Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TO’ATOLU NI ALII NA SU’ESU’EINA E LEOLEO I SE FA’ALAVELAVE NA TUPU I SE FALEKALAPU

O le po o Ianuari 25, 2025 na fa’afeso’ota’i mai ai e se alii ia le Ofisa Leoleo i Tafuna, ona o se fusuaga na tupu i se fale kalapu i Tafuna, lea na su’esu’eina ai ni alii s eto’atolu, ae loka ai na’o le to’atasi ma molia i le tulafono.

E tusa ai ma le fa’amatalaga a le alii na vala’au i leoleo, na sau e aumai ni meaai i lana ta’avale, ae ona va’aia ai le si’o mai e ni tagata o se alii o lo’o tafe mai le toto mai ona foliga.  Na taunu’u fa’atasi ia leoleo ma le ta’avale a le EMS ma aveina atu loa le na a’afia i le falemai, mo ona togifitiga.

O i latou e to’atolu na su’esu’eina e leoleo ona o lenei fa’alavelave, na aofia ai ia Felesi Vailolo, Faleniko Ktiona ma Faleono Lemisio ma sa fa’aalia i su’esu’ega a leoleo, o nei alii e toatolu e galulue uma i le Starkist ma na o latou sauaina le na a’afia, i le pakaga taavale a se fale kalapu.

E tusa ai ma su’esu’ega a leoleo, na ta’ua ai le alu atu o le tasi o i latou nei e to’atolu ma fa’atalanoa ia le alii na a’afia, ae fa’apo e Lemisio ma na ta’e le ulu o le na a’afia, ina ua togi e Vailolo i se ma’a.

Ina ua mae’a togafitiga o manu’a a le na a’afia, sa mafai ona toe fo’i i lona aiga.  Ae ina ua fa’atalanoaina o ia e leoleo, sa le mafai ona ia fa’amaonia po o ai na sauaina o ia, ona o le fa’asuaava i le afiafi na tupu ai le faalavelave.

Ae sa fa’amaonia e Vailolo lona togia o le na a’afia, i se ma’a ma na lokaina ai o ia i le to’ese i Tafuna.  Ae e na te le’i ta’uina le vaega a Lemisio ma Kitiona.

O Kitiona na fa’atalanoaina e leoleo ma sa ia ta’ua e faapea, na savali mai i fafo e ave se ipu meaai i le ta’avale, ae ona va’aia ai le tau taofiofi o Vailolo i se faalapotopotoga a nit agata.  Ma na ia va’aia le tafe o le toto mai i foliga o le alii na a’afia.  Sa tatalaina Kitiona e toe fo’i i lona aiga, ina ua mae’a ona fa’atalanoaina o ia e leoleo.

I le fa’amatalaga a Felesi Vailolo i leoleo, na amata mai le latou pisa i totonu o le falekalapu, ina ua fa’aauau ona fa’a tau atu e le alii na a’afia, lona tau’au i le tau’au a Vailolo.  Sa ta’ua e Vailolo lona taumafai e le amana’ia ia le na a’afia, aua ua fa’asuaava.  Ae peitai, na savali atu le na a’afia ma u’una’i o ia (Vailolo) i le puipui o le fale.

Sa ta’ua e Vailolo, lona ita tele na mafua ai ona ia savali i fafo ma le falekalapu, ae fa’afetaui mai o ia e le alii na a’afia, ma fesili atu po o ia lea ua feoa’i ma lana uo teine.  Na tali mai iai Vailolo, e leai sana uo teine.  Ae o le tamaitai lea na fa’auo muamua ma le alii na a’afia, e latou te sifi (faigaluega) faatasi ma e latou te faifaimea fa’atasi.

Na ta’ua e Vailolo le fa’ate’ia o ia ina ua tu’i o ia e le alii na a’afia ma pa’u ai i lalo.  O iina na ia mau ai i se ma’a ma tu’i ai le ulu o le alii na a’afia.  Sa fa’afeso’ota’i foi le vaega a le EMS e siaki ia manu’a a Vailolo, i lona tua ua ma ona lima.

Sa fa’atalanoa foi e leoleo ia Faleono Lemisio ma sa ia ta’ua e faapea, e le’i iai o ia i le taimi na tupu ai le misa, ae na ia lagona le vala’au mai a se tagata mo se fesoasoani.  Sa ia tamo’e atu ma va’aia le alii na a’afia, o ta’atia mai lalo ae ua tafe le toto i ona foliga.  Na ta’ua e Lemisio lona oso atu ma u’u le ulu a le alii na a’afia, ma fa’atalitali le o’o atu a leoleo.

Ina ua mae’a ona fa’atalanoaina e leoleo ia Lemisio, na faapea foi ona tu’uina o ia e fo’i i lona aiga.

Na toe fa’atalanoaina e leoleo ia le alii na a’afia i le aso na soso’o ai ma sa ia ta’ua ai le alu atu o Kitiona i le fa’atalanoa o ia i fafo, ae fa’apo o ia e Vailolo ma Lemisio.  Na fa’amaonia e le alii na a’afia, o Vailolo sa togia le ma’a lea na tau i lona ulu.  Sa faamatalaina foi e le alii na a’afia, le amata mai o le latou pisa i totonu o le falekalapu, i le le fiafia o le to’atolu lea, ina ua la sisiva ma se tamaitai.

O moliaga ua fa’asaga ia Vailolo, e aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le faatupu vevesi o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le Fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 le vaegatupe na fa’atulaga e mafai ona tatalaina ai o ia i tua, e faatalitali ai lona faamasinoga.

RIPOTIA E SE TAMALOA IA SONA ATALII I LE OFISA A LEOLEO

O le aoauli o Ianuari 27, 2025 na fa’afeso’ota’i ai e se tamaloa ia le Ofisa a Leoleo i Fagatogo ma ripotia ai le faatupu vevesi o sona atalii, na o’o ai lava ina tau’aia o ia e lona atalii, i ma’a.

E taunu’u atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, ua sola le alii na molia.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tamaloa na valaau mai i le ofisa a leoleo, sa ia ta’ua e faapea, o lona atalii, e suafa ia Morris Ah-Ching, ua va’aia le tele o le suiga i lana amio.  Na ta’ua e le tamaloa i leoleo e faapea, o lona atalii e nofo i se tamai fale i tafatafa o le fale a le latou aiga.  

Ma na talu ona nofo lona atalii i le fale lea, ua tele ta’avale ‘ese’ese o latou va’aia e o atu i le fale i le leva o le po ma le tele o tagata fou ua ia va’aia i lona fanua.

Sa ta’ua e le tamaloa lona masalosalo ua tagofia e lona atalii o vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.  Ma sa ia otegiaina lona atalii e tusa ai ma le leotele o le musika ma le pisa o le fale, ae ita lona atalii ma palauvale mai ia te ia.  Sa faapea foi ona valaau mai lona atalii e alu ‘ese ma lona fanua.

Na fa’aalia e le tamaloa i leoleo le tula’i mai o se la tauga’upu ma lona atalii ma na ia fa’atonuina o lona atalii ina ia ona manatunatu i lona tulaga i totonu o le latou aiga.  Ae togi mai ai o ia e lona atalii i se ma’a, ma na se’e le ma’a ina ua ia ‘alo.  

Sa talosagaina e le tamaloa na valaau i leoleo, ia le ave’esea o lona atalii mai i le fale ma le fanua, ona ua le toe saogalemu lo latou aiga.

Ina ua agai atu leoleo i le fale lea e nofo ai le atalii, na fa’ailoa iai e le tamaloa na valaau i leoleo, o lo’o iai ma nisi tagata ‘ese o lo’o nonofo ai foi i le fale.  Ae peitai, e o’o atu leoleo, ua leai ma ni tagata i totonu o le fale.

Na fautuaina ai loa e leoleo ia le tamaloa sa valaau atu i le latou ofisa, ina ia toe logo atu latou, pe a toe fo’i ifo lona atalii.

O le taeao o le aso na soso’o ai, sa toe fa’afeso’ota’i ai e le tamaloa na a’afia ia le ofisa a leoleo, ina ua toe fo’i atu lona atalii.  Na faapea loa ona toe agai atu leoleo ma lokaina mai ai loa Morris.

O moliaga o Morris, na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.  O nei moliaga e lua, o ni vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le ta’i 15 aso i le moliaga e tasi, po o le ta’i $300 i le moliaga; po o fa’asalaga uma e lua.

E leai se vaegatupe na fa’atulagaina, e tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.