TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
15 GASEGASE ‘DENGUE FEVER’ I SAMOA
Ua fa’amaonia mai e le afioga Aiono Dr. Alec Ekeroma, le Faatonusili o le Minisita o le Soifua Maloloina, i Samoa, le o’o o le fuainumera o tagata gasegase mai i le ‘dengue fever’, i totonu o Samoa, talu mai Ianuari o lenei tausaga, i le to’a 15.
Ma sa ia ta’ua e faapea, mai i lea to’a 15, e na’o le to’atasi na taofia i le falemai.
O le vaiaso ua tuana’i, na fa’alauiloa aloaia ai e le Minisita o le Soifua Maloloina, ia le pepese o le ‘dengue fever’ i totonu o le atunu’u, ina ua maliu mai ai se tamaititi e 12 tausaga.
Ua iai ni matua ua fa’aalia ni o latou popolega ona o a latou fanau ma sa fautuaina e se tasi o matua ia le tatau ona o latou galulue faatasi i le faamamafaina o fafo o fale, i nofoaga e fananau ai namu, ina ia puipuia ai alo ma fanau o le atunu’u.
O lo’o fa’aauau pea ona faatinoina e le Minisita o le Soifua Maloloina ia la latou tiute o le faatonutonuina o auala e mafai ona taofia ai le faatuputupuina o lenei faama’i.
O FUALAAU FAASAINA I MOTU O FITI
E tusa ai ma fa’amaumauga a le Ofisa o Leoleo i Fiti, ua ta’ua ai le si’itia o le fuainumera o faalavelave na a’afia ai fualaau faasaina i totonu o le atunu’u, i le 93%, ia Mati o le tausaga nei, pe a faatusatusa i le masina o Mati o le tausaga ua tuanai atu.
Na faaleoina e le alii Komesina o Leoleo ia Rusiate Tudravu lona agaga fa’afetai i le ‘Operation Sasamaki’ lea na talepeina ai se faalapotopotoga sa la’uina mai vaega o fualaau faasaina i totonu o le atunu’u ma faatauina atu.
E silia ma le to’a 100 i latou na lokaina mai i lea osofaiga, ae to’a 96 ua mae’a ona molia i solitulafono.
FA’AAUAU SU’ESU’EGA A LEOLEO HAWAII I SE TAMALOA NA TAUMAFAI E SOLI SANA UO TEINE
O le amataga o le masina nei, sa faapea ona taumafai ai le alii o Justin K. Ahukoui, e 34 tausaga le matua, e soli sana uo teine, i se ta’avale, ae o lo’o ma’itaga le uo teine.
O lenei faalavelave sa tula’i mai i Waianae, i ‘Oahu.
E taunu’u atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, ua sola ia Ahukoui.
Ma e $150,000 le tusi saisai ua mae’a ona sainia e le faamasinoga, e lokaina mai ai le ua molia.
SAILI E LEOLEO FITI IA TAGATA NA OSOFA’IA SE VA’A FAGOTA NA TAULA I SUVA
O lo’o tau saili nei e leoleo o le malo o Fiti, ia ni alii na o i luga o se va’a fagota Asia ma fasi le auva’a, a’o taula i le uafu o Suva, i le aso Faraile o le vaiaso ua mavae.
Na mafua ona nofo malamalama tagata i lenei faalavelave, ona o se ata vitio sa faasalalauina i luga o upega tafa’ilagi, lea na fa’aalia ai ni alii se to’alima, na ufi o latou fofoga, o ta fasi ia le auva’a i ni suo, salu, i’a fulisa ma se fagu tineia afi.
Na va’aia le taumafai o le auva’a e puipui i latou, i ni a’upega fagota.
Ae peitai, ina ua fa’aaogaina e se tasi o alii na osofa’ia ia le auva’a ia se fagu e tineia ai afi, sa faapea ona solomuli le auva’a agai i le pito i luma o le va’a ma o iina na fasi ai e i latou na osofa’i.
E tusa ai ma se fa’amatalaga mai i le ofisa a leoleo, na mafua ona taula le va’a fagota i Suva, ona o ni galuega lipea, ae osofa’ia loa i latou e nei alii ma le faamoemoe, e gaoi i’a a le vaa fagota.