POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
MOLIA SE ALII TONGA I LE FA’AO’OLIMA MA LE FAATUPU VEVESI
O lo o ua molia nei se alii Tonga, e suafa ia Christopher Taimovai, i le faao’olima ma le faatupu vevesi i totonu o lona aiga, ona o se tagi faaulu a lona ‘niece’, le tamaitai o Teuila Taimovai, lea na valaau i le ofisa a leoleo i Tafuna i le po o le aso 13 o Ianuri, 2024, ma lipotia i leoleo, le fasia faalua o ia e Christopher, a’o ia (Teuila) taumafai e tuli ‘ese mai lo latou fale i Pavaiai.
E tusa ai ma faamaumauga a leoleo, sa agai atu ai leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma talatalanoa ai ma Teuila, ma loka mai ai Christopher. Sa faatonuina e leoleo ia Teuila ina ia agai atu i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o su’esu’e o lenei mataupu.
Ma o lo o ta’ua i faamaumauga a leoleo, ina ua fa’atalanoaina ia Teuila i le ofisa a leoleo, sa ia faamatalaina ai le fasi muamua o ia e lona ‘uncle’ o Christopher i lena taeao, ma le fa’alua ina ua toe fo’i atu i le afiafi lena, ua se’i le ‘extension cord’ lea e ta’i mai ai le moli i lona fale.
Sa faamatala e Teuila le faia e Christopher o ni faamatalaga taufa’amata’u, e faapea, o le a ia susunuina i lalo le fale a le tina matua a Teuila, ma tafana uma tagata o iai i se fana.
O le aso 14 o Ianuari, 2024 sa fa’atalatalanoa ai e leoleo ia le ua molia ma sa ia te’ena moliaga a lona ‘niece’ o Teuila, sa faia e faasaga ia te ia. Ae sa ia faamaonia lona kikiina o Teuila i le taeao, ae e le i manu’a ai o ia. Sa ia ioe foi i lona ‘e’e i lona ‘niece’ o Teuila, i le se’iina o le ‘extension cord’ lea e ta’i atu ai le eletise i lona fale, ae na ta’ua e le ua molia, e na te le i faia se tulaga e faamanu’alia ai se tasi.
Ua molia nei Christopher i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga ma le Faao’olima i le tulaga e tolu. O le moliaga o le faatupu vevesi, e mafai ona loka ai se tasi, i le o’o atu i le sefululima (15) aso, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
Ae o le moliaga o le Fa’ao’lima e mafai e nofosala ai se tasi i le o’o atu i le tausaga e tasi (1) po o se sala tupe e $1,000; po o fa’asalaga uma e lua.
E $500 le tinoitupe ua fa’atulagaina e mafai ona tatala ai le ua molia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona faamasinoga.
FA’AFEFE E SE TAMALOA LONA TOALUA I SE PATE MA SE NAIFI
O le taeao o le aso 13 o Ianuari, 2024, na valaau ai se tina i le ofisa a leoleo i Tafuna, ona o lona popole i le saogalemu a le fanau o lana fanau, ina ua fa’afefe o ia e lona to’alua e 59 tausaga, i se pate ma se naifi fai mea’ai.
Ina ua taunuu leoleo i le fale o le tina, sa ia faamatalaina i leoleo lona fefe tele i le fa’afefe so’o o ia e lona to’alua i se naifi fai mea’ai, ma ua o’o lava i luma o fanau a le la fanau, o faia ai uiga taufa’amata’u ia a lona toalua. Ma na faamatala foi e lenei tina, le palauvale atu o lona to’alua ia te ia, i taeao uma, e aunoa ma se mafua’aga.
Sa ave loa e leoleo ia le ua molia, i le ofisa a leoleo mo le su’esu’eina ma sa ia faamatalaina, e pei ona ta’ua i faamaumauga a leoleo, o ia e masani ona fealuai i totonu o lona fale ma se agaese, naifi fai mea’ai totonu o le fale, ma se pate ta polo. Ma na ioe le ua molia, i le tulai mai o se faavesivesi i le va o ia ma lona to’alua, ae na te le i fa’afefeina lona to’alua.
Sa ta’ua e le ua molia, e tupu so’o faafitauli i le va o ia ma lona to’alua.
Ua molia nei lenei alii i le Faatupu Vevesi i totonu o aiga ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu. O le moliaga o le faatupu vevesi e mafai ona faafalepuipui ai se tasi i le o’o atu i le sefululima (15) aso po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $300; po o fa’asalaga uma e lua.
Ae o le moliaga o le Fa’ao’olima, e mafai ona loka ai se tasi i le falepuipui, e o’o atu i le sefululima (15) aso, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $300; po o fa’asalaga uma e lua.
E $500 le tinoitupe ua fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona faamasinoga.