Ads by Google Ads by Google

Nofovaavaaia le alii na ia gaoia meatotino a lona uncle ae faatau ai aisa


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

O le alii lea na ia gaoia meatotino a lona uncle ae faatau atu ina ia mafai ai ona faatau mai ana fualaau faasaina, ua faasala nei o ia e le Faamasinoga Maualuga e nofosala i le Toese i Tafuna mo le 20 masina, o se tasi lea o tuutuuga o lana faasalaga faanofovaavaaia e 5 tausaga.

 

Na taua e le alii o Neru Tanuvasa i luma o le Fa’amasinoga ina ua tula’i mo le tuuina atu o lana fa’asalaga e faapea, o le itu e pito sili ona mafatia ai lona loto pe a toe mafaufau i lana solitulafono sa faia, o lona uncle lenei sa tigaina i le tausiga o ia ma faatupe mea uma sa mana’o ai i lenei olaga, a o lenei ua ia toe faia i ai lenei mea leaga.

 

O le vaiaso na te’a nei na tulai ai Tanuvasa i luma o le Fa’amasinoga Maualuga mo le tuuina atu o lana faasalaga. O le ali’i Loia Fautua lagolago ia Ryan Anderson na tula’i mo Tanuvasa, ae o le tama’ita’i Loia Sili lagolago ia Kristine Soule’ na tula’i mo le malo.

 

E 2 tagi na faila e le malo faasaga ia Tanuvasa. I le tagi muamua, sa tu’uaia ai Tanuvasa i le moliga e tasi o lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, faapea ai ma le moliga e tasi o lona umia faasolitulafono o vaega o le laau faasaina o le mariuana.

 

I le tagi lona lua, sa tuuaia ai e le malo le ua molia i le moliga e tasi o le talepe fale i le tulaga muamua, faapea ai ma le moliga e tasi o le gaoi.

 

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, lea fo’i na talia e le Fa’amasinoga Maualuga i le masina o Ianuari o le tausaga nei, na malie ai le ua molia e tali ioe i le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

I le tali ioe ai o Tanuvasa i le solitulafono e pei ona ta’usala ai o ia e le Fa’amasinoga Maualuga, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 11 o Tesema, 2020, na ia umia faasolitulafono ai fualaau faasaina o le aisa e aunoa ma se faatanaga mai le Fa’amasinoga.

 

Ina ua maua le avanoa mai le Fa’amasinoga, na faatoese ai loa le ua molia e tusa ai o lana solitulafono ma ia talosaga ai mo se isi avanoa se’i toe foi atu ai i lona aiga e saili sana galuega e tausi ai lona toalua ma lana fanau. Na taua e Tanuvasa e faapea, o masina e 11 ia na taofia ai o ia i le Falepuipui a o faatali ai se faaiuga o lana mataupu, ua ia aoaoina mai ai se lesona taua i lona olaga, e le o se mea lelei le soli o le tulafono.

 

Na faatoese le ua molia i lona to’alua ma lana fanau, atoa ai lona nu’u, ekalesia ma ona matua, ona o le solitulaono ua mafua ai ona ta’uleagaina le igoa o le aiga ia te ia.

 

Na faapitoa le faatoesega a Tanuvasa i lona uncle ma lana fanau, lea na matua aafia i lana solitulafono, ina ua ia talepe le latou fale ae ave faagaoi le tele o meatotino ma faatau ese atu, ma maua mai ai tupe na faatau ai ana fualaau fa’asaina.

 

“O le itu e pito sili ona mafatia ai lo’u loto, o le amataga o le tausaga nei na malaga ese atu ai lo’u uncle ma le atunu’u ma toe fo’i atu i Ausetalia, a o taofia ai pea a’u i le Toese, ma le maua ai se avanoa ou te faatoese atu ai ia te ia e tusa ai o la’u solistulafono sa faia. Ui o lea, ua silafia e le Atua lo’u loto salamo mai le solitulafono sa ou faia,” o le faamatalaga lea a le alii ua nofosala.

 

Na talosaga le loia a le ua molia mo se faasalaga faanofovaavaaia, e aunoa ma le tuuina atu o se isi taimi e tuli e le ua molia i le Toese i Tafuna. Na taua e Anderson le salamo moni o Tanuvasa mai lana mea sese sa faia, ua ia sauni fo’i e toe fo’i atu i tua e saili sana galuega e tausi ai lona aiga.

 

Na lagolago e le loia a le malo le talosaga a le itu tete’e mo se faasalaga faanofovaavaaia. Pau le itu na faamanatu e le loia a le malo i le Fa’amasinoga, o le matuia o le gaioiga sa faia e lenei alii, i lona osofaia lea o le fale a lona lava uncle ma gaoi ana meatotino, ona alu lea ma faatau atu i ana uo ae maua mai ai tupe e faatau ai ana fualaau fa’asaina

 

Na faailoa e le tama’ita’i Loia ia Soule’ e faapea, o le solitulafono o le umia e le tusa ma le tulafono o fualaau faasaina, o se tasi lea o faafitauli ua matua faatupulaia i le teritori i le taimi nei, e le gata ua aafia ai tupulaga talavou, ae oo lava foi i totonu o aiga ua aafia ai.

 

Na faailoa e le tamaitai loia sili lagolago na tula’i mo le malo i luma o le Fa’amasinoga e fa’apea, afai e le aveesea e le ua molia le uiga leaga o loo aafia ai, o lona naunau lea e fa’aaoga fualaau fa’asaina, e le mafai ona suia lana amio, e ono toe aafia fo’i o ia i nisi solitulafono i le lumana’i.

 

A o le i tuuina mai le faaiuga a le Faamasinoga, na toe faatepa e le Faamasinoga itu e 2 o lenei mataupu i mau faamaonia na mafai e le malo ona tu’u fa’atasia e lagolago ai le latou tagi faasaga i le susuga a Tanuvasa.

 

Na taua e le Faamasinoga e fa’apea, na ulufale faamalosi Tanuvasa i totonu o le fale a lona uncle ao toese ai lona uncle i atunu’u i fafo mo lona taotoga, ma ia ave faagaoi ai le tele o mea aoga sa i ai i totonu e aofia ai ietoga, lavalava, seevae, telefoni, o se laptop, ma le tele o mea e faaaoga e tamaitai i a latou teuga.

 

Na faatau e le ua molia mea aoga uma nei ma ia maua mai ai se vaega tupe tele, ona ia faaalu loa lea o tupe uma na maua mai i oloa gaoi na ia faatau atu e faatau mai ai ana fualaau faasaina. Na toe fo’i mai le uncle a le ua molia i le atunu’u ae o le taimi lea o lo o taofia ai le ua molia i le Toese.

 

I le aso na pu’e faapagota ai e Leoleo ia Tanuvasa, sa maua i ai e Leoleo fualaau faasaina o le aisa ma le mariuana. Sa maua ai fo’i i totonu o le ta’avale a Tanuvasa pea seevae ma nisi o lavalava sa ia aumaia faagaoi mai le fale o lona uncle.

 

Na faailoa e le Faamasinoga ia Tanuvasa, o se tulaga e mataga i tu ma agaifanua a Samoa se tagata na te toe faia se mea leaga i lona lava aiga, aemaise lava o le mataupu lea ua ta’usala ai o ia, o lona talepe ma gaoi meatotino a le tuanage a lona Tina o loo malaga i atunuu i fafo e tau saili se togafiti mo lona gasegase o loo aafia ai.

 

E le gata fo’i i lea, na faailoa e le Fa’amasinoga i le alii ua molia e faapea, e le o se taimi muamua lenei ua aafia ai o ia i le soliina o le tulafono a le malo o Amerika Samoa, e ui o lana ulua’i solitulafono mamafa lea i luma o le Fa’amasinoga Maualuga.

 

O le tausaga e 2014 na ta’usala ai o ia i moliga mama e 2 o le faaoolima i le tulaga tolu ma le tu fua i le fale poo le fale o le isi tagata, ma nofovaavaaia ai mo le 12 masina.

 

E 7 masina talu ona mae’a lana nofovaavaia i le ogatotonu o le 2017 ae toe aafia o ia i le tulafono ma ta’usala ai o ia e le Fa’amasinoga Faaitumalo i le solitulafono mama o le faaoolima i le tulaga tolu, na nofovaavaaia ai o ia mo le 12 masina.

 

“O lou toe aafia ai i solitulafono e pei ona ta’usala ai oe i le taimi nei, ua atagia mai ai lou le aloaia o tulafono a le malo o Amerika Samoa,” o le saunoaga lea a le Fa’amasinoga.

 

E 5 tausaga na manatu le Faamasinoga e faasala ai Tanuvasa i le Toese, peita’i ua faamalumalu lona tulia o lea faasalaga, ae ua nofovaavaaia nei o ia mo le 5 tausaga i lalo o tuutuuga e ao ona usita’i i ai. 

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai lona tulia o masina e 20 i le Toese, e faitau ai ma masina e 11 lea na taofia ai o ia e faatali ai se faaiuga o lana mataupu. Ua faasa le ua molia ona toe alu i le fale o lona uncle pe afai ae magalo mai i tua, ua faasa foi o ia ona ia toe tagofia le ‘ava malosi poo fualaau faasaina.

 

Ua poloaina fo’i o ia na te tuua Amerika Samoa pe a magalo mai le toese, ae toe fo’i atu i lona atunu’u pe a magalo mai le Toese i Tafuna mo le umi o lana nofovaavaaia o loo totoe e 5 tausaga, peita’i ua manatu le Fa’amasinoga e faamalumalu le faataunuuina o lea poloaiga, fuafua lava i le usita’i o le alii ua molia i tuutuuga o lana nofovaavaaia.

 

“O le avanoa mulimuli lenei mo oe e faia ai se suiga lelei i lou olaga e pei ona e talosaga mai ai, e te toe solia loa se isi tulafono, ona poloaina loa lea o oe e tuli faamae’a le vaega o lau faasalaga o lo o totoe e 5 tausaga,” o le fautuaga lea a le Fa’amasinoga ia Tanuvasa.