TALA O LE LOTOIFALE
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TATALA ALOA’IA MALUMALU SA EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI, I OTTOVILLE, IA TESEMA
I se fa’aaliga aloa’ia mai i le Au Peresetene Sili, i Utah, a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, i le aso ananafi, ua faapea ona fa’alauiloa mai ai le tatalaina aloaia o le Malumalu Sa a le Ekalesia, i Ottoville, i le aso Sa, Tesema 13, 2026.
Ae o le aso 2 o Novema, 2026, o le a amataina ai polokalama se’ia aulia le aso 13 o Tesema, i se feiloaiga ma vaega fa’asalalau.
O le aso 3 o Novema, 2026, o se aso faapitoa mo malo fa’aaloalogia a le ekalesia.
Ae o le aso 4 o Novema se’ia o’o atu i le aso 21, o Novema, o le a tatalaina ai le malumalu, mo aiga ma uo, e fia malaga atu, e matamata i totonu o le malumalu.
O se tasi o sui o le Au Aposetolo, e To’asefulu ma le Lua, ia Elder Quentin L. Cook, o le a faimalaga mai, mai le laumua a le ekalesia, i Utah, e avea ma sui o le Au Peresetene sili ma taitai uma o le ekalesia, e pule faamalumalu i fuafuaga uma faapea ai ma le Faapaiaga o le malumalu fou.
FA’AMAISEGA A LE ASCC ONA O LE MALIU O CHERYLMOANAMARIE RIPLEY
O lo’o ua ufitia nei le Kolisi Tuufa’atasi a Amerika Samoa (ASCC), i se ao pogisa, ona o le vala’au pa’ia a le Atua, i se tasi o totino o le aiga faigaluega, po o se uo foi, o Cherylmoanamarie “Cherie” Ripley, i le amataga o le masina.
O le tausaga e 2024, na litaea ai Cherie, mai i le ASCC, ma e pei ona sa ta’ua e le to’atele, o se tasi nei o pou tu malosi, i totonu o le ofisa a le ASCC. Sa misia o ia, e taitai o le Kolisi, o le aiga faiaoga faapea le aufaigaluega, ona e le gata i lona tomai, ae faapea ona uiga tausa’afia.
Na amata galue Cherie, i le ASCC, i le tausaga e 1977, ina ua avea o ia ma Failautusi, i le Peresetene o le ASCC. I le tolu tausaga mulimuli ane, sa se’e atu ai o ia, i le Ofisa o le “Instructional Support Division”, lea na avea ai o ia ma se tasi o ta’ita’i.
I le 1985, sa faapea ona toe se’e atu o ia, i se tofiga faaletaitai (Administrative Assistant), i le ofisa a le ASCC Education ma fa’aauau ai lava, se’ia o’o mai i le 1997, lea na toe se’e atu ai i le Ofisa o le Dean of Instruction.
I le tausaga e 2003, sa avea ai o ia ma ta’ita’i i le ofisa a le Institutional Affairs Division, se’ia o’o mai i le 2007, lea na avea ai o ia ma Fesoasoani Faapitoa, i le Dean of Academic Affairs, se’ia o’o ina ritaea o ia, i le tausaga e 2024.
Na fa’aalia e le pule o le ofisa a le ‘Dean of Academic Affairs’, ia Dr. Siamaua Ropeti, ia le fa’atuatuaina o Cherie, i le faatinoga o ona tiute, i so’o se vaega. Ma e ui ina sa ritaea o ia mai i le galuega, peitai, sa fa’aauau pea ona asiasi atu i le kolisi.
SIKOLASIPI MO A’OA’OGA MAI I LE ASOSI O LOIA MA FAAMASINO
Ua fa’alauiloa mai e le Asosi o Loia ma Faamasino, ia le amata taliaina o talosaga mo sikolasipi mo le tausaga aoga 2026-2027, mo so’o se fanau aoga e fa’au’u mai i aoga maualuga i Amerika Samoa, po o iai so’otaga i Amerika Samoa.
O lenei sikolasipi, e mo so’o se tasi o umia maka lelei i totonu o le aoga, e aoaoina ai tulafono, ma pasia e le Asosi o Loia ma Faamasino.
FA’AALIGA MAI I LE OFISA O TUPE I TULAGA O LAFOGA
I se fa’aaliga mai i le Ofisa o Lafoga, ua fautuaina ai faalapotopotoga e le aoina ni polofiti (nonprofit), e le avea ia tulaga o ‘nonprofit’ feterale, ma auala, o le a otomeki ona le totogia ai a latou lafoga lotoifale.
Ua faailoa mai e le Ofisa o Tupe i faalapotopotoga ‘nonprofit’ lotoifale, o so’o se faalapotopotoga o tau saili se auala e mafai ai ona le totogia a latou lafoga, e manaomia ona fa’aulu ni a latou talosaga ina ia mafai ona agava’a mo ‘tax-exempt’.
Ma ua faalauiloa mai foi e le Tausitupe a le malo, e faapea, afai e le uia e faalapotopotoga lea auala, o le a iai se avanoa, e ono te’ena ai ni a latou talosaga, i le lumanai.
O talosaga uma mo ‘tax exemption’, e iloiloina e le Komiti Faafoe, lea e fono fa’atasi i le kuata, ae e mafai ona taloina se fonotaga faapitoa, pe a iai ni mataupu e manaomia vave ona fofoina.
Ua fautuaina ia faalapotopotoga ‘non profit’ uma, ina ia faafeso’ota’I ia le Ofisa o Tupe, mo fonotaga o loma, ina ia nofo silafia, aso o nei fonotaga.

