Tala Mai Amerika
TAIAPISINUUMALOLO SIPILI TOGIAI - LITAEA MAI KAISER HAWAII TIUTE TAU TAUSIMA’I
O le tamaitai mai Iliili, na faauu mai Leone High School i le tausaga e 1975, soso’o ai ma ana fa’apitoa i le matata o le Tausima’i fai Laisene i le Falema’i o le LBJ i Faga’alu, fa’au’u lea mai le Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa, i le tausaga 1978. O lona fa’anaunauga mautu, ia avea ma Tausima’i pasi e tautua le mamalu o le atunuu i le tatou falema’i i Faga’alu.
Peita’i, e i ai avanoa e le’i fuafuaina e Taiapisi o le a tutupu vave i lena taimi. O’o ane le ali’i e fa’aulufaleina talavou i le US Marine Corps i le latou fale, e tausailia lona tuagane e fa’amae’a ona pepa e ulufale ai i lea vaega ‘au, le maua lona tuagane, ae fa’amalosi ane loa ona fa’aulu ai Taiapisi I lea lava aso.
I le aso Sa lava o lena vaiso, ua malaga ese atu Taiapisi mai lona Aiga, e ulufale i le US Marine Corp ma lona fa’amoemoe, o le a fa’alautele atili ai lona taumafai i lana matata ua ia naunau e tautua ai, le avea ma Tausima’i Lesitala poo le RN.
Sa amata lana tautua i le US Marines ma ua ia mautinoa ai, e le o aga atu lana taumafaiga ina ia fa’alautele lona tomai i le matata tau tausima’i, o lea sa ia manatu ai, atonu o lea faiga ua tu’ua ai lona aiga e fa’ato’a ataata mai ni tau lelei, pe a i’u lana ulua’i 4 tausaga ua mae’a tauto ai.
Ina ua vala’auina o ia e tiute i Iapani, sa ia faia loa le fa’ai’uga ina ia tu’ua le tautua i le vaega au, aua ua amatalia fo’i lona aiga, ma e faigata atili ai ona toe feso’ota’i i la’ua ma le susuga Fitafita tiute a le USArmy Sitala Togia’i, le tama o le aiga, pe afai e siitia lana tautua i Iapani.
O i la’ua uma lea ua avea nei ma Vetereni ma o lo’o ua alaala tumau i Hawaii. Ua fa’aaoga tatau e ia lana penefiti mo a’oa’oga e totogia ai ana kosi fa’atausima’i ma ua umia ai loa lona fa’aloga “Registered Nursing”. O le tausaga e 1993 na amata ai loa lana tautua i le Kaiser Hospital i Hawaii.
O lo ua ritaea nei o ia ma ua ia fa’ailoa mai, “O se mea fiafia tele i le galuega ona o le to’atele o matua matutua e toe fetaui ane ai lava i a latou talavai e gasolo mai ai i Hawaii. E pei lava o lo’o nofo i Amerika Samoa pe a oo ina alausu atu ae fetaui mai nai matua Samoa, ua talanoa i mea o tutupu ma mea o pisi ai fo’i nai o tatou aiga i lo tatou atunuu pele.”
O le ulua’i tausaga lenei ua fiafia ai e femalaga’i i le va o si ana fanau, i aso fa’ailogaina o fanau a lana fanau. O le fa’au’uga o le tamaitai o fa’aigoa ia e ia, Nevaeh Taiapisinuumalolo Nuusolia, lea ua oo ane ai i la’ua ma si ona uso o Loata Sipili i San Diego. O lo’o fa’au’u mai Nevaeh mai Point Loma High, ae o le a si’itia ana a’oa’oga maualuluga i Honolulu lea e talia mai ai o ia i le UH Manoa ma Chaminade University, ae o le a tuu pea i sana filifiliga.
Ua o gatasi lava fo’i lea fa’aeaga o le alo tamaitai ma le ausia e si ona Tama o Donovan Nuusolia o lona siitaga o lona fa’ailoga i le E-8 Senior Chief Petty Officer i le US Navy ma ua atoa fo’i le 20 tausga o lana tautua i le Fuava’a a le Malo tele. “O fa’amanuiaga nei e tatau lava ona auai ma fa’afetaia atili ai le Atua ona o le fa’amanuia i galuega ma taumafaiga a le fanau.” O se tala fiafia lea a Taiapisi ona o le pisi o lenei vaitau i fa’au’uga o fanau a la’ua fanau.
O le tina o le tamaitai fa’au’u o Lynn Krystal Nuusolia o le alo tamaitai lea e to’atasi o Taiapisi ma Sitala Togia’i, ae to’alua o la’ua atali’i.
HEAVENLY M. LEOVAO - MAUTU SIKOLASIPI $60,000 4 TAUSAGA WHITWORTH UNIVERSITY:
O se tasi o alo tamaitai mai Amerika Samoa, soifua a’e i Fagatogo, Tafuna ma Faleniu, masi’i mai i Spokane Washington State i le lima tausaga talu ai, ua fa’auu mai le Paideia High School i Spokane lava. O le fa’auuga sa faia ia Iuni 8.
Na amata ana a’oa’oga i Amerika Samoa na masi’i ese mai ai ma fa’aauau ana a’oa’oga i Spokane.
O se molimau ola le olaga tausaili o lenei tamaitai talavou, mo nisi o fanau e autova’a mai ma fa’aauau a’oa’oga i Amerika nei. “E gafatia mea uma i le fa’alogo ma le usiusita’i i matua ma faiaoga, ma ia tausinio lava e fai meaa’oga e atofa mai e faia’oga ma le iloa lelei, e mafaia mea uma ona o Keriso e fa’amalosi mai ia te oe, ona i’u lelei lava lea o se taumafaiga.”
I lea vasega fa’au’u e na’o le to’a 12 i latou sa tausinio ai. E to’atasi lava o ia mai le tatou teritori, o se ulua’i tamatiti Samoa fo’i lea ua fa’au’u mai lea A’oga Maualuga i Paideia.
Mo le latou sauniga o le fa’au’uga, sa leai se avanoa mo se sui e to’atasi o le vasega e lauga, peita’i sa tofusia uma i latou e to’a 12 ma le avanoa e molimau ai.
Na saunoa uma latou i luma o latou faia’oga ma vala’aulia fa’apitoa ma aiga sa auva’a potopoto atu mo le latou fa’amoemoe.
“Na ou sau mai Amerika Samoa, sa iloga e ao ina fa’aleleia atili la’u fa’aperetania, ma sa fa’auia a’u i le kosi ELL poo le fanau a’oga e avea le Fa’aperetania ma latou gagana lona lua e tautala ma fa’asoa ai manatu,” o le saunoaga lea a Heavenly i le fa’auuga.
“Ou te fa’afetai i lena avanoa, sa ou maua, ma fa’aaoga tatau, o lea ua ou tuvae mai i le toe tausaga o lo’u aoaoina ai i Paideia, ua A la’u Igilisi!” Sa ia fa’ailoa o lana toe mataupu lea sa taumafai lava ina ia mautu i ai ana taumafaiga, aua sa lelei uma isi ana mataupu ae le’i atoatoa lava lana Igilisi.
E i ai lana pepa o lana toe fa’aaliga mo lona togi i le History, sa ia taumafai ai e laeia le la’ei Samoa moni a tamaitai, lana malu. Na tapena lona lea fa’amoemoe i le taumafanafana a’o loma lona siitia ai i le vasega 12. O lona la’ei sa malaga ai i la’ua ma si ona tina, Leilani Fuimaono Tao i Las Vegas e taina e le susuga Su’a Vilz Fa’ama mai le Lupefa’alele Malofie.
I le i’uga o ana taumafaiga uma, o le a ulufale o ia i le Iunivesite o Whitworth i Spokane, mo le fa tausaga ua mae’a ofoina mai ai lana Sikolasipi $60,000. e aofia ai ma le totogi o lona nofomau i le lotoa a le aoga.
I lona fa’au’uga, na ia tula’i ai ma le Fu’a a Amerika Samoa, e fa’amautu ai lana fa’aeaea i si ona malo i lana taumafaiga vaivai ua ausia i lenei vaitau. Na fa’afeiloa’ia o ia e nai ona matua, Leilani Tao ma Lanu Polegi Eneliko ma liliu ai le tu’upao o lona pulou fa’au’u.

