Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


O le taimi na taua’aoina ai le meaalofa tupe e $29,100. e le ta’ita’ifono o le Lealaifuaneva Peter E. Reid Charitable Foundation, Olivia Cecilia Reid i le susuga le Fa’atonu o le Boys & Girls Club o Amerika Samoa, Sailipea Ken D. Barber i Tafuna. Ua matua fa’afetaia lea foa’i e le pulega o le BGCAS ma le fanau a le atunuu o lo’o latou tautuaina. [ata: Leua Aiono Frost]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

FOA’I $29,100 LEALAIFUANEVA PETER E. REID FOUNDATION – MO LE BOYS & GIRLS CLUB AMERIKA SAMOA:

O Ianuari 7, 2021 na fa’ataunu ai e le Fa’alapotopotoga mo Foa’i a Lealaifuaneva Peter E. Reid le aotelega o le foa’i e $29,100. mo le  Boys & Girls Club o Amerika Samoa i Tafuna.  O Olivia Cecilia Reid, le Taitaifono o Kamupani uma a le afioga le Tei o le Ma’opuasi Lelaifuaneva Peter E. Reid, o le peresetene fo’i lea o le GHC Reid, Peter E Reid Stevedoring ma le Fa’alapotopotoga o Foa’i a Lealaifuaneva Peter E. Reid, sa oo ane e tauaao aloa’ia lenei foa’i taua i le Boys & Girls Club o Amerika Samoa [BGCAS].

Talu mai le tausaga 2017, ua faia pea lea foa’i aoga e le Lealaifuaneva Peter E. Reid Charitable Foundation , aua ua agaga i latou i aoaoga ma taumafaiga o lo’o fa’atino e le BGCAS mo fanau talavou a le atunuu. O le fesoasoani lea e sapaia taumafaiga a le fanau talavou o le atunuu e fa’aleleia atili lo latou silafia, ia tima’ia fo’i i latou i ituaiga galuega ma tomai fa’apitoa eseese e agava’a ai mo nei faiva i le lumanai. E le gata i lea, ae ia i ai se nofoaga fa’apitoa ma avanoa lelei e fautua ma tima’ia ai i latou i nei tomai ma faiva eseese.

O ni fua ua iloga o lenei foa’i e faia fa’aletausaga a Lealaifuaneva Peter E. Reid Foundation, ua mafai ai e le BGAS ona fesoasoani ia fausia ia mae’a lelei le Potu Fa’apitoa e Pu’e Ai Pesega ma Fatuga Fa’amusika a le Fanau. Ua fa’aigoaina lea galuega i le suafa o Senatoa Lealaifuaneva Peter E. Reid, ina ia fa’amanatu ai pea i le fanau ma le lautele, le aoga o nei foa’i taua o talia ma le fa’afetai e le BGCAS fa’aletausaga.

O isi aoga o lea foa’i, ua fa’atautaia ai aoaoga faapitoa ina ia fa’amasani le fanau talavou i ituaiga o fesili ma tali sa’o e mafai ona agava’a ai i latou ia pasia suega faapitoa mai fafo e aofia ai le ASVAB, SAT, ACT ma faamasani atili ai i aoaoga tau le STEAM; Saeanisi, Tekonolosi, Enisinia, Atisi & Matematika. O le agaga ia lelei o latou togi, ia fa’amasani le fanau i tomai moomia mo i latou e ulufale atu ai i aoaoga i Kolisi ma Iunivesite ma ia maua avanoa fa’asikolasipi mo le lumana’i i aoaoga.

O Mary A.T. Tulafono, le taitaifono ma o le fa’auluuluga foi o e Tautua Ofo o le Komiti Faafoe o le BGCAS, sa ia fa’aleoina mai le latou fa’afetai tele mo lenei foa’i aoga fa’aletausaga, ma ia fa’ailoa mai ai, “O le saunia lelei o tatou fanau mo le latou lumana’i ina ia mautu o latou tomai e sailia ai galuega, o se mea ao ina matua mo’omia e i latou i le taimi nei. E avatu le fa’afetai tele i le Lealaifuaneva Peter E. Reid Chartable Foundation mo latou fesoasoani tautupe o lo’o fa’auaau pea ona matou talia, fa’atasi ai ma le fanau o matou tautuaina.”

O le foa’i sa taua’aoina aloaia e Olivia Cecilia Reid, i le susuga Sailipea Kennison D. Barber, o le Fa’atonu o le BGCAS i Tafuna i le aso Tofi na te’a nei, Ianuari 7,,2021.

2 ASO FELA’UA’I UTA A LE POLYNESIA – TU’UVA’A ESE ATU MA LE ALI’IVA’A O A’AFIA I LE COVID-19:

Talu mai le aso Lulu na te’a, Ianuari 6-8, 2021, sa fela’ua’i ai le uta a le va’a oloa o le ‘MV Polynesia’ i le tatou Uafu tele, ae o lo’o taofia fo’i le latou auva’a uma mai le fa’atinoga o fela’ua’iga, aua o le to’atasi o le to’a 19 o le auva’a, o lo ua fa’amaonia lana suega, o maua i le Coronavirus.

Ua fa’ailoa mai sa malaga mai le va’a oloa lea ma le 300 pusa oloa tetele e ao ina tuuina i le tatou uafu, ae uta ese atu ai le 400 o pusa oloa e avatua i fafo e lea malaga a le MV Polynesia.

Ua fa’ailoa mai o le va’a muamua lenei na malaga sa’o mai le West Coast i Amerika mo Amerika Samoa nei, m ua matua mana’omia tele e le au faipisinisi o Faleoloa ona toe fa’atutumu a latou fata na tu’ugaogaoina ona o le tele o fa’atauga ma fefa’ataua’iga a le mamalu o le atunuu talu mai le vaitau o le Kerisimasi ma le tausaga fou i le atunuu.

O le faaiuga a le Pulega o le Uafu ma Malaeva’alele faapea ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ina ia mautinoa e le o a’afia se tasi i le Covid-19, e tatau ona taofia ai uma le auva’a a le Polynesia i o latou potu, e le faataga ona feoai mai i fafo pe faia ni galuega i le taimi atoa o le a taula ai le va’a mo fela’uaiga o latou uta, mai le va’a ma avatu fo’i i le va’a.

O le ali’iva’a lea sa fa’amaonia lana suega o lo’o maua i le Covid-19, sa nofo to’atasi i le potu e fa’amau ai, e le o a’afia atu se isi ali’iva’a ia te ia, po’o se tasi o le Kamupani Va’a sa latou tautuaina le Polynesia a’o taula mai mo fela’ua’iga. O le tolu ai lenei o va’a, ua taula mai a’o i ai nisi o a’afia i le Covid -19 i a latou auva’a, talu mai le amataga o le fa’asa ona o le Coronavirus.

Pe a mae’a fo’i faiva o e na faigaluega i le la’uina o uta a le vaa lenei, e taofia i latou uma na galulue i fela’ua’iga ma foma’i sa fa’atautaia tui o le auva’a mo le 7 aso ona fa’ato’a tatala lea e toe faigaluega pe afai e le o a’afia i le Covid-19, ona o le ali’iva’a na malaga mai i le MV Polyniesia. 

E aofia atu i lea au nofo va’ava’aia o e pailate i va’a a le malo ma le auva’a sa tuatuaina le Polynesia. O le aufaigaluega e to’a 20 na tautuaina le va’a lea a le Kamupani Va’a, ua taofia fo’i mo le 7 aso ma fa’aauau ona faia suega, pe i ai lava se tasi e alia’I mai ua maua i le Covid-19.

Fa’ailoa fo’i e le pule o le Kamupani Va’a e ona la va’a oloa, Ron Hardman o le Swire Shipping Company, “Ou te fa’afetaia le galulue fa’atasi mai o le Matagaluega o le Uafu ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia fa’aauau ona fa’atino fela’ua’iga i le va o le MV Polynesia ma le tatou Uafu Tele, aua ua tele le mana’omia o taata lautele i oloa ma mea sa malaga mai ma le Polynesia i lana malaga lenei. Ona o le va’a lenei ua tu’uva’a sa’o mai le West Coast i Pago Pago nei, lea la ua fa’asolo atu le latou malaga i Samoa, ona fa’ato’a fa’asasa’o atu ai lea i Papeete, Tahiti ma toe fo’i atu ai i Kalefonia.”

O le uta lea na aumaia e le ‘MV Polynesia’ e aofia ai le tele o oloa o lo’o mana’omia i le atunuu, ma ua matele i oloa faufale, ta’avale, oloa fulisa ma isi uma oloa o lo ua manaomia e le atunuu ma le au fai’oa. O le 400 o pusaoloa o lo ua mae’a fa’ae’e atu i le va’a lea o pusa oloa o le I’a tu’u apa ma o le oloa fa’atau atu lea a le tatou malo.

O le fa’atulagaga lava o galuega fela’ua’i o uta a le va’a lea sa fuafua mo le lua aso atoatoa, ma ua mafai ona maua lelei lea taimi atofa ona ua galulue le momoe le aufaigaluega sa latou faia nei tiute. O i latou fo’i na ua taofia uma nei mo le nofo va’ava’aia i le 7 aso. Na amata i le aso Lulu galuega nei, ae o lea ua tu’uva’a ese atu i le aso Faraile le MV Polynesia.

TUUFAATASIA SE FOA’I MO E A’AFIA I LE AFA O YASA I FITI:

O lo ua fa’atautaia pea i aso Toona’i ta’itasi le taumafaiga a le Asosi a Tagata Fiti i Amerika Samoa  se latou foa’i mo le to’atele o aiga uma i Fiti na a’afia ona o le afa malosi o Yasa ia Tesema 2020.

O le fale’ie sa fa’atuina lea i le Paka Liona ma ua fa’atagisia fo’i lou agaga alofa mo sau foa’i, tupe po’o lavalava ona ua silia ma le 15,000 o tagatanuu o Fiti o lo’o alaala i Vitilevu ua a’afia o latou falenofo ma meatotino i lenei afa. Peita’i i le aso Toona’i na te’a nei, ua mafai ona taliaina foa’i i le Tropical Pizza i Tafuna, ma Utulei I le faleie sa saunia lelei mo lea fa’amoemoe.

Ua fa’ailoa mai e Samuela Tubui, “E fa’afetaia i latou uma ua latou afea le matou fa’amoemoe ona o le fia fesoasoani atu i nai o matou tagata lautele ua a’afia i Aiga ona o le afao Yasa. Pe afai foi o le a mae’a tapea lea fa’amoemoe, o le a fa’alauiloa atu lava i latou uma ma foa’i na taua’aoina, ae maise o le aotelega o le a’ao foai o le atunuu lautele. Fa’afetai lo outou fai uso, fai tuafafine ona o le matou taumafaiga ia faauia atu i le mamalu lautele o e ua sili ona a’afia ona o lea fo’i fa’alavelave faafuase’i fa’anatura i Fiti.”

SUA LE ELEELE MO LE FALETA’ALO O LE EKALESIA METOTISI I - SUSUSANA UESELE TAFUNA:

O le aso lua na te’a nei, sa faia ai le sauniga pu’upu’u i le lotoa a le Ekaelsia Metotisi i Susana Uesele ina ia suaina ai le eleele ia amatalia fo’i le galuega o lo ua foufou mo le fa’atuina o le latou faleta’alo tele i lea lotoa Ottoville, Tafuna.

Na auai i lea sauniga mamalu le vasega o fa’afeagaiga ma failauga o le Upu a le Metotisi i le atunuu, i latou ua mafai ona auai, ma ta’ita’ia le sauniga mamalu e le susuga Rev. Asi Tuisalega le Peresetene o le Sinoti a Amerika Samoa.

Na aofia i lenei fa’amoemoe le tina o lo ua fa’atuatuaina e le Ekalesia atoa e fausia le latou faleta’alo, le tausi o Fiapaipai Tuaolo Fruean, ma le mamalu o Fa’afeagaiga uma o le Ekalesia Metotisi e suaina lea eleele, ma le fa’atuatuaga o le a fa’atula’ia ai le faleta’alo tele mo i latou.

Ua fa’ailoa mai, o le fale ta’alo lenei ua foufou e fa’atula’ia, o le a tutusa lelei lona tele ma le faleta’alo fou o le DYWA lea na tatala ia Tesema 2020 i Tafuna.

Ua fa’ailoa mai fo’i e Rev. Asi Tuisalega, “Ua fai sina leva o fuafua mai ina ia faatuina, aua e taua foi le tupulaga talavou o si matou Ekalesia ma latou taaloga e fiafia e faatauva ai i le fuafuaga fa’ataoto a le Sinoti a Amerika Samoa. O lea la ua aga atu ina fa’atino lea fa’amoemoe, e leai se tasi e le o fia va’ai atu ua tula’i mai le galuega lenei, ae maise ai lava le tupulaga talavou o le a latou fa’aaogaina tele lenei galuega.”

E tusa o le umi e fausia ai lenei galuega, ua fa’ailoa mai e Tuisalega, “O lo ua fa’amoemoe lava ia mae’a lelei le galuega lenei a’o le’i fa’ai’uina lenei tausaga.”

LE MANA’OMIA ONA FAIA TUI PUIPUIA O TAGATA  TOE TALIU MAI I FANUA:

I le fonotaga ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le aso To’onai ua fa’amautu mai ai e le ali’i fa’atonu o le Matagaluega, Motusa Tuileama Nua, e le mana’omia ona faia tui puipuia o sui o le atunuu o lo ua toe fia fo’i mai i aiga. O i latou uma nei o lo’o opea i fafo ma ua mana’omia lava ona toe fo’i mai i fanua.

Peita’i, e pau lava le mea e ao ina latou faia, pe afai e fia fa’amautu le latou o mai i aiga, ole nofo va’ava’aia lea i Hawaii mo le 10 aso a’o le’i mlaaga mai i aiga. E fa’alua ona faia ai suega o le Covid-19 I Honolulu, ae fa’atolu ona faia iinei pe a to’ai mai.

“I nisi malaga e mulimuli mai, o le a mana’omia ona faia nei tui puipuia o le Covid-19 fa’ato’a mafai ona sau i nei malaga, peita’i mo le taimi nei, e le o tofu setete uma ma tui nei, pe le’i oo atu fo’i i le tele o vaega o le Iunaite Setete nei tuiga, ae ua tatau lava ona malaga mai nisi i le atunuu.” O se isi lea fa’amatalaga a Nua.

Ua fa’ailoa mai e le ali’i foma’i o gasegase pepesi faapenei, Dr Aifili John Tufa, “O le tele o setete o le Malo Tele o Amerika e le’i amatalia ona faia tuiga mo le mamalu lautele, ma o le mafuaga lea o le a taumafai ai e fa’atalia se faiga o tui puipuia nei mo e fia malaga mai i le taimi nei.”