TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
ONO SOLOATOA SE TAMAITAI NIU SILA NA MAUA AI FUALAAU FAASAINA I LANA ATO I LE MALAE VAALELE I AUKILANI
Ua molia nei se tamaitai i le aveina atu fa’anana o vaega o fualaau faasaina, i totonu o Niu Sila, ina ua maua i ana atopa’u i le malae vaalele, ia se vaega o fualaau faasaina, e lata i le miliona tala, pe a fa’atauina atu.
O le aso Sa (i Niu Sila), na taofia ai i le malae vaalele i Aukilani ia se tamaitai e 33 tausaga, e le faigaluega, na malaga atu mai i Singapore. Na tu’uina atu o ia i ‘a’ao o le aufaigaluega a le Ofisa o Tiute mo le faia o a latou su’esu’ega.
Ina ua su’esu’eina e le aufaigaluega a le Ofisa o Tiute ia ato a lenei tamaitai, sa mauaina ai ni taga pep iila e 18, o iai i totonu ia se vaega e foliga mai o le Aisa, lea sa mafai ona fa’amaonia o le Aisa, ina ua mae’a ona su’esu’eina.
O le aso ananafi, sa tula’i ai lenei tamaitai i luma o le Faamasinoga Fa’aleitumalo a Manukau, e tali ona moliaga i lona aveina atu fa’anana o fualaau faasaina i totonu o le atunu’u, ma ua taofia o ia i le falepuipui, se’ia o’o ia Aperila, lea e fa’ato’a amata ai iloiloga o lona mataupu.
Afai ae mafai ona faamaonia moliaga o lenei tamaitai, e mafai ona soloatoa o ia i le falepuipui.
FEMALAGAIGA I LE VA O TONGA MA LE IUNAITE SETETE
Ua amata faamalosia ia tulafono a le Iunaite Setete, lea ua fa’aleaogaina ai nisi o VISA faimalaga a tagata Tonga mo Amerika, e pei ona ripotia mai e le Matangi Tonga.
O le malo o Tonga, o se tasi o atunu’u, i atunu’u fou e 15, na faaopoopo i le lisi a Amerika, ua taofia e le Peresetene o Amerika, ia Donald J. Trump, ona toe ulufale atu i totonu o le Iunaite Setete.
O mafua’aga sa ta’ua i lea suiga fou, o lo’o aofi ai le le fa’atuatuaina o faamaumauga, o faamaumauga i solitulafono, o nisi o pepa fanau e le o i totonu o fa’amaumauga faatekonolosi, mumusu e fa’asoa atu fa’amaumauga, to’atele o tagata o le atunu’u ua silia aso i totonu o Amerika, mai aso faatagaina faapea ma le leai o se taumafaiga a le atunu’u, ina ia toe fa’afo’i mai o latou tagata, ua silia aso i totonu o Amerika.
E leai se tali mai a le malo fou a Tonga, i tulafono fou mo femalagaiga a le Iunaite Setete.
FA’AMALOLO LEOLEO E TO’AFA A VANUATU
E to’afa ni leoleo i Vanuatu, ua faapea ona fa’amalolo mai i a latou galuega, ona o lo latou a’afiaga i se fa’alavelave tau taavale, i le ulua’i aso o le Tausaga Fou.
Na ripotia e le vaega faasalalau a le Daily Post, ia le fa’amaonia e le Faatonu o Falepuipui, ia Johnny Marango, ia le fa’amaloloina o nei leoleo, e faatalitali se fa’ai’uga mai i le malo.
Na molia ia nei leoleo i le aveta’avale fa’asua’ava ma le fa’aleagaina o se taavale a le malo.
U’UNA’IA TAGATA PAPUA NIU KINI E SILI GALUEGA I LUGA O UPEGA TAFA’ILAGI
Ua ripotia mai le u’una’ia e le Palemia o Papua Niu Kini, le susuga ia James Marape, ia tagata o le atunu’u, ina ia apalai mo galuega a le malo i le 2026, i luga o upega tafa’ilagi.
O se tasi lea o vaega o le faamanuiaga a le Palemia mo le Tausaga Fou, e fa’amautuina ai fuafuaga a le malo, mo le fa’aaogaina o tekonokolosi e saili ai tagata faigaluega a le malo.

