Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

FA’AILOA I FOMA’I DOH & LBJ LE MA’I PIPISI CONOVARIUS MA ONA AUGA

 

Ua mae’a faia le galuega tima’i i le vasega o foma’i uma ma tausima’i a le Matagaluega o le Soifua Maloloina e tusa o le fa’ama’i fou lea ua pipisi mai fo’i e afua mai Saina, ma ua maua ai nisi i Amerika ma isi malo o le atu Asia.

 

Ua matauina e faigata tele fo’i auga o le Conovarius, ma ua matauina fo’i le tele o fa’asalalauga fa’alaua’itele mai atunuu eseese o le lalolagi e logologo atu ai i o latou tagata nu’u auga va’aia o lea gasegase ma nisi o ala ua fa’aaogaina e puipuia mai ai tagata lautele mai le pesia a’o femalagai i lea gasegase.

 

Fa’ailoa e le foma’i o Fa’ama’i Pepesi ma fa’amaumauga uma e tusa o nei fa’ama’i, Dr Aifili John Tufa, “E leai se tasi ua iloga mai ua maua i lenei ma’i i le tatou malo, ma ua fa’ataoto fo’i fuafuaga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia taumafai atili e taofia le avanoa e mafai ai ona pesia se tasi i lea Conovarius.”

 

O le a lava le gasegase e ulufale mai i falema’i i le atunu’u e tau atagia mai ai foliga va’aia o lea gasegase ua faia fa’amaumauga ma auina atu i fafo mo suesuega atili, ma toe fa’ailoa mai mo le silafia a le mamalu o le atunu’u ma i matou fo’i e faia aga’i i ai togafitiga.”

 

Ua fa’ailoa mai fo’i e ia, e tauau e i ai fo’i se fa’asa e fa’amalosia mulimuli mai, ina ia puipuia le atunu’u, ae amise lava i le vasega o pasese femalaga’i mai vaalele ma va’a la’u pasese ma va’a fagota i a latou aufaigaluega.

 

Mo le taimi nei ua ia fa’ailoa mai ua mae’a tauaofia le vasega o foma’i ma tausima’i uma lava i le atunu’u o auga va’aia o nisi ua maua i lea gasegase e aofia ai: tale, fiva, ma e faigata ona manava pe fufusi tele fo’i lau fa’alogo i lou fatafata, e tali tutusa lava ma auga o le influenza.

 

Ua talosagaina tagata lautele, ia va’ai toto’a i auga o nisi o aiga pe afai o le a fa’agasegasea, a va’aia loa nei ituaiga o auga, vave ona fa’ao’o ane i latou i le falema’i e va’aia foma’i.

 

3 FANAU MAUA SIKOLASIPI - FIJI NATIONAL UNIVERSITY

 

E toatolu alo o le atunu’u ua malaga atu nei i Fiti mo aoaoga fa’afoma’i i le Fiji School of Medicine i avanoa fa’asikolasipi mai le tatou Malo.

 

O le a fa’aopoopo atu fo’i i latou i le isi vasega o fanau a le atunu’u ua mae’a auai i lea Iunivesite i a’oa’oga fa’a-Foma’i.

 

E ono avanoa sa taua’aoina atu e le LBJ Medical Center peita’i e to’atolu i latou ua toe ave’esea talosaga, ae to’atolu ua fa’aauau pea ma e amatalia a’oa’oga ia Fepuari 2020. O i latou nei e to’atolu, Anna Afoa, Jasmine Muasau ma Talimeli Taufetee.

 

O le vaiaso sa fono ai i latou nei ma le afioga le Kovan a Sili, Lolo Matalasi Moliga; Pulesili o le LBJ, Faumuina John Faumuina, ma le ta’ita’ifono o le ASG Financial Aid Board Senatoa Faiivae A. Godinet.

 

O nisi o fanau a le atunuu ua mae’a aooga i le Fiji National University e aofia ai Noel Anesi, Nerisa Faumuina, Mary Mataia ma Noelle Niedo.

 

Ua i ai foi nisi o fanau aoga a le atunu’u e a’o’oga mo ni tusi pasi i le Clinical Laboratory Technology mo le tausaga e tasi. Ma o lo’o fa’atupeina e le  Matagaluega o le Initeria. O i latou nei o Amber Jungblut, Leva Joan Tauti ma Filigatapupula Togiola.

 

SAILIA OFISA O FEMALAGAIGA SUI AGAVA’A I LE “SHORT AMNESTY”

 

I le toe lua ai o vaiaso mae’a le polokalama a le Kovana e talosaga ai pepa nofo mau o nisi o loo ua alaala pea i Amerika Samoa ae ua ova taimi o latou pemita, ua o atu ai i afio’aga le aufaigaluega a le Ofisa o Femalagaiga e lesitala mai nisi e mafai  ONA fa’aaoga ma agava’a i lea polokalama - “short amnesty”.

 

Fa’ailoa e le Pule o le Ofisa o Femalaga’iga Peseta Dennis Fuimaono, talu mai ona amatalia le lesitala mo lenei polokame, “ua iloga mai lava e le o fa’aaogaina nei avanoa. O le ala lea o le toe a’apa atu lava o le Ofisa ma auina atu tagata faigaluega, ina ia mae’a lenei fa’agafua a le Kovana ae ua aoga ia i latou e fa’aleleia ai latou pepa nofo mau i Amerika Samoa, ma ia amata ai fo’i ona usita’ia e i latou tulafono tau femalag’aiga i le tatou teritori.”

 

O le aso 6 o Fepuari e fa’amuta ai lea polokalame a le kovana.  O le aso toana’i ua te’a sa fa’atulaga ai nofoaga e lesitala i latou e agava’a mo le polokalama.

 

Fa’ailoa e Peseta e lua mafuaaga o le le toatele i latou e lesitala mo le “short amenesty”, e aofia ai le taugata tele fo’i le tinoitupe e totogia ai le faiga o latou talosaga e nonofo mau ai ma le isi, aua e iloa ai i latou ma i’u ai ina sailia i latou ma ave fa’apagota ai i latou atunuu.

 

“Ua i ai se taimi ua atofaina mo le mamalu o e talosagaina pepa o nei sui ua ovasiteia i Amerika Samoa ina ia latou totogia ai pili mo talosaga o le a fa’auluina. Ua iloga mai e faigata lava lea ua mafua ai ona to’atele i latou ua nonofo e le talosagaina pepa, ma ua avatu ai ia i latou le avanoa lea. Ae tatau ona fa’aulu mai le talosaga, ia maua le vaitau tonu mo le fa’agafua lea e fa’agasolo nei.”

 

I le taimi nei e 850 talosaga ua mae’a fa’aulu ae tusa o le 72% o talosaga ua mae’a totogia uma pili e mafai ai ona fa’agasolo i le fono a le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Femalaga’iga ma pasia mai ai e nonofo mau i Amerika Samoa nei. O le isi 28% o lo’o fa’atalitalia pe taimi e mae’a ai ona totogia pili na fa’atulaga ona fa’ao’o fo’i lea o latou talosaga i le fonotaga a le Komiti Fa’afoe ma fa’amae’a ai le tautuaina o i latou.

 

O pili nei ua mae’a fa’atlulaga mai e le Ofisa o Femalagaiga e aofia ai le Pone ua mae’a fa’atulaga mo tagata o malo eseese e malaga mai ai sui ua ovasiteia, o latou pasese toe fo’i ma fa’aulu o le talosaga i le fonotaga a le Komiti Fa’afoe fa’atasi ai ma le totogi o lou ID pe a mae’a mai le fono ua pasia.