TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
AVE LE FAAMALO A AMATA I TAITAI FOU O LE MALO - MA LE AGAGA FAAFETAI I LE FAIGAMALO TUAI
O le agaga fa’amalo ua fa’ao’oina atu e le afioga i le sui Faipule a Amerika Samoa i Uasigitone, ia Uifa’atali Amata, i le Faigamalo fou a Amerika Samoa, faapea ai ma le agaga fa’afetai i le afioga Kovana Lemanu P.S. Mauga ma le afioga i le Lutena Kovana, le tofa La’apui Talauega Eleasalo V. Ale.
O le aso Lua na se’i mavae atu nei, sa faataunu’uina ai le palota lona lua (runoff) a Amerika Samoa, i le va o sui tauva ia Lemanu ma Laapui, ma le afioga Pulaalii Nikolao Pula ma le tama matua ia Pulu Ae Ae Jr.
I faitauga le aloaia, i le faaiuga o le palota, na ausia e Pula ma Pulu ia palota e 5,846 (59.8%), i le 3,925 (40.2%) a Lemanu ma Laapui.
O Pula, o le uluai tagata Samoa sa avea ma Faatonusili o le Ofisa o le Insular Affairs (OIA), i totonu o le Ofisa o le Initeria. Ae o le afioga ia Pulu sa avea ma pulenu’u o Pago Pago, ae le gata i lea, na avea foi o ia ma Faipule i totonu o le Maota o Sui a Amerika Samoa.
O lana galuega mulimuli, o totonu o le ofisa a Amata.
SISI FA’AVAELOTO TAGAVAI A AMERIKA SAMOA MO LE TU’UMALO O LE AFIOGA FUGA TOLANI TELESO
I se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le afioga i le Kovana Lemanu P.S. Mauga, ua sisi ina ai fa’avaeloto ia tagavai a Amerika Samoa, e fa’aalia ai le agaga fa’aaloalo i le tu’umalo a le afioga Fuga Tolani Teleso.
Sa fa’aalia e le kovana e faapea, o le afioga Fuga, o se tagata galue ma sa mafai ona ia fesoasoani malosi i le fa’atuina o ulua’i malae ta polo a le teritori, faapea ai ma le amataina o le galuega mo le ’stadium’.
Na saunoa foi Lemanu le tomanatu i le agaga faafetai mo taitai tulaga ese uma na fesoasoani e faasaoina ma aga’i i luma ia le temokarasi.
TO’ATOLU NI ALII FITI UA LOKA ONA O FUALAAU FAASAINA
E toatolu ni alii mai Fiti ua faapea ona avefaapagotaina e leoleo, i se latou osofa’iga fa’alilolilo lata mai, o se vaega o taumafaiga a leoleo ina ia taofia le sosolo o vaega o fualaau faasaina, i totonu o lea motu, a’o loma ai aso fiafia.
I le osofaiga a leoleo i se a’ai e le mamao mai Suva, o Nadonumai, Lami, sa mauaina ai e leoleo ia vaega o fualaau faasaina, o mariuana, faapea ma masini o lo’o masalomia na gaoia, e fa’aaoga e utu ai fualaau faasaina.
Sa fa’ailoa atu e le sui Komesina o leoleo, o Livai Driu, i le Fiji Times, le tulimata’i e le ofisa a leoleo ia le fa’ata’apeina o gaioiga a i latou o lo’o solia tulafono, ae e le’i o’o mai aso fiafia.
TEENA E LE EPC I SAMOA TU’UA’IGA I LE MAFUAAGA UA LEAGA AI LE X-RAY A LE FALEMAI
Ua fa’aalia mai e le susuga ia Faumui Iese Toimoana lona le ‘auai i se manatu fa’aalia a le Minisita o le Soifua Maloloina, e faapea, ua mafua ona leaga ia le x-ray autu a le falemai, ona o tulaga faaletonu i le eletise.
O lo’o ua ripotia mai e le Samoa Observer le te’ena e Faumui o tu’ua’iga a le Faatonusili o le ofisa o le Soifua Maloloina, ia Aiono Dr. Alec Ekeroma.
E pei ona sa ta’ua e Faumui, o tulaga faaletonu i eletise, o ni mea e masani ona tupu ma e tatau ona puipuia lelei ia le eletise i le falemai.
SU’ESU’EINA LE MAFUAAGA O LE MALIU O SE ALII FUSU MAI FITI
O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega a le Komisi Su’esu’e, lea o lo’o gafa ma le sailiga o le mafuaaga o le maliu o se alii fusu mai Fiti, o Ubayd Haider.
E tusa ai ma ripoti lotoifale, e toalua ni sui o le Komisi Fusu a Fiti, ua tutula’i ese mai i le Komisi Su’esu’e.
Ua fa’ailoa mai e le Minisita o le Autalavou ma Ta’aloga, o Jese Saukuru, le toe faaopoopoina o nisi o sui fou e toalua i le laotu Komisi, ae o lo’o faatalitali mo le faamautuina o le lona tolu.
Na maliu Haider i le faaiuga o le vaiaso ua tuanai, ina ua matapogia i fafo o le maea fusu i Nadi, i le aso 26 o Oketopa, ina ua lavea i se tu’i oti a se alii fusu mai i Saina, o Runqi Zhou.