TALA O LE VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TALA O LE TUPE A LE MALO O AMERIKA SAMOA
I le ripoti o le tala o le tupe, i le faaiuga o le kuata lona tolu, o le tausaga tupe 2026, e pei ona fa’ao’oina atu i le afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula, o lo’o fa’aalia ai le fa’aauau pea ona sili atu o tupe fa’aalu a le malo, nai lo tupe aoina.
Ma ua fautuaina ai e le Tausitupe, ia le afioga i le kovana, i laasaga o soso’o, e ao ona la’asia:
• I le tulaga faaletonu o iai ia tupe fa’aalu, lea ua silia ma le 2%, e tusa ai ma le tulafono, ua mana’omia ona fa’ailoa atu e le Kovana, i le maota fono, ia tulaga o tupe fa’aaluina, o lu’itau o feagai ma tulaga o tupe aoina, faapea auala o le a la’asia, e fofoina ai.
• Ua fa’ao’oina atu foi e le Ofisa o Paketi, ia se fa’aaliga i Matagaluega ma Ofisa, e fa’ailoa atu ai le latou faagataina, i le aso 30 o Iulai, ia le toe faagaioia mo le tausaga tupe 2026, ae se’i kilia ese atu ia pili totogi, ma limiti ia tupe fa’aalu, i totonu o le kuata.
• O lo’o sailiili e le Ofisa o Tupe, ia le pa’u o tupe aoina, e pei ona va’aia i totonu o le kuata, ma le taumafai e fofoina lea faafitauli, i Matagaluega ma pisinisi.
E ui i lenei tala le lelei i tulaga o le paketi, peitai, e tusa ai ma le ripoti, ua ta’ua ai le va’aia o le siitia o tupe aoina, i le kuata lona tolu, pe a faatusatusa atu i tupe aoina o le kuata lona lua, ae o lo’o maualuga ai lava fuainuera, o le kuata muamua.
MU IA LE FALEOLOA A MANU’A I TAFUNA
O le afiafi o le aso Faraile ua tuanai, sa tula’i mai ai se faalavelave mata’utia i Tafuna, ina ua mu atoa le faleoloa a le Manu’a, lea o lo’o fa’afesaga’i ma le ASCO Motors. Ma e o’o mai lava i le taeao o le aso Toonai, sa molimauina lava le iai o ni vaega o le afi, e le’i mae’a ona tineia lelei, ma sa iai lava ia le vaega tineimu, se’ia o’o i le taeao na soso’o ai.
E leai se tasi o le aufaigaluega na manu’a pe afaina, i lenei fa’alavelave.
E tusa ai ma ripoti, sa amata mai le afi, i le pito i tua o le faleoloa ma sosolo atu ai i vaega uma o le faleoloa.
E lima taavale tineimu a le Matagaluega o Sailiga ma Lavea’i faapea ma le Malaevaalele, sa galulue punouai, i le taumafaiga e tineia le afi, mai i itu uma o le faleoloa. Ae o le taimi lea, o lo’o taumafai sui malu o le malo, ina ia mataituina ia le femalaga’i a tagata o le atunu’u, aemaise i latou na lolofi, i le fia matamata.
O le toatele o le aufaigaluega a le faleoloa, sa iai lava i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, se’ia o’o i le leva o le po.
E le’i maua se ripoti maumaututu i le mafua’aga o lenei faalavelave, ona sa faatinoina ia su’esu’ega a leoleo.
E tupu lenei faalavelave, ae o lo’o i atunu’u i fafo ia le pule o le kamupani, ia Genhall Manu’a Chen ma le faletua ia Michelle. Peitai, sa faaleoina e lona tuafafine, ia Tutuila Chen Sauvao, ia le agaga fa’afetai, ona o le leai o se tasi na fa’amanu’alia pe maliu, i lenei faalavelave.
TO’ILALO IA LE ‘AU ‘FLAG FOOTBALL’ A AMERIKA I LE ‘AU A AMERIKA SAMOA
O se tulaga maoa’e na tupu i le ta’aloga i le va o Amerika Samoa ma Amerika, i ta’amilosaga fa’alelalolagi o ‘Flag Football’ lea sa faataunu’uina i Siamani, ina ua fa’ato’ilaloina e le ‘au a le teritori, ia le ‘au malosi a Amerika, lea sa mau ai le talita, talu mai le tausaga e 2012.
I lalo o le taitaiga a le alii kapeteni o le ‘au, le susuga ia Taulia Tagovailoa, lea na ta’alo i le ‘au football a Maryland ma le uso laititi o Tua Tagovailoa, lea o lo’o ta’alo i totonu o le NFL.
I le amataga o le ta’aloga, sa muamua ona kolosi ai e le ‘au a Amerika, ia le laina sikoa, i le na’o le lua minute talu ona amata le taaloga. Peitai, sa tali atu ia le ‘au a Amerika Samoa, ma ni a latou sikoa e lua, ma sili ai a latou ‘ai o le taaloga.
I le alua’i o le ta’aloga, ae e le’i mae’a le afa muamua, sa toe sikoa ai Amerika ma sili ai a latou ‘ai i le 13-12.
Peitai, sa le’i fa’avaivai ai le ‘au a Amerika Samoa, ma fa’amae’a ai le afa muamua, i seisi a latou sikoa ma le kiki.
I le amataga o le afa lona lua, sa toe sikoa ai Amerika Samoa ma maua ai ‘ai o le ta’aloga, 26-13 Amerika Samoa.
Peitai, sa toe fa’amalosi mai le ‘au a Amerika ma leisi a latou sikoa, peitai, e lua ni sikoa a Amerika Samoa na soso’o ai, ma fa’amautu ai loa le latou malo, e ui ina sa toe sikoa ia le ‘au a Amerika.

