Ads by Google Ads by Google

Nofovaavaaia le ali’i mai Samoa na ta’usala i le umia fualaau faasaina


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA 

 

E 5 tausaga lea ua nofovaavaaia ai se ali’i e 45 tausaga le matua mai Samoa, ina ua fa’amaonia e le fa’amasinoga le moliaga mamafa o le umia fa’asolitulafono o vaega o fualaau faasaina sa tu’uaia ai o ia e le malo.

 

Na taua e le Fa’amasinoga i le taimi na lau ai le fa’asalaga a Asomau Falaniko i le vaiaso na te’a nei e fa’apea, e tele naua avanoa o lo o maua e tupulaga talavou a le atunu’u e mafai ai ona fesoasoani i le atina’eina o latou aiga, ae foliga mai e le o manatu mamafa tele i latou i le fa’aaoga tatauina o latou olaga talavou.

 

Na taua e le fa’amasinoga e fa’apea, ua fai ma masani a nisi o tupulaga talavou, e oo loa i le taimi e tutula’i ai i luma o le fa’amasinoga pe afai ua ta’usala i latou i le umia faasolitulafono o fualaau fa’asaina, ona latou talosagaina lea o se isi avanoa se’i toe fo’i atu ai i tua e tausi o latou aiga ma fai ni suiga i o latou olaga.

 

Mo le mataupu a le ali’i o Falaniko, na taua e le fa’amasinoga le tele o avanoa e mafai ona maua e lea ali’i, e pei o le avanoa e ulufale atu ai i vaega ‘au a le malo ma saili ai sona avanoa faigaluega e tausi ai lona aiga, aua o lo o ia umia se tusi folau Amerika e faigofie ai ona malaga solo.

 

Na taua i le ripoti a le Ofisa Faanofovaavaaia e fa’apea, afai e alu ese mai Falaniko mai ana uo sa masani ona mafuta atu i ai ma latou fa’atinoina le tele o solitulafono eseese e aofia ai ma le ulaina o fualaau fa’asaina, o le a mafai ona avea o ia ma tagatanu’u lelei e tausisi ma usita’i i tulafono a le malo.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Falaniko i moliaga mamafa e aofia ai le umia faasolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, faapea ai ma le moliaga o le gaoi. 

 

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, lea fo’i na talia e le fa’amasinoga maualuga, na tali ioe ai Falaniko i le moliaga ua toe teuteu e le malo, le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, o le vaega D lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mo le umi e le silia i le 5 tausaga, pe fa’asala i le salatupe e le silia i le $5,000, poo le fa’asala fo’i i fa’asalaga uma ia e lua.

 

I le tali ioe ai o Falaniko i le moliaga e pei ona ta’usala ai o ia e le fa’amasinoga, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le masina o Ianuari o le tausaga na nei i Amerika Samoa, sa ia umia fa’asolitulafono ai vaega o le pauta fa’asaina o le aisa e aunoa ma se fa’atanaga fa’ale tulafono. 

 

Na ta’utino atili le ua molia e fa’apea, i le taimi na osofa’i ai e Leoleo se fale tu’ufua sa latou tafafao ai ma nisi o ana uo i Petesa, sa ia umia i lea taimi se paipa tioata sa i ai vaega o le pauta fa’asaina o le aisa i totonu. E le gata i lea, sa ia umia fo’i se straw ua uma ona tipi faamaai ona pito o lo o tumu i vaega o le pauta fa’asaina o le aisa.

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi e fa’apea, na logo e se aiga le Ofisa o Leoleo i Tafuna fa’asaga i ni tagata o lo o pisapisao ma leoleoa mai totonu o se fale tu’ufua i Petesa. E le gata fo’i i lea, sa taua fo’i e moilmau i Leoleo lo latou vaaia o ni ta’avale o aga’i atu i le fale tuufua lea i le leva o le po ma piki ni tama’ita’i talavou ma toe aga’i ese atu ia ta’avale.

 

I le maua ai e Leoleo o lea ripoti, na aga’i atu ai loa se vaega to’atele o ali’i ma tama’ita’i Leoleo e suesue le mataupu e pei ona taua e molimau. O Falaniko ma le isi ali’i na maua atu e Leoleo i le fale tuufua lea i le po na aga’i atu ai le osofaiga.

 

O mea na maua e Leoleo e aofia ai pepa iila e utu ai le pauta o le aisa o lo o paepae solo i totonu o le fale tuufua. Sa maua ai fo’i atigi fagupia, o lavalava o tagata e aofia ai lavalava o tama’ita’i, faapea ai ma se paipa tioata ua ta’e sa ta’atia i le tulimanu o le fale o lo o i ai vaega o le pauta fa’asaina o le aisa i totonu.

 

O Falaniko ma le ali’i o Vinifou Faatau sa maua e Leoleo i totonu o le fale i le taimi na osofaia ai. Na siaki e Leoleo i laua nei ma maua uma i ai fualaau fa’asaina i o la tino. O lo o tumau pea tuutuuga o loo tatala ai i tua le ali’i o Faatau e fa’atali ai lana mataupu lea ua fa’atulaga e toe fofogaina i le masina fou, lea ua fuafua e sui ai lana tali tete’e i le tali ioe, i moliaga o le umia fa’asolitulafono o fualaau fa’asaina o lo o tu’uaia ai o ia e le malo.

 

Ina ua maua le avanoa o Falaniko mai le fa’amasinoga i le vaiaso na te’a nei, sa ia fa’atoese ai e tusa ma lana solitulafono, ma ia talosagaina ai le fa’amasinoga mo se isi avanoa e toe fo’i atu ai i tua e fa’aaoga aso o lona ola o loo totoe e tausi ai lona aiga aemaise ona matua. 

 

Na ta’utino Falaniko e faapea, o ana uo sa mafuta atu i ai ua mafua ai ona pagatia faapea lona olaga. Sa ia taua lona le toe mafuta atu i ana uo sa latou inupia faatasi ma ulaula fualaau fa’asaina fa’atasi, ae o le a fa’aaoga tatau aso o lona ola e fai ai se galuega aoga mo lona aiga, nu’u ma le ekalesia.

 

Na tutu fa’atasi le loia a Falaniko ia Ryan Anderson ma le loia a le malo ia Kristine Soule e talosaga i le fa’amasinoga maualuga mo se fa’asalaga faanofovaavaaia. Na taua e le loia fautua lagolago e fa’apea, o masina e 11 na taofia ai le ua molia i le toese, ua mafai ai ona ia a’oa’oina se lesona aoga mo lona olaga, ma ua ia a’oa’oina ai le leaga o le solitulafono.

 

Na finau atili loia fautua lagolago e fa’apea, ua lagona e le ua molia le sese o le olaga sa ola ai, ma ua ia iloa e le o se nofoaga lelei le falepupui mo ia.

 

Na taua e le loia a le malo ia Soule e fa’apea, afai e finagalo le fa’amasinoga e faanofovaavaaia le ua molia, e tatau ona auai o ia i ni aoaoga faa faufautua e fesoasoani ai i tulaga pagatia o fualaau fa’asaina ua a’afia ai lona olaga.

 

Na taua fo’i e le loia a le ua molia le tatau lea ona tuu se isi avanoa se tasi mo le ua molia, e ala i le faanofovaavaaia o ia mo le 5 tausaga, e aunoa ma le toe tuuina atu i ai o se isi faasalaga faa falepuipui na te tuliina, a ia avea masina e 11 sa taofia ai o ia i le falepuipui e fai ma ana fa’asalaga i lenei mataupu.

 

O nisi o tuutuuga o le faasalaga faanofovaavaaia e 5 tausaga a Falaniko, o lona tuliina lea o masina e 20 i le toese ma totogi le talatupe e $5,000. Afai ae magalo mai le toese, ua poloaina o ia ina ia aua ne’i ona toe ulufale atu i nofoaga o loo faatau ai le ‘ava malosi, pe faatasi atu fo’i i tagata o loo latou tagofia le ‘ava malosi ma fualaau fa’asaina, a ia avea o ia o se tagata e tausisi i tulafono uma a le malo.

 

O le isi tuutuuga o le nofovaavaaia a le ua molia, o lona tuua lea o le atunu’u ae toe fo’i atu i Samoa ma aumau ai mo le umi o lana nofovaavaaia, peita’i ua faamalumalu e le Faamasinoga le faatinoina o lea poloaiga, fuafua lava i le nofo usita’i o le ua molia i tuutuuga o lana nofovaavaaia.

 

I le tausaga e 2014, na ta’usala ai e le Fa’amasinoga Faaitumalo ia Falaniko i moliaga mama e 2 e aofia ai le faaoolima i le tulaga tolu faapea ai ma le faaleaga meatotino i le tulaga lua, ma faanofovaavaaia ai o ia mo le 24 masina.

 

O moliaga e pei ona ta’usala ai e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo ia Falaniko, na mafua mai i le fa’alavelave lea na ia fa’aoolima ai i se isi ali’i latou te tuaoi, atoa ai ma lona fa’aleagaina o le faitoto’a tioata o le fale a le aiga na a’afia.