Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

NOFOUTA AE LE NOFOPOPOLE - AUTU O FA’ALAUILOAGA ASDHS

 

Ua fa’alauiloa e le Matagaluega o le Saogalemu Fa’alotoifale (ASDHS) i lenei masina, le autu o latou galuega tima’i 2019 “Nofouta ae le Nofopopole.”

 

O Setema 29, 2019 e atoa i ai le 10 tausaga talu o le Galulolo Tele na a’afia ai Ameirka Samoa ma maliliu ai le to’a 34 tagata o le atunu’u.

 

Ua fa’ailoa i timaiga a le ASDHS ina ia nofouta le atunu’u i mea e ao ina fai, ae le o le nofopopole ma le le mautonu i mea e ao ina tapenapena lava i ai, i tutupu mai fa’alavelave fa’afuase’i e lutia ai i tatou, ae ua lava tapena aiga ta’itasi.

 

O mea ua mae’a tapena mai lava le fanauiti i totonu o a’oga ae maise o le tele o fa’asalalauga ua fa’alaua’itele, ina ia faia e so’o se tasi i totonu o aiga, ua toe fa’amanatu mai e ala i fa’asalalauga fa’alaua’itele.

 

O le susuga Meauta Mageo, Dwayne Salave’a ma Ginger Porter mai le ASDHS ma le TEMCO ua auau i ai nisi o nei fa’asalalauga fa’alaua’itele ia toe tima’ia le atunuu i so’o se taimi. Afai fo’i o loo i ai se tolauapi a lau autalavou o foufou e faia i se taimi e le o toe mamao, manaia fo’i le fa’afesoota’i o nei sui mo se latou folasaga.

 

“Ua gafatia ona tatou sao ma ni fa’alavelave e ono a’afia ai le mamalu lautele o le atunu’u i le taimi e tasi, pe afai tatou te tutu fa’atasi ma taumafai fa’atasi ia mautinoa ua saogalemu tagata uma ua aofia i lou afio’aga, auau fa’atasi e malosi ai le auaunaga ia saogalemu tagata uma,” o le fe’au taua lea ua fa’ailo mai i taumafaiga ua fa’atautaia nei.

 

O le a fa’atautaia ni fa’ata’ita’iga “O le a o’o mai le Galulolo!” po’o le Tsumani i Faga’alu i le aso Tofi nei, ma le aso Faraile taeao. O le a matua fa’ae’e ai Sailini fa’ailo mo tagata uma, ma ua faia na’o se fa’ata’ita’iga, pe tua ma ni a a’oa’oga ua mae’a tima’ia ai le atunu’u.

 

O le sauniga a le malo e fa’amanatu ai soifua o i latou na maumau i le Galulolo Tele o Setema 29, 2009 e faia lea sauniga taeao o le aso Toanai, Setema 28 i le VA Memorial Center i le Tafuna Industrial Park.

 

Ua fa’alauiloa e Kovana Lolo Moliga, i lana kapineta le tatau lea ona auai i fa’ata’ita’i i lenei vaiaso.

 

“E aoga nei fa’ata’ita’iga e nofomau ai i loto ma agaga o tagata mea e osotatau e fa’atino, pe a o’o ina tula’i mai taimi fa’aletonu i le soifuaga nei.Ua i ai fo’i ma timaiga i mea uma e ao ina tapena i ai lotoifale ta’itasi o le atunu’u, aua le tausiga lelei o aiga, pe a tutupu asovale i le soifuaga,” o se vaega lea o le tusi a le kovana i lana kapineta i le mafuaaga o nei fa’ata’ita’iga.

 

“Ua tele afa ua tutupu i le taimi nei i le Bahamas, ua fa lelei afa o lo’o sofa’i pa lotoifale o na atunu’u uma e aofia atu ai ma atumotu pito i matu o le Vasa Pasefika, Virgin Islands, o mea nei e ao ina tatou nofouta i ai, ma aga atu ina ia mafai e i tatou na faataututu pe a tatou lutia ai.”

 

“E ui ina maua e i tatou fesaosoani mai le FEMA, ae tatou te iloa lelei, o le fa’aleagaina o le tele o mea i totonu o le tatou atunu’u e lamatia muamua ai lava lo tatou ola ma fa’aletonu ai a tatou fuafuaga uma, ma e le mafai ona toe faafo’i mai le agaga fiafia e pei ona masani ai, pe a o’o mai nei ituaiga o fa’aletonu. E fa’afetaia i le toe taumafai e fesoasoani mai e fa’afo’i le soifuaga sa sau a’i le olaga, ae i ai lava mea e le o toe fo’i mai mo i tatou, o lagona o’otia ma le agaga nutimomoia pea maumau mafutaga ona o nei fa’alavelave fa’afuase’i.”

 

7 TAGATA INITIA OVA TAIMI ALAALA AI I AMERIKA SAMOA

 

E to’afitu tagata mai Initia ua ova le taimi e alaala ai i Amerika Samoa, ua sili atu i le 30 aso, peita’i o le sui o talosagaina pepa o lo’o i fafo i Amerika i le taimi nei, ua le mafai ai ona toe talosagaina o latou pepa.

 

I le taimi nei ua mae’a fa’ailoa e le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Femalaga’iga lea mataupu i le Ofisa o le Saogalemu Fa’alotoifale o le tatou malo, le susuga le Fa’atonu o lea Matagaluega, Samana Semo Veavea, ua i ai nisi e to’alua ua la’ua ofo mai e la te toe saunia pepa o nei ali’i Initia.

 

Ua finau Samana, e tatau lava ona faia le tiute o le malo e toe fa’afo’i nei sui i atunuu na malaga mai ai, afai e fia talosaga e nei sui ua ofo mai le la’ua fesoasoani, e mafai ona toe aumaia e i la’ua nei sui mai le latou malo.

 

Ina ia usita’ia lava tulafono o aiaiga mo tagata e malaga mai i totonu o le atunu’u, ua le fa’ailoa maia fo’i e Samana i le Komiti Fa’afoe o Femalaga’iga nisi o mea ua latou maua mai suesuega sa faia i nei sui, ina ia le toe solituina lava tulafono o femalaga’iga, ae ia usita’ia lava ma fa’amamaluina.

 

Ua fa’ailoa mai e Samana, e i ai lava suesuega nei e fa’atonuina mo nisi o tagatanuu ua iloga e tatau ona sailia lelei, a’o le’i toe ulufale mai pe afai e toe faafoi i latou nei.

 

Peita’i, i le taimi lava lenei, ua mae’a foi ona fa’atulaga le tusi samania o le sui sa ia talosagaina muamua le ulufale mai o nei sui i totonu o le atunu’u. Ua iloga mai o le sui lea o se tasi mai Leone, ma ua nofo nei i fafo, ae o le taimi lava e ulufale mai ai, e fa’amalosia loa le tusi samania ua mae’a tapena nei.

 

O le fa’amatalaga a nei sui mai Initia, ua latou fai mai ua mae’a ona totogia e i latou vaega tupe tetele i le latou sui na talosagaina latou pepa, mo le faiga o latou pepa e o’o lava i latou pone e toe fa’afoi ai i latou i o latou malo. O le tala na fa’ailoa atu, e mafai ona faigaluega ma nonofo lelei ia te ia i Amerika Samoa nei.

 

Peita’i, i le taimi nei, e leai ma se fa’amaumauga o ni la’ua talosaga mo ni galuega ua fa’amaonia ai e faigaluega pe a ulufale mai i Amerika Samoa, ma o i la’ua nei sa fa’ailoa atu ia i la’ua e avea i la’ua ma kuka i le faleaiga o le sui na talosagaina latou pepa e o mai ai.

 

2 KAMUPANI AMERIKA SAILIA I SAMOA ANA TAGATA FAIGALUEGA

 

I se lipoti mai Samoa, o lo’o fa’ailoa sa saunoa le Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, e tatau ona fai ma le toto’a sailiga a Kamupani ua manatu e fa’afaigaluega atu tama fanau a Samoa e faigaluega i totogi maualuga i Amerika.

 

O kamupani Amerika nei e aofia ai le Hilton Hotel Chain, le Kamupani Va’a Fagota ma le Coca Cola. E 950 tagata faigaluega o lo ua sailia mai Samoa, ma o lo’o fa’auluuu lea sailiga e le susuga Enoka Sio, lea e ona le kamupani feso’ota’i ma nei avanoa faigaluega o le Beneficial Future for Samoa,[BFS], ma na amatalia feso’ota’iga nei talu mai Iulai 2019.

 

Fa’ailoa e Siona maua feso’ota’iga tusitusia ma nei Kamupani ina ia sailia atu ni a latou tagata faigaluega mai Samoa, e totogia e i latou tapenaga uma lava e o’o i visa e malaga atu ai tagata ma pemita e faigaluega ai fo’i fa’atasi ai ma pasese.

 

A va’ai atu i nei ituaiga o Konekarate, ua fa’afaigofie uma lava mo tagata malaga i fafo e faigaluega ai, ae ua toe fa’ailoa mai le totogi mo tagata faigaluega i le masina e $2,000.