Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TALOSAGAINA SE AVANOA MO LE “FOOD COURT” MALAE VA’ALELE I TAFUNA

 

O le vaega o le malaeva’alele i le va o Ofisa o Kamupani Va’alele i totonu o le Malaeva’alele, le itu atoa ua fa’afouina nei, ua matauina i se tasi o lomiga o le tatou nusipepa ua talosaga ai le fia fa’atula’ia ai o se fale’aiga fa’apitoa.

 

Ua fa’ailoa mai i lea fa’asalalauga, o le talosaga mai le Matagaluega o Fefa’ataua’iga i le polokalama o le Housing Urban Developmet CDBG ia talia mai le latou fa’aaogaina o le tinoitupe e $245,441 e faatino ai lea poloketi ma ua fa’aigoaina o le Pago Pago International Airport Food Court Area.

 

O lea vaega o le Food Court e mafai ona maua ai nofoaga fa’atutu e nonofo ai nisi o le a auai atu i le Malae va’alele e fa’ae’e o latou pelega e malaga ese atu, o le a fa’avava mamao fo’i nei nofoa ina ia usita’ia le tulafono fa’asa o le Covid-19, ma o le a aoga mo le sapaia mai o mea tausami mama a’o tatalia va’alele e malaga ese atu ai latou aiga o foufou e malaga.

 

Ua faailoa mai e Petti Matila lea fuafuaga, “O le poloketi lenei ina ia fausia lelei se nofoaga e tautua ai i latou o lo’o fa’ae’eva’a, ia fausia lelei nofoaga uma ina ia o gatasi ma le suiga fou ua toe fa’aleleia ai le tatou Malaeva’alele ma ia tautua leleia o tatou lava tagata o lo’o fa’aaogaina le malaeva’alele mo feoa’iga.O le a sapaia fo’i le taumafaiga a tatou faipisinisi lea o loo ua mae’a fa’ataga e fa’atautaia latou pisinisi i le Malaevaalele.”

 

“O le nofoaga tonu lava lea e I le va o fale’aiga o lo’o ua mae’a fa’atutuina ai mo pisinisi ma Ofisa o Va’alele o lo’o fa’afesaga’i mai i ai. O le galuega fo’i lenei e fia fausia e se kamupani ma o le a fa’auia lava ala o galuega a le Malo i le CPO e atofa mai ai se kamupani fale fale latou te fausia. O le a amatalia le fausaga o lea galuega i le fa’aiuga o lenei tausaga. O le fa’atupega lena ua mautinoa mai luga, Poloketi o le tausaga 2020 CDBG.”

 

MAUA NISI E MOLIA MO LE TUSITUSIA O FALEA’OGA I TAFUNA 

 

O se tasi o tama a’oga ma e vasega fa’aiuaso, fa’atasi ai ma nisi o le fanau a’oga ua ia fa’ailoa mai o latou suafa, ua avea nei ma nisi e molia i le tusitusiga o upu masoa ma fa’aupuga le manuia i falea’oga e ono i le Laumua o le Toa, i le vaiaso ua te’a.

 

Ua fa’ailoa mai e ali’i leoleo suesue na feagai ma le suesuega o lenei soligatulafono sa faia i le lotoa a Tafina High, “O le sui autu lea ua fa’ailoa mai, ma ua ia ta’ua fo’i ua fa’amaonia o ia sa faia lea soligatulafono, o se tasi sa auai foi i nisi osofa’iga o le lotoa a Tafuna High i tausaga ua mavae.”

 

Ua fa’ailoa mai e lea tamaititi, “O se mea lava lea na faaulaula ona fai.”

 

O mea na tusia i puipui o falea’oga nei e ono, e le ta’afeagai ma ni ata e tatau ona tusia i falea’oga ma sa latou fa’aaogaina vali fa’apasi e tusia ai na ata ma fa’aupuga masoa.

 

Na vave lava ona faia le galuega alofa a nisi o faia’oga ma le pule a’oga faapea ma le vaega a le Maintenance a le Public Works ao le’i to’atele atu o nisi o le fanau a’oga e maimoaina nei tusitusiga.O lenei tausaga ua maoa’e fo’i le taumafaiga a le vasega fa’aiuaso ma le fanau a’oga i Tafuna. O lo ua umia e i latou le siamupini i le Football, Basketball faatasi ai ma fa’atauvaga i mataupu eseese ua lelei ai fo’i latou taumafaiga fa’avaoa’oga i le teritori o Amerika Samoa.

 

LITAEA FARRAH LESA MATAGALUEGA SOIFUA MALOLOINA - 18 TASUAGA TAUTUA

 

O le fonotaga mulimuli lava a le DOH Tobacco Coalition lea e avea ai le tamaitai Tausima’i o Farrah Lesa ma latou Faatonu, lea na faate’ia ai nisi o le Komiti Faafoe ae maise o latou vaega fa’apa’aga mo lea lava Koalisi, ua tomuli le fa’atasiga matagofie i lea aso i se fa’amavaega a le tamaitai fa’atonu o le ofisa mo le 8 ai lenei o tausaga talu ona fa’atulaia maia lea Koalisi o le Sikaleti ma le Mai Suka.

 

Mai le tula’i mai o lenei tama’ita’i e fa’afoe mai le Ofisa o le Koalisi lenei, ua iloga lona galue malosi ina ia fa’atula’ia galuega uma e tete’e atu i le ulaula tapa’a ma ua fa’apena fo’i ona ia so’otau’au atu i tautua a nisi o vaega o le malo ma sosaiete tumaoti e auau le fa’amoemoe e tineia pe fa’aitiitia fo’i le mamalu lautele o le atunuu e toe po’ia i le ma’i suka.

 

O le taumafaiga maumaua’i a lenei ta’ita’i mata’alia, lea ua matua oo ai lava le taumafaiga a le Koalisi lenei i le tulaga taualoa e le malo o Amerika Samoa o le manulauti tau’ave “Ia Taofi le Ulaula Tapa’a i Nofoaga Faitele!”

 

Ua pei ona silafia e le atunuu, ua matua le toe ulaula lava se tasi i luga o pasi la’u pasese ma ta’avale laiti la’u pasese. Ua le toe ula ula fo’i se tasi i totonu o fale’aiga ma so’o se mea lava ua fa’apotopoto atu i ai le aiga e to’atele, ae maise i taimi o ta’aloga faitele, ua le toe mafai ona e ulaula i nofoaga fa’atali pasi, poo lotoa a a’oga i totonu  fo’i o potu aoga o le fanau aoga.

 

Ua faatulaga fo’i ma le mamao e ao ina ulaula ai le tagata ulaula, ma ua solia le tulafono lea e se tasi aua ua fa’atulaga lona fa’asalaga tupe e ao ina totogia i le ofisa o fa’amasinoga. O le fa’atupega o lea Koalisi e ofoina mai lea i le CDC o se vaega o le US Human & Health Services. O lona sogasoga fo’i i ona tiute ma le una’iga malosi o le latou galuega tima’i, sa maua ai e i latou se vaega tupe fa’aopoopo mai i se tasi o tausaga o lana nofoaiga, ona o le lelei ma le mautu ona fa’atulaga o latou polokalama fa’atautaia mo le manulauti lava i lea i totonu o Amerika Samoa, “Ia Taofia le Ulaula Tapaa!” 

 

E le’i leva ona amata mai lea taumafaiga ae soso’o ma le fa’apipi’i mai i ai ma le taumafaiga e taofia le so’ona mamafa o le tino ma fa’aitiitia ai le ma le a’afia vave o tagata Amerika Samoa i le Ma’i Suka.

 

O le galulue malosi o lea Koalisi na fa’aulu ai se pili i le Fono faitulafono ina ia taofia loa lava le ulaula sikaleti i nofoaga faitele. Ina ua mae’a aiaia e loia le latou pili lenei sa fa’aofi atu lava ma talia lelei lea pili, na pasia iloiloga a maota e lua o le fono faiatulafono ma ua pasia lelei mai ai nei tulafono atoa.

 

Ua fa’amalosia ma ua mae’a fo’i ona fa’auia i le matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele, aua o i latou na e latou te tusia maua pepa molia o i latou e solia mai le tulafono. 

 

E i ai foi le la’asaga maoa’e na ausia e le pulega a le Tapaa ma le Ma’i Suka i le tausaga 2019. Na faia ai le fonotaga tele a le CDC ma ua faapine ai le manumalo o Amerika Samoa DOH Tobacco Diabetes Coalition ona e sili lava le lafoga e fa’ae’e i oloa tau sikaleti e ulufale mai i le tatou teritori. Na maua ai fo’i se vaega tupe fa’aopoopo e fa’atele atili ai le latou tupe fa’asoa mo le koalisi lenei i le tausaga lava lea.

 

O lo ua toe siitia nei fo’i le lafoga o le sikaleti pe afai ae sainia e le kovana le pili tau fa’aulu e toe siitia ai le lafoga o le sikaleti i le isi 3%, ma afai ae tupu lea mea, e mautinoa e toe suipi fo’i le tatou koalisi lea, pe a fa’atautaia le fonotaga fa’aletausaga o lenei tausaga fa’aletupe e masani ona fa’atautaia lea ia Tesema i tausaga ta’itasi.

 

Ona o lo’o i luga fo’i o le kesi a le Kovana Sili i le taimi nei nisi o suiga taua lava o le toe teuteuga o le tulafono tau le Ulaula Tapa’a, o lo ua i ai lona fa’amoemoe ua litaea nei ma ia, “O le avea ma se mea e fa’afiafiaina ai tele lo’u lava agaga, pe afai o le a fa’alogo mai ua mae’a sainia e le afioga le kovana sili ma fa’amalosia loa nei toe teuteuga ina ia aofia ai le ulaula sikaleti “E-sikaleti ma le toe fa’aupuga o nofoaga faitele e aofia ai lalo o fale’ie ma isi mea ua fa’amautu i le toeteuteuga fou o le tulafono e taofia ai le ulaula tapa’a i nofoaga faitele.

 

O Farrah Lesa ua foufou atu e malaga tatafao ma le tama o le aiga Ropeti Lesa ma asia le fanau o lo’o ua fa’amautu uma lava i fafo ma o se tasi na molimauina e le taitaifono o le Koalisi a le Sikaleti ma le Ma’i Suka, Meauta Mageo, lona fa’amaoni i ona tiute, galue malosi ma e le fefe pe fa’ata’atu’u i ona tiute fai e una’ia malosi ai le mau, “Taofi le Ulaula Tapa’a.”

 

O le susuga fo’i le Sui Fa’atonu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina Vesi Fautanu sa auai atu e avea ma sui o le susuga Motusa Tuileama Nua, e molita’i le fa’afetai tele a le matagaluega i se tasi ua iloga fo’i lona tula’i mai i ona taimi i tiute ma faiva na tofia i ai.