TALA MAI SAMOA
Apia - SAMOA
FA’ATOPETOPE ATU I NIU SILA SE TAMAITITI 12 TAUSAGA A’AFIA I LE ‘DENGUE’
O le taeao o le aso Toonai na se’i mavae atu, sa faapea ona aveina faatopetope atu ai se tamaititi e 12 tausaga le matua, o Misiafa Nathan Lene, mo togafitiga i Aukilani Niu Sila.
O Misiafa o se alo e fa’asio ia Louis ma Taunese Lene ma sa fa’ataotolia lona gasegase i le falema’i autu a le malo o Samoa, le Tupua Tamasese Meaole.
Na fa’aalia e Louis ma Taunese lo la agaga fa’afetai i le alofa o le Atoa faapea tagata Samoa, e le gata i Samoa lava ae faapea foi atunu’u i fafo ona o le lima foa’i ua fa’aalia, ua mafai ai ona fesoasoani i le gasegase o si o la alo.
Sa faapea foi ona tapaina e Louis ma Taunese se fesoasoani aua se foa’i tau toto, aua le mana’omia o le fa’asaoina o Misiafa, ina ua taofia i le ICU.
Sa ta’ua e le tina o Misiafa, e $35,000 (tupe Niu Sila) sa manaomia mo talavai i Niu Sila, ma o le mafua’aga lea na o latou tapaina ai se fesoasoani mai i tagata. Sa ia fa’aleoina lona agaga fa’afetai ia i latou uma sa fa’aalia le agaga alofa i si ona, ae le gata i lea o fomai ma tausimai, o fa’afeagaiga ma aulotu, aiga ma a latou uo.
O Misiafa o le ulumatua o se fanau e to’alua ma o lo’o taliaina pea so’o se fesoasoani aua le si’iga gasegase a si nei alo.
TUTULI NI TEINE A’OGA NUS ONA O FUSUAGA
E lua ni fusuaga na tutupu mai i le Iunivesite o Samoa (NUS), lea ua tutuli ai ni tamaitai se to’afa, mo le lua vaiaso, e pei ona fa’ailoa mai e le sui Pule (Deputy Vice Chancellor) o le Iunivesite.
E le gata ina tutuliina i latou, ae ua fa’alauiloa mai e le susuga ia Peseta Dr. Desmond Lee Hang ia le faatonuina o i latou ina ia auai i ni vasega e fa’atonutonu ai le loto ita.
Na fa’aalia e Peseta ia le tu’uto o le iunivesite i le faatumauina o se nofoaga saogalemu mo a’oa’oga, e mafai ai ona maua e tagata uma ia le tuputupu a’e faaleatamai a’oa’oina. Sa fa’ataunu’uina e le aoga ia se fonotele mo fanau aoga faapea faiaoga ma le aufaigaluega o le aoga, ina ia mafai ona fofoina ai lenei faafitauli ma toe faamanatu i fanau aoga, le taua o a latou amioga.
Sa ta’ua e Peseta e faapea, o nei ituaiga faafitauli, e le gata ina avea ma faalavelave i a’oa’oga ae e iai o latou taui. Ma o fanau aoga e a’afia i fusuaga, o le a vave ona faasalaina, e aofia ai ma le tutuli ‘ese mai i le aoga, mo sina taimi puupuu, pe tumau.
Ua feagai nei le iunivesite ma le faamalosia o le puipuiga o le aoga, faapea ma le suesueina o ID a fanau aoga, ma le faamautuina o le fa’amalosia o toniga a fanau aoga. Aua se faamoemoega o le a mafai ona fa’aitiitia ai fa’alavelave tutupu mai.
SALALAU ATA VITIO O FANAU AOGA VAIMAUGA O ULAINA FUALAAU FAASAINA (AISA)
O le vaiaso ua mavae, na salalau ai i luga o upega tafa’ilagi, ia se ata vitio, o fanau a’oga mai i le Kolisi a Vaimauga, i le vasega 9, o ulaina se fagu e tumu i se asu pa’epa’e, e foliga mai o se vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.
O lo’o feagai nei le ofisa a leoleo ma le su’esu’eina o lenei mataupu, faatasi ai ma le fesoasoani mai i le pulea’oga faapea le aiga faiaoga.
I se fa’atalanoaga a le alii pule ia Faumuina Taefu Tovio Taefu, ma le Samoa Observer, i le aso Sa (aso Toonai i Amerika Samoa), sa ia fa’aalia ai le fa’ate’ia o ia, ina ua lafo atu e se tasi o le latou aufaigaluega ia lea ata, i le taeao o le aso Toonai (i Samoa).
Na ta’ua e Faumuina, e le gata o se tulaga fa’anoanoa, ae ua ta’uvalea ai ma le aoga. Ma ua tupu mai lenei fa’afitauli, ae o lo’o malolo le aoga mo le lua vaiaso. Ae sa ia fa’aalia le le nofoia ai o le latou itu, ae o le a latou fesoasoani i leoleo i a latou su’esu’ega, faatasi ai ma le fesoasoani mai o matua a nei fanau aoga.
Ua fa’ailoa mai e Faumuina, afai ae faamaonia ua tagofia e fanau aoga ia fualaau faasaina, o le a faapea loa ona tuli’esea i latou mai i le a’oga, ae tu’u atu i latou i le tulafono.
O fanau aoga ua a’afia i lenei fa’alavelae, e aofia ai ni tamaitai se to’afa ma ni alii se to’alua.
Sa le’i maua se faamatalaga mai i le Komesina o leoleo, e tusa ai ma lenei mataupu.