo o fa’aauau pea su’esu’ega a le Ofisa o Fa’atoaga i toga laau ‘aina uma i le atunu’u ina ia mautinoa, o lo o mulimulita’i i ta’iala ma tulafono e tausi ma fa’a failele ai fa’atoaga, aua le tausiga o le soifua maloloina ma le fofoga taumafa o le atunu’u”, o le saunoaga lea a Lealao i se fa’atalatalanoaga ma le Samoa News ananafi.
O se tasi o mataupu sa fa’amanino atili e le ali’i faatonu, o ripoti e fa’apea o lo o fa’aaoga e ni isi o tagata Asia otaota o manu (tulou) e tausi ma fa’a failelei ai a latou fa’atoaga.
Saunoa Lealao e fa’apea, e le o mafai ona fa’amaonia ripoti nei e fa’atatau i le fa’aaogaina o otaota o manu (aemaise lava i otaota o moa), pau le latou vaega o lo o faia, o le alu pea lea o asiasiga ina ia mautinoa e le o tupu lea tulaga.
E ui e masani ona fa’aaoga e ni isi o le atunu’u otaota o moa (tulou) e tausi ma fa’a failele ai a latou fa’atoaga, peita’i o le popolega e pei ona saunoa Lealao, e tatau ona fana muamua le otaota ina ia aveese ai le siama o lo o i ai, ona fa’atoa mautinoa lea ua saogalemu mo le tausiga o toga laau ‘aina.
“O le agaga maualuga o le Ofisa o Fa’atoaga, ia aua ne’i toe tula’i mai le tele o faasea mai le atunu’u e pei ona maitauina i tausaga ua tuana’i atu, e mafua mai i le faaletonu o fualaau ‘aina o lo o fa’atau atu i le maketi ma le polokalame a fanau aoga, le School Lunch”, o le isi lea saunoaga a Lealao.
Saunoa Lealao e fa’apea, o se tasi o mafua’aga o lea fa’aiuga, ia mautinoa e le a’afia le soifua maloloina o le atunu’u ona o fa’asea i le ova lea o le vailaau o lo o tausi ma fana ai tino o ni isi o fualaau ‘aina ae aofia ai ma kapisi Saina.
“Ua maea ona tufatufaina atu faailoilo a le Ofisa e fa’amaonia ai, o lo o tumau pea le fa’asa o le toe fa’atauina atu lea o le ituaiga kapisi Saina lea i totonu o le atunu’u, se’i vagana ua mautinoa lelei o lo o saogalemu mo le fofoga taumafa”, o le saunoaga lea a Lealao.
I le tulaga o fa’atoaga ma atina’e o lo o fa’agasolo i le taimi nei, ua taua ai le ola lauusiusi o le meleni ma le aniani lea o lo o toto i Manu’a i le taimi nei.
Na taua e Lealao e fa’apea, o le palapala o lo o maua i Manu’a ua fa’amaonia le lelei ma malu, o le mafua’aga fo’i lea ua manatu ai e ave ni isi o faatoaga nei e faamili ma toto i Manu’a.
O le taimi nei, ua amata ona toto i le nofoaga autu o le Ofisa o Fa’atoaga i Tafuna le laau o le vine faapea ai ma le isi laau o le ‘strawberry’ sa aumai i fafo ma le fa’amoemoe, afai loa e ola lelei ma manuia, ona amata loa lea ona tufatufa atu i le aufai fa’atoaga e amata ona toto, e le gata i Tutuila nei ae fa’apena foi ma Manu’a.
“O le agaga autu o nei gaioiga a le Ofisa o Fa’atoaga, ia mafai ona maua i le atunu’u so o se ituaiga fua o faaeleeleaga o lo o alu tatou tupe e fa’atau mai ai i fafo, ma mafai ai loa ona unaia le aufai fa’atoaga e amata ona toto ma fa’alelei atina’e mo nei fa’atoaga, e aoga e tusa i ai aiga ma le atunu’u”, o le saunoaga fa’ai’u lea a le afioga i le ali’i fa’atonu ia Lealao.
