I’u manuia le Sisiga Fu’a a Amerika Samoa
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
E ui i le tulaga faaletonu o le tau, i timuga ma savili malolosi, ae peitai, sa sologa lelei uma fuafuaga a Tutuila ma Manu’a aua le faamanatuina o le Sisiga Fu’a lona 123 a le teritori. O le manulauti o lenei tausaga, sa fa’aautuina e faapea, “E manuia le Atunu’u i le Galulue Faatasi” ma o le ulua’i Sisiga Fu’a lenei ua iloga ona faamanatuina i savaliga, fa’aaliga eseese faapea pese ma siva, talu mai le taofia o nei mea uma i le 2019, ona o le Koviti 19.
Ma e le gata ina tasi le aso malolo o lenei Sisiga Fu’a, ae sa fa’aalia e le afioga i le Kovana Sili, le susuga Lemanu P. S. Mauga i le Aso Gafua, le avea o le Aso Lua ma aso malolo lona lua, mo aiga o tagata faigaluega uma o Amerika Samoa faapea ona tagata.
Sa iloga le toatele o malo faaaloalogia sa mafai ona auai mai aua lenei faamoemoe taua. Na aofia ai taitai maualuluga o Vaega’au a Amerika, o taitai sinia o le Ofisa o le Initeria, faapea sui o le Ofisa o le Pulenu’u mai Honolulu, Hawaii, atoa ai ma taitai o le Ofisa o le Konesula a Samoa.
Na maualuga foi le aso i le auai mai o le Ao Mamalu o le Malo Tuaoi o Samoa, le afioga Tuimalealiifano V. Sualauvi ma le Masiofo.
E pei ona sa faalauiloa i se taimi ua sola, sa le i mafai ona auai le afioga i le Palemia o Samoa, lea na ma’au mai i fonotaga i le va o malo e lua, le Atoa o Samoa, i le vaiaso ua tuanai.
O talosaga o le sauniga lotu o le Sisiga Fu’a, i le taeao o le Aso Gafua, Aperila 17, 2023, sa fofogaina lea e le Epikopo Katoliko, le susuga Peter Brown. Ma sa ia fofogaina lana saunoaga faapea ma talosaga, i le gagana Samoa. O le Sisiga Fu’a mulimuli lenei a le susuga i le Epikopo, ona o le masina fou lea ua faamoemoe e litaea ai mai ona tiute fai i totonu o Samoa, Pago Pago. Sa ia fa’aalia lona agaga faafetai i le Kovana o Amerika Samoa faapea ma tagata o le teritori, ona o lo latou agaalofa fa’aalia i se tagata ‘mai fafo’.
O le tofa Tauese Va’a Sunia, mai i le Ofisa o Mataupu tau Samoa, na avea ma tootoo o le aso, i le faafeiloaiga faapea le faafoeina o le polokalama o le aso atoa. Ona o le vaaia pea o tulaga faaletonu i tala o le tau i lena taeao, sa faapea ona faapa’i malu atu le tofa i le To’oto’o i le mamalu o le atunu’u, ma ia talosagaina lo latou to’ovae, i le faagasologa o le polokalame o le aso.
I le faagasologa o le sisiga o le tagavai a Amerika ma le Teritori, sa usuina e aufaipese a aoga tulaga muamua ia vi’i o tagavai e lua.
O le afioga i le Kovana Sili na laugaina le autu ma le faamoemoe o le aso. Sa pa’ia i le saunoaga a le Kovana ia faamanuiaga a le Atua faapea galuega a tua’a ua taoto mai i tia sa, lea ua ‘ae’ae ai le atunuu, i faamanuiaga. Sa ia ta’ua le 3 tausaga sa le’i mafai ai ona faia ni fiafia i le faamanatuga o Sisiga Fu’a ona o le Koviti 19, ae peitai, ona o le Alofa o le Atua faapea le galulue faatasi o le atunu’u, ua mafai ai maua nei faamanuiaga uma.
Na fa’aalia le agaga faafetai o le kovana sili i le Koluse Mumu o lana tautua matavela, e le gata i totonu o Amerika Samoa, ae faapea le lalolagi atoa.
O lo o tapena atu le malo o Amerika Samoa mo le faamanatuina o le 100 tausaga talu ona faavae le Koluse Mumu.
Sa le gata i lea, ae na ave foi le faamalo ma le faafetai a le kovana i lana soa tau, le susuga i le Lutena Kovana, Talauega E. V. Ale mo ana galuega lelei.
I le mae’a ai o lana saunoaga, sa faapea loa ona alo atu le kovana sili mo le faatautoina o nisi o alo ma fanau o le atunuu, ua sauni atu mo Vaega’au a le Malo Tele.
O le savali fa’aaloalo na soso’o mai i tua o le faatautoga, faapea ma fa’aaliga o taavale teuteuina. Na matagofie tapenapenaga uma a ofisa o le malo faapea kamupani eseese i totonu o le teritori. O lea fa’aaliga taavale teuteuina sa fuafua e faataunuuina i le Aso Toonai o le vaiaso ua tuanai, ae peitai ona o le louloua o le tau, sa le’i taunuu ai lea faamoemoe.
Sa le i gata i faaili pu a aoga maualuga eseese o le teritori, ae sa mafai foi ona auai mai le faaili pu a le Vaega’au o le Maligi mai le Malo Tele, sa maualuga ai foi fuafuaga o le savali fa’aaloalo.
E pe a ma le to’a 2,000 tagata faigaluega faapea taitai galuega a le Starkist sa auai i le savali fa’aaloalo o le fu’a o lenei tausaga, aua sa faamantuina ai foi le latou 60 tausaga talu ona tatalaina lea kamupani i’a i totonu o laufanua o Tutuila. E 300 pusa wahoo ma se tinoitupe e $10,000 na foa’i mai e le pule sili o le Starkist o Chae-Ung Um ma le kamupani i’a, mo Amerika Samoa, i lana asiasi mai ia Mati 30.
O le ofisa na foliga mai na pito i sili ona toatele lana aufaigaluega na auai i le polokalama i le Aso Gafua, o le ofisa o Matagaluega Eseese (DPW), lea na silia ma le to’a 200 tagata faigaluega ma taitai sa auai. O le Ofisa o Loia Lautele sa pito sili ona toaititi le latou auai, i le na o le to’a 5 ana tagata faigaluega.
Sa mafai foi ona auai mai ni ‘au Lakapi mai le malo tuaoi o Samoa, lea sa ta’a’alo i le Ta’ito’afitu a Malisi na se’i mae’a atu nei.
Na molimauina foi le auai mai o se aumalaga a Autalavou a le vaega o le FAST mai Samoa.
E le gata i lea, sa vaaia foi le faafiafiaina o le mamalu o le atunu’u, i le auai mai o le Sosaiete a FAafafine o Amerika Samoa (SOFIAS).
I le mae’a ai o le savali fa’aaloalo, na alo atu loa le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i le ava fa’aaloalo ona soso’o ai loa lea ma faafiafiaga mai ekalesia Katoliko, Metotisi ma le EFKAS.