TALA I VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
AMATA FAAMALOSIA I AMERIKA SAMOA TULAFONO ‘REAL ID’ IA ME 7
O le aso 14 o Aperila, 2025 sa fa’alauiloa mai ai e le Ofisa o le Kovana, ia le amataina ona fa’amalosia o le tulafono e ta’ua o le ‘REAL ID’, lea e fa’amalosia ai le fa’aaogaina o tusi folau mo femalagaiga, ae le toe taliaina ia le fa’aaogaina o CI (Certificate of Identity).
Ua fautuaina mai e le afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula i tagata uma o le atunu’u, ina ia iai se tusi folau po o se ‘REAL ID’ mai i le malo po o so’o se setete, aua le nofo puipuia i taimi o femalagaiga.
Ua fa’aalia mai ai foi e faapea, afai ae le mafai ona fa’amaonia lou tagata i taimi e te taumafai ai e ulufale mai i Amerika po o totonu o le teritori, o le a faapea ona le fa’atagaina oe i le vaega o le malaevaalele e faia ai su’esu’ega.
I le amata fa’amamaluina o lenei tulafono a le malo feterale, o le a faapea ona le toe taliaina ai CI (Certificates of Identity) po o laisene avetaavale tuai.
TATALA ALOAIA SE FALETUSI TAAVALE A LE FALETUSI A LE MALO
O le aso Lulu o le vaiaso ua mavae, sa umusaina ai le Faletusi Taavale fou a le Faletusi a le Malo (Feleti Barstow), i le aoga tulaga muamua a Matafao. O le susuga ia Loring Faiivae, le sui pule o le faletusi a le malo, na fa’afeiloa’ia ia malo fa’aaloalogia o lea faamoemoe, lea na aofia ai ma le afioga i le Kovana Pulaalii N. Pula ma le faletua, faapea le Faatonusili o Aoga, le susuga ia Maefau Dr. Mary lauagaia Taufete’e.
Sa faamamafaina e Faiivae ia le misiona a le Faletusi, mo le fa’alaua’iteleina o le atamai tau faitau tusi i nu’u ma afioaga o Amerika Samoa, e ala lea i le fa’aaogaina o alagamanuia e a’apa atu ai i alo ma fanau, i le mea o lo’o latou iai.
Na faapea foi ona fa’alauiloaina e Faiivae ia le faamanatuina foi o le 25 tausaga o le Faletusi a le malo (Feleti Barstow) ia Aperila 17, 2025, o le aso lea o le Sisiga Fu’a a Amerika Samoa.
Ma na ia fa’aleoina le agaga fa’afetai i le kovana ma le faletua, e tusa ai ma lo la lagolagoina ma lo la tutu malosi mo a’oa’oga ma le faaleleia o le faitau tusi.
I lana saunoaga faapitoa, sa fa’alauiloa ai e le kovana ia le avea o Aperila 6-12, 2025 ma Vaiaso o Faletusi ma sa ia fa’aalia lona agaga fa’afetai i le Faletusi a le malo, le Ofisa o A’oga, faiaoga faapea fanau aoga, sa galulue malosi aua lenei faamoemoe.
Na fa’asoa atu e le kovana i fanau aoga sa auai i lea polokalama i le aso Lulu, ia lona fiafia tele ona o lenei Faletusi Taavale fou ma o le a mafai ai ona fa’ao’oina atu ia tusi i totonu o nu’u ma afioaga ma fa’afaigofie ai tulaga o aoaoga.
O le faletua ia Lois Phillips-Pula sa na ia taua’aoina ia le lipine, e tatala aloaia ai ia le auaunaga a le Faletusi Taavale ma ina ua mae’a lea, sa faapea loa ona o la faitauina ma le kovana ia ni tusi, i fanau aoga.
TU’UA’IA SE TAMALOA SAMOA I LE GAOI INA UA TAUMAFAI E FA’AAOGA LE FALE A SE AIGA MA FALE NOFO TOTOGI
O le susuga ia Matthew Liutai Tanuvasa na lokaina i le itumalo a Uasigitone i le setete o Utah, ma molia i le gaoi/taufa’asese, talu ai lona taliaina o se tupe e faitau afe, mo se fale totogi i Hawaii, ae maua mulimuli ifo, o le fale o lo’o nonofo ai se aiga.
I le faamatalaga o lenei mataupu, ua fa’ailoa mai ai le aveina e Tanuvasa o se vaegatupe e $3,616 mo se fale i Hau’ula, i Hawaii, e fa’aaoga e se aiga e faamautu ai i sa latou tafaoga i Hawaii, ae maua mulimuli ifo, o le fale lea a se aiga i Hau’ula. E le gata foi i lea, ae na aveina foi e Tanuvasa se vaegatupe e silia ma le $1,250 mo ni pepa ulufale i le PCC (Polynesian Cultural Center) i Hawaii.
E tusa ai ma fa’amaumauga o lenei mataupu, sa totogia e le aiga lea na fuafua e faimalaga i Hawaii, ia le tupe, i se tasi o le aiga a Tanuvasa.
Ua molia nei Tanuvasa i le gaoi/taufa’asese i lona tulaga e tolu, o se solitulafono mamafa, e pei ona ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga. O le aofaiga o le tupe sa ave e Tanuvasa, e $4,887.
Na ta’ua i totonu o fa’amaumauga a le faamasinoga e faapea, na nofo malamalama ia le aiga na a’afia, i le moliaina muamua o Tanuvasa i tulaga o le pepelo ma le taufa’asese i se vaega o Utah, ae e le’i alu le latou malaga.
Sa fa’atonuina e le aiga na a’afia ia sa latou uo e fa’amautu i Hawaii, ina ia alu e siaki le fale lea sa o latou totogia ma le fa’amoemoe e fa’amautu ai i le taimi o le latou faigamalaga. Ae peitai, na fo’i mai le uo a le aiga na a’afia ma fa’ailoa atu i le aiga na a’afia, o lo’o nonofo ai le aiga e ana le fale.
Na toe taumafai le aiga na a’afia, e fa’afeso’ota’i ia Tanuvasa e tusa ai ma le fale, ae toe fai mai iai Tanuvasa, o lo’o iai seisi fale mo latou.
Ma i’u ina fa’ailoa mai e Tanuvasa i le aiga na a’afia, lona le mafai ona toe fa’afo’i mai o le latou tupe ona o ni fa’afitauli tau tupe o lo’o feagai ma ia, ae sa ia folafolaina mai lona toe totogia mai o le tupe i se taimi lata mai.
Na toe fa’aaluina e le aiga na a’afia ia seisi vaegatupe pe a ma le $5,400 aua le latou faigamalaga i Hawaii, ina ua fa’amaonia le leai o se fale po o ni pepa ulufale i le PCC o le a maua mai ia Tanuvasa.
Ae na toe taliu atu le malaga a le aiga na a’afia, e le’i totogia lava e Tanuvasa ia le tupe sa ia aveina, pe faia foi se fuafuaga mo le totogia o lea tupe.
Na galulue faatasi ia leoleo a Utah ma Hawaii i le su’esu’ega o lenei mataupu. Ina ua fesiligia e leoleo i Hawaii ia le aiga e ana le fale lea na taumafai Tanuvasa e ‘rent’ atu i le aiga na a’afia, sa fa’ailoa mai e le aiga, e latou te le masani ia Tanuvasa ma e le nofo totogi foi lo latou fale.
O se taimi mulimuli ane, ina ua lokaina Tanuvasa, sa ia fa’amaonia i leoleo, e le’o sona fale lea e i Hau’ula, ae sa ia tu’uina atu i nisi e latou te nofo totogi ai, i se taimi ua tuanai.