Ads by Google Ads by Google

TALA O LE LALOLAGI


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

AOAOGA FA’APITOA MO SUI FA’ASALALAU - IA TONU FA’ASALALAUGA

 

I taimi o fa’alavelave le ma’alofia fa’anatura pe afua i ala fa’aterarisi ma Faama’i pipisi e pei ona lutia ai nei le lalolagi atoa i le Covid-19, ua tatau ona autasia le vasega o e fa’asalalau o so’o se ituaiga, televise, leitio ma nusipepa ae maise ala fa’ata’alise a le Initeneti ma ona sootaga i upu e fa’aaogaina, ma le silafia fo’i ia autasi i lipoti uma e fa’alauiloa atu i le mamalu lautele o le atunuu.

 

Ua iloga e le autasia lava le au fa’asalalau i le tele o upu e fa’aagaina ma e ono le malamalama ai nisi e to’atele i le fa’aslalauga ua auina atu. O le ala lea na fa’atautaia ai se aoaoga fa’apitoa e le Ofisa o le Va’ai Tau, ina ia silafia lelei e le au fa’asalalau le taimi e tuuina mai ai fa’asalalauga, le ala ua mafua ai ona faia fa’asalalauga, ae maise o le ituaiga o fa’asalalauga ma le taimi ua fa’ato’a fa’ailoa mai ai i le atunuu, a’o fa’aolioli mai se afa tele, galulolo, mafuie ma Tsunami.

 

“E taua tele ona iloa mautinoa lelei e le vasega o e fa’asalalau, ituaiga upu e fa’aliliu mai ai le gagana peretania i le gagana Samoa, lea e matua mana’omia ona fa’ailoa ai fa’asalalauga fa’alaua’itele i le mamalu matutua o le atunuu, i latou e mana’omia ona faia fa’ai’uga uma i totonu o aiga Samoa.”

 

“Ona ua le fa’aaogaina tonu le upu fa’aliliu sa’o mai le gagana Peretania i le fa’asamoa, o le a sapasui fo’i le fa’afofoga a le mamalu lautele i le fa’asalalauga ua tuuina atu mo le latou silafia.”

 

E matele ina vave le fa’afofoga a le mamalu lautele i le siufofoga fa’asalalau i ala ea o le atunuu, lea e tautuaina mai e Leitio Fa’asalalau. O i latou na e ao lava ina autasia uma alaleo e tolu i le atunuu, i a latou fa’asalalauga, ia tasi lava le upu e fa’aliliu i ai le fa’asalalauga faaperetania, ia maua’a le fa’afofoga’aga o le atunuu lautele.

 

O le matagaluega o le Saogalemu Faalotoifale ma le Ofisa o le Va’ai Tau a le tatou Malo, ua latou fa’amalosia maia lea tulaga, i le pisivale aiga ae le’i oo ina oo mai se afa, ia le salu vale fo’i lauta’amu a Aopo, ae leai se afa e oo mai lava.

Ua i ai upu ua fa’atulaga sao mai e le Ofisa o Va’ai Tau ina ia mafai ona maua’a ai saunoaga ma fa’asalalauga fa’alaua’itele mo le mamalu lautele i taimi e faia ai lea tautua pe a sofa’i le atunuu e se mafui’e, lologa, galulolo ma galuafi, ae maise o afa ma matagi malolosi. O lea fonotaga sa faia lea i le aso Lulu na te’a nei.

 

TOINA MAI E LE USEDA LE $1MILIONA MO AMERIKA SAMOA

 

I se pepa o fa’amatalaga mai le faipule a Amerika Samoa i le Konekeresi, Uifa’atali Amata, sa ia fa’ailoa ai le $1 milion mo malo o Amerika Samoa mai le ofisa fetarale o le US Economic Development Administration (EDA) mo atina’e i le teritory.

 

O lea vaega tupe mai le tulafono a le fetarale, American Rescue Plan Act i le amataga o lenei tausaga, ma o le a fa’aaogaina i le tele o galuega atina’e ma fuafuaga fa’ataoto ma isi polokalama feso’ota’i ma le atina’e o le atunuu.

 

O lea fo’i fa’atupega mo Amerika Samoa, ua na’o le 30 lava o nei ituaiga o fa’atupega ua toina mai e lea matagaluega o le Malo tele.

 

O le fa’atupega lenei o le a fesoasoani lea i so’o se galuega tau atina’e a le malo o Amerika Samoa ina ia fesoasoani e fa’aleleia atili ona o a’afiaga o le Covid-19, ina ia fausia lelei ia gafatia ona fa’ataututu atili i a’afiaga fa’apea e toe sofa’ia mai i le lumana’i.

 

O le suiga lea ua alia’i mai i le fa’atupega lea, ona e mafai ona fa’atautaia isi galuega sa le mafai ona fa’atino i se vaega tupe mai le malo tele pe a toina mai ni fa’atupega. E mafai ona fa’atautaia ai a’oa’oga fa’apitoa tau le poloketi  mo tagata faigaluega e fa’atinoa ai tiute i nei galuega, aoaoga tau le talafatai o le atunuu ma galuega o moomia ona fa’aleleia atili ai, ituaiga o pisinisi e feso’ota’i ma le fa’aleleia atili o le siomaga o le atunuu atoa, le fa’aaogaina tatau fo’i o le tupe ma isi mea lelei uma e feso’ota’i ma ia galuega atina’e.

 

Fa’ailoa e Uifa’atali, “Ou te fiafia lava e sapaia ma fesoasoani fo’i i so’o se ala e mafai ai ona tuu mai se una’iga malosi i poloketi uma ua fa’aofi atu e Kovana Lemanu ma le nofoa’iga e ala i nei ituaiga o fa’atupega, aua e mafai ai ona fa’aleleia atili le tatou talafatai ma le atunuu atoa ae maise fo’i o le fa’aaoga tatau i ai o nei fesoasoani tupe mai le malo tele. Fa’afetaia fo’i le failautusi o Fefa’ataua’iga a le Konekeresi Gins M. Raimondo, ma le latou aufaigaluega atoa ona o le fesoasoani fo’i i ala e mafai ai ona fa’atupe a tatou galuega atina’e.”