Tala I Vaifanua
Pago Pago, AMERIKA SAMOA
A’OGA MAUALUGA FAGA’ITUA FETAULA’IGA METOTIA FA’ALEAOAOGA
I le taimi nei ua fa’agasolo le taumafaiga a le Pulega ma Faia’oga o le A’oga Maualuga a Fagaitua ina ia feso’ota’i ma Matua o fanau a’oga i le latou Laumua, ina ia sologa lelei le aluga o a’oga o le a feagai ai ma fanau a’oga i le tausaga a’oga fou o le a amatalia i le toe aso 31 o Aukuso, 2020.
“Ua mae’a a’oa’oga mo faia’oga, aua e le o se mea na tulimata’ia e le pulega o le Matagaluega o A’oga, le pulega o le Laumua i Fagatua po’o le vasega fo’i o Faiaoga lenei suiga, ae ua alagatatau ona faatino le suiga lenei, i le aga’i i luma o a’oa’oga i le atunuu atoa,” o se amataga lea o le saunoaga a le ali’i pule a’oga e tusa o le taumafaiga ua aga atu i latou uma e fa’amautu i le va o matua, le faia’oga ma le fanau a’oga i potu a’oga, ma so’otaga fa’ainiteneti.
“O le taumafaiga o lo ua fa’atino nei, ina ia malamalama lelei matua i le sootaga ma ala e maua ai le so’otaga ma ituaiga o aoaoga o le a feagai ma le fanau i le tausaga a’oga 2020-2021. E tatau ona iloa lelei le Uepesite o le a so’otaga ai i latou uma i taimi o vsega i potu aoga ma taimi o vasega i potu aoga ma faia’oga.”
“Ua mautinoa e le faigofie i matua ona fa’amasani i le tele o feuiuiaiga i luga o feso’ota’iga fa’ainiteneti, peita’i, ua tatau lava ona vave fa’amasani matua, faia’oga ae maise o fanau a’oga i lenei suiga vave ua fa’atautaia ai aoga o le tatou vaitau, ua lu’ia fa’avave i le fa’ama’i pipisi ua a’afia ai le lalolagi.”
“O le polokalama ua fa’aigoaina o le Fetaulaiga o Metotia Fa’alea’oa’oga, lea ua soofa’atasi i ai le a’oa’oga i potu a’oga e fa’atautaia e faia’oga ma le fa’atautaiga o lesona i luga o so’otaga o upega tafa’ilagi e faatautaia fo’i e faia’oga, e fa’aaogaina ai le polokalama e ta’ua o le Zoom i luga o Kompiuta.”
“Ua le misia lava se aoaoga e fa’atautaia e le faia’oga, pau o le mea e nonofo lava fanau i le aiga, e fa’atautaia i taimi o aoga masani a le fanau i potu a’oga, ma o le a taua’aoina fo’i taimi fa’atulaga o vasega ta’itasi, e talanoa lava so’ofa’atasi tamaiti aoga uma ma le faia’oga, e pei o talanoa i fanau i fafo ua masani ai nei matua i le vaitau o masini o le talutalufou o Kompiuta.”
O se fa’apupulaga lea sa folasia mai e le tamaitai pule o le polokalama o fa’atautaia nei, ma ua fa’agasolo e soo fa’atasi ai matua ma faia’oga ma fanau a’oga ma latou aoaoga o le a mafuli atu e faatautaia ai aoaoga i Fagaitua.
Ona o lo ua fa’atulaga fo’i taimi e faia ai a’oga a vasega 9 ma le 10, ua ese fo’i taimi e faia ai a’oga a le vasega 11 ma le 12 i a’oga maualuluga. O lea fa’atulagaga a le Matagaluega o A’oga ua usita’ia ai le aotelega o fanau a’oga e i ai i le lotoa i aso ta’itasi.
O aso Gafua, aso Lulu ma aso Faraile lea ua fa’atulaga e faia ai aoga a le vasaega 9 ma le 10, ae o le vasega 11 ma le 12 ua fa’atulaga aoaoga i potu a’oga mo le aso Lua ma aso Tofi. O nei aso uma e tatau ai i le fanau a’oga ona fa’aaogaina latou pupuni fofoga, ma e le mafai ona fesuia’i e i latou nei tapuni fofoga ma nisi fanau a’oga.
“O le fa’ataua a le Pulega o le A’oga i Fagaitua, o le faataua lea ua manana’o i latou uma fa’atasi ma matua e fa’ailoa atu i fanau, lo latou naunauta’i ia soofa’atasi i latou ina ia maua e le fanau a’oga le a’oa’oga sili ona taua i lenei tausaga aoga,” o se tala lea a le ali’i pule a’oga Pooch Ta’ase.
I le vasega o matua sa auai i le aoaoga ina ia latou iloa lelei feso’ota’i ma a’oga a latou fanau, sa fa’ailoa atu lo latou agaga fa’afetai tele i le vasega o faia’oga sa aotauina i latou. Ua fa’ailoa atu e i latou e le faigofie le ala ua faia ai a’oa’oga a le fanau, peta’i o le a taumafai i latou i se ala e fa’afaigofie ai mo le fanau ae mase ia i latou fo’i.
“Pe afai e matou te toe o e aoao lelei le fa’aaogaina o komipiuta ma telefoni ina ia mafai ai ona fesoasoani i matou fanau, o le a taumafai i ai, aua e leai se mea e taofia mai ai lo matou naunau ina ia papasi le fanau ma iu manuia latou taumafaiga i aoaoga i nei vaitau faigata. Afai e faigata ia i matou nei mea ma faatuutuu ai, e le maua le manuia e matou fanau i le lumana’i,” o se tala lea a se tasi o tina matua sa auai lenei a’oa’oga i le Maota o le galuega Metotisi i Lauli’i.
E lua vaiaso o Aukuso lea e faia ai aoaoga mo Matua i nuu uma lava o lo’o aoaoga fanau i le Laumua Fagaitua. O le aso mo Laulii lea sa oo atu ai le sui o le tatou nusipepa e pu’ea mai ai ata, ae o le aso Lulu na te’a nei na masi’i atu ai faia’oga ma le pulega i le motu o Aunuu.
Ua fa’atulaga le aso Tofi e oo atu ai i latou i Onenoa i le taeao ma siitia atu ai i Aoa i le afiafi. O se taui taua sa fa’ate’ia ai le mamalu o matua i le fa’aiuga o lenei fa’amoemoe na fa’atulaga ai loa le taua’aoina o tusi pasi o le mafai ai ona auai ma aoao e iloa feso’ota’i ma faia’oga fa’apea ma latou fanau i taimi o latou a’oa’oga, lea ua tuufa’atasia ai aoga i potu a’oga ma a’oga i laina feso’ota’i o upega tafa’ilagi.
“O le fa’amoemoe maualuga ia a’e ane le a’oga ale fanau, ua i ai fa’atasi matua, faia’oga ma le fanau a’oga i le itulau e tasi, ia faitau fa’atasi i mea e tatau silafia o le a fa’atautaia ai a’oga a le fanau, ma ia malamalama itu uma o lenei tafatolu, e manino mea uma pe a loto fa’atasi e fa’ailoa atu, fa’amalamalama ia iloa ma fa’ataunu’u mo se taunuuga mo a’oa’oga a le fanau,” o se saunoaga lea a le alii pule a’oga o Fagaitua High.
TATALA NOFOAGA FOU MO SUESUEGA CORONAVIRUS
O nisi sa malaga fa’apitoa mai le Va’alele a le FEMA mai Honolulu, ua nonofo nei mo suesuega a le Matagaluega o le Soifua Maloloina poo ulufale mai i latou ma le fa’ama’i.
O le fale fou e nofoia e nisi e nofo va’ava’aia i suesuega fa’afoma’i mo le coronavirus na tatala aloa’ia i le aso Gafua, ma ua faafetaia fo’i ua amata faaaogaina nei mo le fa’amoemoe na mafua ai ona fausia.
O le a faaaoga foi nei fale e nofo vaavaaia ai mo le 14-aso tagata e aumai mai Samoa ma isi malo mo galuega mo’omia i Amerika Samoa. O nei malaga sa amata i le vaiaso lenei e o’o atu ia Aukuso 17.
I le taimi nei ua fa’ailoa mai ua mana’omia ona fa’aalia lou tui suesue o le Covic-19 ua mae’a faia ma fa’ailoa ai e le o maua oe i lea fa’ama’i, so’o se taimi e ulufale ai atu i Samoa. O lea suega e le tatau ona silia ma le 3 aso talu ona mae’a faia a’o le’i malaga i Samoa.
Mai le taimi umi sa le fa’amalosia ai e Samoa lena aiaiga o le fa’ama’i mo tagata e malaga atu, aua o loo i ai lava le silafia mautu, e le’i oo mai le coronavirus i Amerika Samoa nei.
Ua fa’ailoa e Samoa, o lo’o i ai alo o Amerika Samoa sa a’o’oga i Fiti lea ua fuafua e ulufale ane i Samoa, ona fa’ato’a malaga mai ai lea i va’alele nei e auina ma ai tagata faigaluega agava’a mo Kamupani. A tupu lea mea, e le nonofo va’ava’aia i latou i Samoa, ae o le a fa’aoo vave mai i le teritori, lea fa’atoa nofo fa’ava’avaaia ai.