Ads by Google Ads by Google

TALA O LE PASEFIKA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FA’ATE’A TAGATA FAIGALUEGA O LE PALEMENE

O le vaiaso ua tuana’i, na fa’ate’aina ai e le Fofoga Fetalai o le Palemene a le malo o Tonga, ia Fakafanua, ia se tasi na galue i totonu o le Ofisa a le Palemene, a’o feagai ai leoleo ma su’esu’ega e faatatau i fualaau faasaina.

E ui i lenei fa’aaliga, e le’i tu’uina mai se mafua’aga ma’oti e tusa ai ma tu’ua’iga ua tu’ua’ia ai lenei tagata faigaluega.

I se lipoti a le vaega faaalalau a le Kaniva Tonga, sa ta’ua ai le fa’ate’aina o lenei tagata faigaluega – ae o le fa’ato’a mae’a lea o se saunoaga a le afioga i le Tupu o Tonga, i le tatalaga aloaia o le palemene, e faatatau i atugaluga a taitai o le malo, e faasaga i fualaau fa’asaina.

O lo’o ua ta’ua foi i le fa’aaliga fa’alauaitele mai i le ofisa a le Fofoga Fetalai, e tusa ai ma le fa’ate’aina o lenei tagata faigaluega, e faapea, o gaioiga a le ua fa’ate’aina, e le o se tulaga ia o le Palemene ma lenei ofisa.

SILIA MA LE 100 KAMUPANI MA TAGATA SAMOA E ONO SALA I LE TA’I $50,000WST

I se lapataiga mai i le Ofisa o Fesootaiga, i sana fonotaga ma i latou o lo’o fa’aaogaina le tautua fa’asatelite a le Starlink, i le aso Tofi o le vaiaso ua tuanai, afai ae o’o atu i le faaiuga o lenei masina, e latou te le’i lesitala ma le Starlink, o le a faapea ona fa’asalaina i latou, i le o’o atu i le ta’i $50,000WST (po o le lata i le $18,000USD).

Sa ta’ua i se lipoti a le Samoa Observer, le le’i auai atu o le to’atele o i latou, o lo’o fa’aaogaina le tautua a le Starlink, i lea fonotaga.

Na fa’aleoina e le susuga ia Lematua Gisa Fuatai Purcell, lea o lo’o fa’auluulu iai lenei ofisa (Office of the Regulator), ua mae’a ona o latou talanoaina lenei mataupu ma i latou o lo’o fa’aaogaina lenei tautua, i le masina ua tuanai, ma ua tu’uina atu ia i latou, se’ia o’o i le faaiuga o le masina nei, e latou te lesitala ai.

Ma o i latou o le a le usita’ia lea aiaiga, o le a faapea ona tu’uina atu o latou suafa i le ofisa a le Loia Sili, mo le faataunuuina o ala o le tulafono.

FEFAATAUAIGA I NOUMEA

E to’afa nisi ua faamaonia, ua maliliu mai i le a’ai autu i Niu Kaletonia, o Noumea, talu mai le aso Gafua o le vaiaso ua mavae.  Ma o lo’o ripotia mai le faitau selau o i latou ua fa’amanu’alia, o le tele o fale ua susunuina, o fale ma pisinisi ua gaoia, ona o fetauaiga o lo’o vevesi ai nei, i le va o tagata faatu’iese i le tuto’atasi o Kanak, ma vaega’au.

Ona o nei vevesiga, ua faapea ona tapunia ai le tele o pisinisi i totonu o le malo, e aofia ai ma le malaevaalele ma ua faapea foi ona fa’alauiloaina e le alii peresetene o Falani, ia Emmanuel Macron, le ‘state of emergency’, i totonu o Niu Kaletonia i le aso Lulu o le vaiaso ua mavae.

Ua faapea ona toe auina mai e Palisi ia ni isi leoleo e to’a 1,200 e fesoasoani i le fa’ato’afilemuina o lenei fa’alavelave tele, ma se faamoemoega o le a mafai ona taofia osofaiga ma toe fa’atulaga lelei le malo, i le lua vaiaso.