Ads by Google Ads by Google

Fa’atupulaia aofa’i tagata siaki falema’i mo le ‘Zika virus’

O le iloiloga a le komiti o le soifua maloloina a le maota o sui ma sui o le falema’i o le LBJ ma le Ofisa o le Soifua Maloloina a le malo, lea sa fa’atautaia i le aso Tofi o le vaiaso na te’a nei, na taua ai le fa’atupulaia o le aofa’i o le atunu’u o lo o aga’i atu i le falema’i i Fagaalu mo le faia o siaki i ‘auga o le fa’ama’i pipisi o le ‘zika virus’.

 

O faamaumauga e pei ona tauaao e faipule i le vaiaso na te’a nei, na taua ai e Dr. Thane Hancock le silia i le to’a 1,000 tagata o le atunu’u ua mafai ona aga’i atu i le falema’i e siaki i ‘auga o lenei fa’ama’i, e aofia ai ma le to’a 10 lea ua fa’amaonia le a’afia i lenei fa’ama’i.

 

I se fa’atalatalanoaga ma le afioga i le ali’i faipule ia Vesi Talalelei Fautanu Jr, o ia fo’i lea o le ta’ita’ifono o le komiti o le soifua maloloina a le maota o sui, na taua ai e Vesi le taua tele o le iloiloga.

 

“O ripoti ua tauaao e le maota o sui, e le gata i le fa’atupulaia o le aofa’i o tagata ua aga’i atu i le falema’i ona o ‘auga o le ‘zika virus’, ae ua fa’amaonia mai fo’i i ripoti le fa’atupulaia o afioga i le atunu’u ua a’afia i lenei fa’ama’i,”  o le saunoaga lea a Vesi.

 

E pei ona taua e molimau i luma o le maota o sui, e le gata i le tele o afioaga i le itumalo o Tualauta ua a’afia, ae ua sosolo atu fo’i lenei fa’ama’i i le itumalo o Alataua i le taimi nei, ma ua tula’i mai ai se tulaga fa’apopoleina o ta’ita’i o le fono, i le tulaga o le puipuia lea o le atunu’u atoa.

 

“E tatau ona silafia e le atunu’u atoa, e mafua ona ta’atele le namu o lo o feaveaia le zika virus, ona o lo o tele pea nofoaga o lo o faulala’i ai lapisi e pei o apa o lo o to’a solo ai le suavai, ma mafai ai ona fa’atupulaia namu tau tu’ufua o lo o feave’aia le siama,” o le saunoaga lea Vesi.

 

I se ripoti sa tauaao atu e Dr. Hancock i luma o le komiti i le vaiaso na te’a nei, o lo o taua ai le mata’utia o le ituaiga namu lea o lo o mafai ona tu’ufua i totonu o vai o lo o to’a i lapisi e pei o apa, pa’u ta’avale ma isi lava ituaiga apa plastic.

 

“O lea ua taoto le ripoti mai le falema’i e uiga i le eseesega o namu e maua mai i le vai pala o lo o to’a i nofoaga eseese o le atunu’u, ma le namu e maua mai i vai o lo o to’a i totonu o pa’u ta’avale po o isi lava ituaiga lapisi o lo o ta’atitia solo i nu’u ma afioaga, o le namu lea e maua mai i vai pala, o lo o latou feaveaia siama o le dengue fever, ae o namu o lo o maua mai i vai to’a i pa’u ta’avale ma isi lapisi, e matuia ‘auga e maua mai ai, ona o vailaau o lo o maua mai i pa’u ta’avale ma isi apa o lo o paepae solo, o loo nofo uma i totonu o le tino o le namu lenei, lea e mafua ai ona ogaoga ‘auga o le ‘zika virus’ pe a maua ai se tasi, lona uiga la o le fautuaga e tatau ona fa’amama ese uma lapisi o lo o paepae solo i nu’u ma afioaga, ina ia puipuia mai ai le atunu’u,” o le saunoaga lea a Vesi.

 

O lo o tumau pea i le to’a 3 le aofa’i o tina ma’itaga ua fa’amaonia le a’afia i le ‘zika virus’, ma ua fa’amoemoe o le vaiaso nei e taunu’u mai ai le uta e 400 o pusa o lo o i ai mea uma e fa’aaoga mo le togafitiina o tina ma’itaga mai le ofisa o le CDC i Amerika, mo le fa’amoemoe e fesoasoani ai i le falema’i i le togafitiina o tina ma’itaga uma e puipuia ai i latou mai le ono a’afia i lenei fa’ama’i.

 

Ua taoto fo’i se fautuaga mai le komiti o le soifua maloloina a le maota o sui i le pulega a le falema’i i Fagaalu atoa ai ma le Ofisa o le Soifua Maloloina, mo se avanoa e fa’aauau ai pea ona latou galulue soosoo tauau ma isi vaega o le malo e aofia ai le Ofisa o Mataupu tau Samoa ma le AS-EPA, mo le fa’amamaina o nu’u ma afioaga ina ia mautinoa e tumau pea tulaga mama o le atunu’u.

 

I le fonotaga a le Komiti o le Fu’a sa faia i le potufono a le Ofisa o le ali’i kovana i le vaiaso na te’a nei, na fautuaina ai e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga le Faatonusili o le Ofisa o le AS-EPA ia Ameko Pato ina ia fa’aauau pea galuega mo le fa’amamaina o le atunu’u mo le puipuia o tagata uma mai le fa’ama’i o le ‘zika virus’, ae na saunoa le ali’i Fa’atonusili ia Pato e fa’apea, toe lava o le afioaga o Nu’uuli lea e totoe ona so’o uma loa lea o afioaga o lo o ta’atele ai le namu o lo o feaveaia le ‘zika virus’, talu ona amata mai a latou tapenaga ma isi ofisa o le malo i le lua vaiaso talu ai.