Kovana: Atagia mai i le agiagi o fu’a se feau taua mai tua’a ma matua ua lagomau i Tia Sa
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
“Aua nei o outou faamelea lo matou afutoto ma le afu maligi”
O le taeao ananafi, Aperila 17, 2024, ae e le’i nofoia malo fa’aaloalogia o le malo o Amerika Samoa, ma ona ta’ita’i, aua le amataina o le sauniga e faamanatu ai le 124 tausaga o le feagaiga a le Malo Tele a Amerika ma le teritori o Amerika Samoa, sa faapea ona faatumulia le malaeta’alo a Fitafita Tuai (Veterans Stadium), i Iliili, i fanau ma taitai aoga, faapea matagaluega ma ofisa eseese a le malo, e le gata i lea, o faalapotopotoga ma kamupani eseese fa’a lotoifale, aua le faataunu’uina o le savali fa’aaloalo mo le Sisiga Fu’a 2024 a Amerika Samoa.
E ui ina sa amatalia le taeao i uaga o fa’amanuiaga, aemaise lava i le taimi o le saunoaga a le afioga i le Kovana Lemanu P. S. Mauga, ae peitai, ina ua o’o i le taimi o le savali fa’aaloalo, sa molimauina le mou malie ese atu o ao pouliuli, ae ua suia i le malamalama ma le lagileleia o le aso.
O le afioga i le sui Kovana, le tofa ia Laapui Talauega E. V. Ale ma le faletua ia Marianne, sa o la taitaia le au fa’afeiloai i le to’ai taunu’u o malo fa’aaloalogia mai atunu’u i fafo, aemaise taitai o le malo lotoifale, na alaala i luga o le ‘grandstand’.
Ina ua to’ai taunu’u le afioga i le Kovana, Lemanu P. S. Mauga ma le faletua ia Ella, sa faapea loa ona taina le vi’i o le tagavai a Amerika Samoa. Ma faapea loa ona agai atu le afioga i le kovana ma le sui Komesina o Leoleo, le susuga ia Terry Letuli mo le asiasiga aloaia, e pei ona masani ai i tausaga taitasi.
O le tofa ia Tauese Va’a Sunia, sa avea ma To’oto’o po o le fofoga o le aso, i le fa’afeiloaiga o malo fa’aaloalogia, faapea ma ta’ita’i o le malo sa mafai ona aofia potopoto i le malae i Lupelele. Ae le gata i lea, o le fa’afoeina ma le fa’agasoloina o le polokalama o lenei aso taua.
I lana fetalaiga fa’afeiloa’i, sa fa’aleoina ai e le tofa Tauese ia le manulauti o le Sisiga Fu’a o lenei tausaga 2024, lea e faaupuina faapea, “Ia mamalu ma ‘Aloa!”.
Na fa’aalia e Tauese, o sa ma faiga o Samoa, o mamalu ia e aloaia ai, taualoa ma amanaia ai Amerika Samoa, e le vasa Pasefika aemaise le lalolagi atoa.
“Aloaia i le a?” o le fesili lea a Tauese. “Aloaia i ona Tu ma Agaifanua. Oe Samoa, i lou alofa, lima mafola, lima fesoasoani, fe’oi’oia’i, le fetausia’i, loto aiga, loto nu’u ma le loto Samoa.”
Sa toe fa’amanatu mai foi e Tauese ia le saunoaga a le susuga Epikopo Etuale i le sauniga lotu sa tatalaina aloaia ai le Sisiga Fu’a o lenei tausaga, i le aso Sa na se’i mavae atu, lea na ia fautuaina mai ai ina ia “Tatou ola fa’afetai, Tutuila ma Manu’a. Ola soifua i le agaga fa’afetai i le Atua i aso uma”.
Ina ua mavae le fa’afeiloaiga ale tofa Tauese, sa faapea loa ona ia valaauina le susuga i le Toeaina ia Fa’amao Asalele, mai i le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Iesu i Samoa, mo le tatalo amata o le aso.
O le apoapoaiga fa’aleagaga mai i le susuga i le Toeaina mo Amerika Samoa i le taeao ananafi, sa ia faitauina mai ai upu mai i le Tusi Paia, i le Feagaiga Tuai, ia Numera 6: 24-26.
O lana fesili fa’alemafaufau mo tagata o le teritori, “Amerika Samoa, e te silafia ua uma ona faamanuia le Atua ia te oe ma lou faigamalo?”
Na saunoa le susuga i le Toeaina, ua 124 tausaga o fa’aalia pea le Alofa ma le fa’amanuiaina o Amerika Samoa ma ona tagata, e le Atua, se’ia o’o mai lava i le taeao fou ananafi.
Sa faapea foi le susuga Asalele, e tele mea o lo’o pisa ai le malo, ae peitai, o se vaega ia o fa’amanuiaga, e tatou te ui uma i mea ia.
Sa ia toe fa’amanatu mai ia Amerika Samoa e faapea, “E le galo oe i le alofa o le Atua. O le aso na vavae ese atu ai tatou ma fai feagaiga ma le Malo Tele, o le aso foi lea na fa’amanuiaina ai tatou”.
I le faaiuga o lana tautalaga, sa talosagaina ai e le susuga i le Toeaina ia le ‘aufaipese faapea ma le fa’ili pu mai i le malo tutoatasi o Samoa, ina ia usuina mai le fuaiupu e fa o se tasi o a latou Viiga, o lo’o faapea ona ta’ua ai le manulauti o lenei Sisiga Fu’a.
O upu o lenei pese, o lo’o ta’ua ai e faapea;
Le Atua e, silasila alofa mai, i le malo o Amerika Samoa, Faamamalu mai iai,
O lou mana, o lou mana, E saosaogalemu ai
I le malo o Amerika Samoa, Faamamalu mai iai
Ia Mamalu ma ‘Aloa, o le atunuu nei
Ia amiotonu lava ma le pule e lelei.
Ina ua mae’a le saunoaga a le susuga i le Toeaina ia Faamao Asalele, na faapea loa ona sisiina tagavai o le malo o le Malo Tele o Amerika faapea le tagavai a Amerika Samoa. Ona soso’o ai lea ma le faia o le ’21 gun salute’ lea sa faapaina ai le fana-fanua mai i Samoa.
I le saunoaga faapitoa a le afioga i le Kovana, Lemanu P. S. Mauga, sa ia ave ai se faamamafa i le galuega faigata a tua’a ma matua ua lagomau i Tia Sa.
Na saunoa le afioga i le kovana, “E le atoa se faamatalaga i vaitaimi o Sisiga Fu’a, pe le faaleoina se faafetai i o tatou tua’a ua lagomau mai i tia sa. Amerika Samoa, o lo o gagana mai pea tuugamau o a tatou faigamatua, ma o latou silasila mai, pe faapefea ona o tatou faatautaia ma faasoa o le auau o manu, sa o latou saili mai i le fale tulutulu, i tao o le malo tele”.
“E le i faigofie lo latou taumafai, aua sa o latou faafeagai ma tinifa feai ma le matautia o le malo o Amerika”.
“Peitai, na I’u lava ina lalafo lo latou soifua i atu tia ma tofafa mai ai i malae. Ae o lea ua tatou sufi ma taufao nei faamanuiaga e tele ua tatou maua. Maligi loimata, pe a toe manatu i lo latou alofa finau ma lo latou saili malo ina ia o tatou maua se taeao faapenei”.
“O le agiagi ma le lealea o fu’a, o lo’o atagia mai ai se feau a o tatou tua’a ma matua, o loo faapea, “Aua nei o outou faamelea lo matou afutoto ma le afu maligi”.
“E ao ona faafetaia pea…ma ia faalealea pea fu’a, aua o tatou tama ma tuaa ua lago mai i tia sa”.