Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

POLOAIGA FA’ALAUA’ITELE FA’ASA MO LE COVID- AFUA MAI ME 18 MO LE 30 ASO

Mai ia Me 14, 2021 ua fa’alauiloa fa’alaua’itele mai ai le soso’oga o le Fa’asa mo le Covid-19 i le poloa’iga fa’alaua’itele a le afioga Kovana Lemanu P.S. Mauga.

O lea poloa’iga o le a fa’amalosia ia Me 18 ma faamamaluina mo le isi 30 aso. Ua faailoa mai, o lo’o tumau pea lava Amerika Samoa i le Code Blue, lea e fa’atulagaina ai le atunuu e le’i i ai lava se tasi ua maua I le Covid-19, ma ua fa’aititia lava fo’i le fa’amalosiga o le fa’asa sa amata mai o fa’amalosia ina ua sofa’i mai le fa’ama’i o le Coronavirus.

 “O le mautu ona mae’a tui puipuia o tagata uma e gasolo mai i Amerika Samoa, o se mea sili lea ona lelei ma saogalemu ai le atunuu mai le a’afia o nisi o le atunuu i se tasi e uluafale mai ae ua maua i le Covid-19. O lo ua toeititi fo’i maea uma ona faia tui puipuia o le vaega o le atunuu e mafai ona tuia i lea fo’i tui puipuia i le taimi nei.”

“Ole fa’amaoniga o lo ua mae’a tuia le tagata e fia ulufale mai e tatau lava ona fa’ailoa i le malaeva’alele I so’o se taimi e ulufale mai ai i Amerika Samoa, a leai, ua le mafai foi ona ulufale mai, sei vagana ai so’o se tasi e ititi atu nai lo le 16 tausaga le matua.”

E le toe mafai ona ulufale i Amerika Samoa se tasi e le’i mjua’i faia le tui puipuia o le Covid-19; e le mafai ona toe faia sou ID e te nofo mau ai ma faigaluega i Amerika Samoa pe afai e le’i mua’i faia lou tui puipuia o le Covid-19; le toe mafai ona e ulufale i le vasega 12 pea fai e le’i faia sou tui puipuia; Le toe mafai ona a’oga i le Kolisi Tuufa’atsi iinei po’o fafo fo’i pe afai e le’i faia sou tuipuipuia o le Covid-19; le toe mafai fo’i ona e asia se tasi i le falema’i poo le falepuipui poo se isi lava nofoaga o lo’o tausia pe fa’afailele ai fanau ma nisi o gasegase pe afai e le’i faia lava sou tui puipuia o le Covid-19.

Ona ua mae’a pasia lelei mai e le FDA lea tui e le o afaina ai se tasi e tui ai, o lea ua tatau ai ona fa’aaogaina lenei avanoa e faia uma ai tui puipuia o e uma e 16 tausaga ma aga’i atu ina matutua o le atunuu, ina ia mafai ona tautuaina pea i so’o se mea ma taimi uma e mana’omia ai, ina ia fa’aauau ai le olaga e pei ona masani ai.

Ua taofia pea femalaga’iga i lenei 30 aso ae o loo ua i ai lava avanoa ua mafai ona fa’atautaia mai ai ni malaga ua fa’atulaga ma aiaia e le Kovana Sili poo le Lutena Kovana e pei ona fa’aauau mai ai ni malaga ua tuana’i. O le taumafaiga lea a le Komiti Fa’afoe o le Covid-19 e tautuaina pea nisi e fia malaga atu i fafo mo talavai ma isi femalagaiga e tatau lava ona faia a’o tapunia pea alava’a mo femalagaiga.

Soo se tasi lava e fia malaga i fafo pe malaga mai e tatau ona faia lana talosaga i le DOH Website ma o lo ua fa’apea fo’i ma i latou e fia malaga mai.

O lo ua mana’omia nei ona umia e so’o se tasi e fia malaga mea nei a’o le’i talosaga i le Website a le DOH pe a fia malaga atu pe ulufale mai.

E tatau ona muamua ona mautinoa e te le o maua i le Covid-19 i lou suega sa faia ae le’i atoa le tolu aso mai le aso e te malaga ai; Afai sa e maua i le Covid, e ao ina fa’amaonia lelei ua mae’a ona toe togafitia oe ma ua atoa le ono masina talu ona te’a mai i tua mai le falema’i ma togafitiga; Pe afai sa i ai sau suega na fa’amaonia ai ua e maua i le Covid-19, ua tatau ona e fa’amamao ese mai se tasi lava o lou aiga ma alofia e oe ona e le toe fa’alatalata i nisi lava o lou aiga, ae fa’amamao ese mai ona ua le mautinoa lo latou saogalemu ia te oe mai le Coovid-19.

Ia e mautinoa i so’o se taimi e te fia malaga ai, e i ai le 15 aso e tatau ai ona fa’anofo esea so’o se tasi e malaga ina ia mafai ona mautinoa o lo’o suesueina outou uma e fia malaga mai i le atunuu.

Afai e i ai nisi suiga o le a toe fa’atautaia e tatau ona fa’atulaga ma fa’amalosia mai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina e tusa ai o le latou va’aiga lautele i le gaoioiga e fa’aleleia atili ai le auaunaga ma le taumafaiga malosi e taofia le ulufale mai o le Covid-19 i le atunuu i taimi uma.

ASCC -BAOA FANAU FA’AU’U – FA’AALIGA O LE LATOU SAO  MO LE KOLISI

O le fanau e to’afitu sa tauavea latou kosi fa’apisinisi i le Kolisi Tu’ufaatasi o Amerika Samoa ua mae’a faia le latou fa’atasiga ma o latou Matua i le aso Lulu na te’a nei, ma sa latou faia ai le latou ‘aiga ma tapena latou meaalofa mo latou matua, aua ua le mafai ona fa’ataunuuina le latou malaga asiasi i pisinisi mo latou togi masani, ma ua fesuia’i ai ala e faia ai nei kosi i luga o upega tafa’ilagi.

O a latou sailiga tupe sa fa’atautaia ai le latou laulau o oloa fa’atau i le fanau aoga i aso uma lava o le vaiaso mo le tausaga atoa, sa fa’ato’a fa’amae’a lava lea i le aso Lua o le vaiaso ua te’a, ma tuufa’atasia ai loa le latou polokalama e fa’atasi ai ma matua ma tatala ai le latou sao mo le Kolisi.

O le latou sao o le Laupapa fa’atioata ua mae’a fa’alauiloa ai fanau a’oga uma lava sa a’oa’oina i le Kolisi Tuufa’atasi ma latou tau’avea le Kosi fa’apisinisi, o sui totino fo’i i latou o le BAOA, mai le tausaga e 2007 se’ia pa’ia le 2020 poo fea o i ai i latou i le fa’agasologa o latou a’oa’oga na taumafai i ai, poo fea fo’i o i ai  lo latou olaga tautua i le atunuu e fa’aaogaina ai lo latou tomai na sailia e afua atu lava i le ASCC.u

O lea poloketi ua filifilia i latou, le fa’anau fa’au’u ma fa’ailoga mai le Kosi Fa’apisinisi I le ASCC, ina ia avea o se fa’amanatu mo le latou vasega ma fa’ailoa ai fo’I lo latou fa’afetai tele i tausaga na aoaoina ai I latou i le ASCC, ma le latou mafutaga ma faia’goa ma isi fanau a’oga o lo’o fa’aauau pea latou aoaoga tausaili aua fa’ailoga e fa’au’u atu ai ma i latou mai le Kolisi. O lo ua fa’apipi’ia lea Laupapa e fa’alauiloa ai fanau fa’au’u I lumafale o le Potu o A’oa’oga Fa’apisinisi a le Kolisi lava, ma ua mafai ona maimoaina e so’o se tasi e fia taga’I ai pop fea ua I ai nei nisi o alo o le atunuu sa amata atu latou sailiga mo fa’ailoga maualuluga Fa’apisinisi.

Ina ua tula’i fo’i le tamaitai pule i mataupu e tauavea i le Kolisi, sa ia fa’ailoa ai, “O le tamaitai o Dr Faofua Fa’atoafe o le sui sili lea ona matua o lo’o avea pea ma faia’oga i le tatou Kolisi, ae le matua ai pe a e va’ai i le vave ona fa’atino ma le mae’a ona tapena o ana mataupu uma mo outou le fanau. E le taitai fo’i fesasiai lana fa’atonu ma le a’oa’oina o outou i taimi uma. Ua toe pau fo’i lenei o le faia’oga i le vaega lenei o totoe i o tatou laufanua, o isi o lo’o fa’atautaia mai la’ua vaega  mai fafo ona o lo’o ua malaga mo talavai. Peita’i o le fa’anaunauta’iga o ia te ia ma i matou uma o lo’o sapaia outou aoaoga, ia mafai ona ausia e outou agava’a e fa’afaigofie atili ai ona soso’o a outou a’oa’oga fa’apisinisi i fafo. Maua outou tusi pasi maualuluga ma faigaluega ai i fafo mo sina vaitau, taliu mai ma aoga i galuega i le tatou nei malo, toe avea oe ma se faia’oga o kosi nei i le tatou Kolisi.”

O se mana’oga ua iloga ona fa’ataunuuina e nisi sa aotauina i nei kosi i tausaga ua mavae, pe afai e taga’I toto’a i le Laupapa Fa’alauiloa a le Vasega Fa’aiuaso 2021a le BAOA lea ua fa’atautau mo le maimoaga ma le silafia a le mamalu lautele. Ua leai se tasi na pasi mai le ASCC ma le fa’ailoga Pisinisi o misia i e fa’asologa o fanau uma sa malaga i fafo, nisi sa nonofo ma amata faigaluega Iinei a’o nisi ua fa’atautaia pisinisi peita’i o nisi o lo’o fa’aauau pea a’oa’oga ma ua  amata faigaluega i fafo e le’i taliu mai.

FA’AILOA E LE ASPA LE MAFUAGA O LE PE O LE UILA I LE ITU ATOA I TAFUNA

I le taeao e tusa o le 7:48 i le aso Faraile ae motusia fa’afuase’i loa le eletise i totonu o le motu ma ua aofia ai lava ma le Ofisa atoa o le ASPA I Tafuna, aua o le taimi lea ua taumafai ona tautuaina ulua’i tagata sa ala usu atu e totogi a latou pili vai ma le eletise.

Ua fa’ailoa mai ua mafua mai ina ua motusia le sootaga mai le uaea malosi e tauavea le eletise e 3.4kv lona malosi. Ua le gata i a le motusia o le eletise ae ua motusia atu ai ma le sootaga o fa’amaumauga a le SCADA ile vao le Ofisa Autu ma le Ofisa o le ASPA i Satala.

O le motusaga o le eletise lea na tupu i le aso Faraile na motusia atoa ai le eletise i Tutuila atoa ma sa iloga ona faigata ona toe fa’aola mai le eletise  lona malosi’aga masani e mafai ai ona tumau le sapalai o le eletise mo le toe amatalia o galuega masani i totonu lava o le ASPA

Na toe ola mai ma toe pe atu, ae o le taimi lona lua ua toe ola mai ai ua matua malosi lava le sofai mai a le eletise ma ua iloga i le matua malosi o le mumu a matauila eletise i totonu o le Ofisa Autu o le ASPA i Tafuna, ma ua fa’ailoa mai ua fa’ato’a oka nei lea vaega o le tautua i le aso Faraile ua te’a.

I le taimi nei ua fa’atautaia nei le PLC ua fa’atautaia mai nei le auaunaga a le ASPA i le tatou vasega o afi eletise mai Satala ma e faaaogaina ai ali’i inisinia latou te va’aia toto’a le ola mai o afi, ae le o toe otometi e pei ona sa i ai.

Ina ia toe mafai ona fa’aautaia le auaunaga a le ASPA i le atunuu, ua vaeluaina nei le faatinoga o lea iute i le taimi neima ua fa’atulaga eseese ai taimi na fa’aola mai ai le eletise.

SATALA FEEDERS

Feeder-8 – mai Satala e oo mai I le falema’i LBJ Hospital – na toe fa’aola mai lava i le 7::50 I le taeao lava.

Feeder-3 and Feeder-1 na toe fa’aola mai i le 7:51i le teao ma le 7:57i le teao ma le laina tele a le Star Kist na toe ola mai i le laina a le  Starkist and Feeder-4  na toe ola mai I le ta o le 8:02i le taeao.

TAFUNA FEEDERS poo laina a Tafuna:

Feeder-11 na fa’ato’a ola lelei i le 8:23 am, ma le laina malosi lava na amata ola lelei i le 9 poo le  .,28 i le taeao.

Feeder-7  ma le laina Feeder- 5 na fa’ato’a ola lelei mai i e 8:35am ma le  8:40am.

Feeder-10 ma le laina -6

Fa’amaulalio ma fa’amalulu atu fo’i  i se finagalo ia poo se fa’aletonu i le tautua ua mafua ai ni omiga i totonu o aiga lautele, ia fa’amalulu atu le vai ona o le tautua ua lape i lea fo’i taimi.

Ua leai se na manatu i se lape o le tautua, tau ina ia avatu fa’amalu i pu’ega i taofi o le atunuu .