Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


O se vaega o le alatala i Fagaima sa fa’aleagaina talu mai le tetele o timuga i le fa’aiuga o le vaiaso ua te’a. [ata foa’i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

VA’AIA LE TOE FA’ALEAGAINA O LE ALATELE I FAGAIMA

 

Ua na’o le lutia lava i Puava, ae ua leai se mapusaga pe a talanoa loa i le tulaga o le vai tatafe ma le alatele i Fagaima. Na mae’a fa’aleleia le alatele lea, peita’i i taimi uma lava e faia ai lea alatele, ua i ai fo’i ma le fa’afesili i nai aiga o nonofo ma aumau ai, fa’apea ma le to’atele o e femalaga’i ai i taimi uma, “Fai poo le a se umi?”

 

Ua tele taimi o timuga, o se mea lelei i le olaga fa’anatura o mea uma, ae sau ai ma oi o nai tagata o lea afio’aga, aua e ulufia ai maota ma laoa o nisi, o mea toto ma lumafale o aiga i le vai tatafe ma lologa. Ua masani ai i latou, ua tapena fo’i nai aiga ia saogalemu mai o latou fale mai le tetele o tafega ma lologa o vaito’a, ae ua toe va’aia ai ma le toe leaga o le alatele sa fausia lelei, ua toe faitau omoomo ma pu o lo ua i ai nei i le alatele ma ua alofia fo’i e taavale ua masani i le ala.

 

Ua tapena fo’i e le Alii Faipule o le Tualauta Larry Sanitoa se tusi talosaga i le fa’atonu o Galuega Lautele a le Malo, sei alofagia, toe fa’aleleia nai mea ua fa’aletonu a’o le’i afaina tetele ma i’u ai ina a’afia auala o e fegasoloa’i pe a fa’afuase’ia ona pa’u ai pa’u o latou ta’avale i omoomo ua atia e le vaitatafe i lea alatele i le taimi nei.

 

I le lipoti lava lea a le ali’i faipule ua ia fa’ailoa atu ai i le tamaitai fa’atonu, “O le taimi nei, ua na’o le tasi le itu o le alatele o lo’o ua fa’aaogaina e ta’avale femaaga’i i taimi uma, ua fa’atuai ai ona fa’agasolo ta’avale i luga o le alatele. Ua le sefe fo’i meatotino taugata a nai aiga i a latou femalagaiga pe afai ae pa’u fa’afuase’ia latou ta’avale i nei pu ua i ai i le alatele.”

 

Ona o le kamupani a le Silva Construction lea e fa’akonekarate e le Matagaluega o Galuega Lautele latou te toe fa’atutumuina omoomo i o tatou alatele, na fa’auia lava le talosaga e le ali’i faipule i le Kamupani lea, peita’i e le’i faia lava, ma ua fa’atetele atili i le taimi nei omoomo sa laiti. Ana vave faia se galuega i ai, ua le fa’apea se tulaga ua toe oo i ai lea alatele o tafega, i taimi uma e pa’u ai uaga.

 

Ua matauina fo’i le tele o uta asuemu ua mae’a ane tafeaga ma lologa ua to’a atoa i le alatele ona o galuega o lo’o fa’atino e se Kamupani o lo’o galueaina le auala i Kokoland, ma ua talosagaina lava, le fa’anatinati ona fa’atino o nei fa’aletonu a’o lei toe pa’u mai fo’i nisi timuga tetele, ma fa’aopoopo fa’aletonu i le tulaga ua i ai nei.

 

I lea lava tusi ua fesiligia atu ai fo’i ma le tulaga o le Loli e miti’ia le vaito’a palapala ma fufulu fa’amama ai alavai lea sa fa’ailoa mai e le tamaitai fa’atonu o galuega lautele, o lo’o tatalia totoga e toe fa’aleleia ai lea auaunaga. Ua fesiligia pe ua a mai, ona ua tatau fo’i ona fa’amama alavai i le taimi ua mapu teisi mai ai i lologa ma taetafe o le o lo’o sau fa’atasi ma tafega o timuga. Ua atoa le 6 masina o tatalia le fa’aleleia o lea loli aoga tele o le fa’aleleia o alavai o alatele e tetele a’afiaga i tafega mai timuga.

 

FUAFUAGA SI’ITIA AMERIKA SAMOA TAUTUA FA’ATA’ALISE US COAST GUARD

 

Ua fa’age’etia lagona o o le tamaitai faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi ina ua fa’aleo mai e le National Security Advisor a le malo tele, Robert C, O’Brien, ua i ai nei Guam ma Amerika Samoa i le lisi o vaega o le Iunate Setete e tatau ona si’itia ma fa’aleleia atili ai le latou puipuigamalu, ma ua fa’atulaga e fa’auia mai i ai o latou fuava’a saosaoa lava o USCoast Guard Cutters.

 

O le uafu o Amerika Samoa ua tatau ma agava’a ona fa’aaogaina ai nisi o tatou ituaiga va’a saoasaoa lava o “Cutters” aua ua manatu fo’i le faigamalo a Peresetene Trump, ina ia si’itia le puipuiga o le saogalemu o tatou uafu ma feoa’iga i le sami i tatou uafu ma le Alamoana o tatou teritori i le Pasefika.

 

Ua le gata i lea ae ua si’itia fo’i le ala e feso’ota’i mai ai le US Coast Guard i tulaga o sui tautua i o tatou gataifale ua o mai fa’atasi ai ma va’a saoasaoa nei a le Fuava’a a le USCoast Guard. O ituaiga o masini ma e galulue i luga o nei va’a, ua agava’a i le Alamoana o le Pasefika lea e pulea ma fa’amalumalu mai e le Malo tele.

 

O se fa’amalo ma le fiafia tele o le tatou sui i le Konekeresi Uifa’atali Aumua Amata ona ua le gata ina manatu le afioga le Peresetene Trump e si’itia le puipuiga o feoaiga i le tatou Alamoana, ae ua toe faliu fo’i o ia e fa’ao’o mai lana fa’afetai ia. O’Brien ona o le vave ona fa’atino o lea mana’oga tupito, ia mautinoa ua saogalemu teritori fa’aatumotu o le Iunaite Setete i le vaitau lenei.

 

Ua fa’ailoa mai i le amataga lenei o le 2021 fa’alegaluega a le USCoast Guard ua agava’a ai Amerika Samoa mo galuega fa’ata’alise a lea vaega o le Malo tele, fa’atasi ai ma isi fo’i atumotu uma o lo’o feso’ota’i i le Alamoana o le Pasefika, ina ia latou saoloto mai feoaiga fa’asolitulafono i o latou sone, ma isi fa’atinoga fa’asolitulafono ua masani ona mataituina o fa’atautaia I isi atuvasa o le lalolagi, ia mautinoa le saogalemu o auva’a ma tagata folau fa’apea ma le tulaga o faigafaiva ia tausia uma aiaiga fa’aletulafono ua mae’a pasia ia fa’amamaluina.

 

Ua fa’ailoa mai e O’Brien, ua matele ina sosopo mai le tele o fagotaga a va’a fagota mai Saina Kominisi i o tatou ogasami ma e oo atu i ai le vaega a le US Coast Guar ua toe mamao ese nei va’a fagota mai le mea sa matauina o solitulafono ai a latou fagotaga. O le ala lea o le si’itia fo’i o ituaiga vaa saosaoa nei a le US Coast Guard e leoina o tatou ogasami lea e malupuipui a teritori o Amerika Samoa ma Guam.

 

SILIA MA LE 200 AUMALAGA I LE MALAGA TOGIPAU A LE MEDICAID 

 

Ua mae’a saogalemu atu i laufanua o Hawaii le silia ma le 200 o i latou na malaga atu mo togafitiga, talavai ma nisi ua toe taliu atu e aga’i i o latou aiga, na ua leva fo’i ona opea iinei ona o le fa’asa o le Covid-19.

 

I le taimi nei e le o toe nofo va’ava’aia nisi o e malaga atu i Amerika Samoa, aua ua mae’a soloia e le susuga le Kovana o Hawaii, David Ige lea tulaga ona e le o i ai lava se Covid-19 i Amerika Samoa latou.

 

Ua malu puipuia fo’i le setete mai le ulufale atu o se tasi o a’afia i le Covid -19 mai Amerika Samoa pe afai ua mae’a fa’aalia o latou tui o suega o le Covid-19 ua mae’a faia ma e le o maua se tasi i lea ma’i pipisi.

 

Ua faailoa mai e le fa’atonu o le Medicaid Program i le tatou nei malo, Sandra King Young, pau lava le aiaiga e tatau e tagata uma e malaga mai le tatou malo i nei va’alele mo Honolulu o le lisia lea o latou suafa i le lesitala a le Hawaii’s Safe Tracvel Program, po’o le lesitala o e malaga ma le saogalemu a le setete o Hawaii.

 

“E silia ma le 100 sui na lisia o latou suafa e fia malaga i fafo e ala i lea malaga togipau a le Hawaiian Air ae ua le mafai fo’I ona malaga, ua uma nofoa na fa’aavanoaina e malaga ai nisi, e le o mama’i ma mana’omia ona faia talavai,” o se tala lea a King-Young.