Ads by Google Ads by Google

Faamamaluina e Amata ia le ‘D-Day’, manatuaina ai le taulaga a Pvt. Henry Saaga


O se va’aiga i se tasi o fanau a fanau, a le alii fitafita o Pvt. Henry Saaga, i tafatafa o le ma’a faamanatu o lo’o tusia ai lona suafa. [ata foa’i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aso ananafi, sa auai atu ai le afioga i le Sui Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi, ia Uifa’atali Amata, i le faamanatuina o le 80 tausaga o se tasi o aso ta’uta’ua i totonu o tala faasolopito o vaega’au a Amerika, lea e ta’ua o le ‘D-Day’, ma sa faapea ona faamanatuina ai le taulaga a le susuga ia Henry Saaga, lea sa auai i le osofaiga i luga o le matafaga a Omaha, i Normandy.

O le osofa’iga tele a malo ‘aufa’atasi ia Iuni 6, 1944, sa fa’aalia ai le lototele o taitai o malo ta’itasi ma e toatele i latou na maliliu ai, i se taumafaiga ina ia pulea matafaga, lea na mafai ai ona fa’asaolotoina Europa mai i le pule saua a Siamani.  O lea osofaiga sa ta’ita’ia e Gen. Dwight Eisenhower mai i Egelani, lea e o’o mai lava i aso nei o manatuaina ana upu i vaega’au, “O mata uma o le lalolagi o i luga o outou.”

Sa ta’ua e Uifa’atali, o le tausaga ua mavae, sa ia asia ai Normally, e aofia ai ma nofoaga faapitoa o iai tu’ugamau ma ma’a faamanatu, mai i lea aso taua.  Ma i le avea o ia ma se tagata mai i Amerika Samoa, sa ese sona fa’alogona ina ua ia va’aia le suafa o Henry Sa’aga o tusia i luma o le ma’a o lo’o iai suafa o i latou sa leiloa mai i lea aso.

I le 1944, sa na o le 18 tausaga o le alii fitafita, o Henry Saaga, ae ia sa ia talia le valaau ma ia tu’uina atu lona ola mo lona atunu’u ma le saolotoga.  Sa iai o ia faatasi ma isi fitafita lototetele e to’atele i luga o matafaga a Normandy i lea vaveao.  Na fa’aleoina ai e Uifaatali se faamanuiaga mo fitafita uma sa tu’uina atu o latou ola mo le fa’asaoina ma le fa’asa’olotoina o Europa.

Ona o lana taulaga toto i lea taeao, ua ausia ai e Saaga ia fa’ailoga o le ‘Bronze Star’ ma le ‘Purple Heart’.  O le susuga ia Saaga o se alii pese ma sa talenia o ia i le tele o mea fai fa’ili ma e tolu ni fa’agatama sa fiafia ai lenei alii.  Sa tu’ua e Saaga ma lona aiga ia Utulei, Amerika Samoa ma fa’amautu i Honolulu ma o i latou o ni totino o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

I ni nai tausaga mulimuli ane, sa tusia ai e le tina ia Evotia Afoa Saaga, le uso o le tina a le alii fitafita, ia se pese e faamanatuina ai o ia, ma fa’aigoaina lea pese o le “Vi’i o Enele”.

Sa iai le aiga o Sa’aga i Hawaii ina ua osofa’ia e Iapani ia le Pearl Harbor ma o le po ae e le’i osofai’a ia le Pearl Harbor, sa faapea ona fa’afiafia ai lo latou aiga.  Ma sa masani Sa’aga ma le tua’a a le sui Faipule, le afioga Uifa’atali Peter T. Coleman mai i Pago Pago, a’o iai i Honolulu i lena foi vaitaimi.

E ui i lona laititi, i le 15 o ona tausaga, ae sa ulufale le susuga ia Sagaga i le Hawaii Territorial Guard, i le 1942.  Ma o le tautotogo o lena lava tausaga, na tu’ua ai e Sa’aga lona aiga mo ana a’oa’oga faavae, ma faapea ona malaga atu ai i atunu’u i fafo i le 1944 ma i’u ai i le matafaga o Omaha i le vaveao o le aso 6 o Iuni, 1944.

I se ripoti mai ia Iulai 1, 1944, sa ta’ua ai le lototele o lenei fitafita (Pvt. Saaga) ma sa le’i manatu i lona lava ola i le osofaiga i lea lava taeao, lea sa ia osofa’ia ai se pupuvao na lalafi ai fitafita Siamani, ma maua ai e fitafita ona fa’asao mai fitafita o le latou vaega’au.  O le taimi mulimuli lava na va’aia ai le alii fitafita, ia Pvt. Saaga, o lo’o tau’ai pomu ma tafana lana aupega.  E o’o mai i le aso, e le o toe maua se tala e uiga ia Pvt. Saaga.