Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TULAGA O LE ASPA  & ASTCA I LE MANUATELE & TAUTUA LAUTELE

 

I le  taimi nei ua iloga le fa’aleleia atili o le tautua a le ASPA i le Faleta’u o le Manu’atele. Ua fa’asolo atu le kiliaina mai o le Lapisi i le aso Lua, a’o loma ai le fa’amanatuina o le sisigafu’a a Manu’a i le aso Faraile. O le aso masani lava e piki ai lapisi e le ASPA i le Faleta’u o le aso Faraile, peita’i o lea ua pikia i le aso Lua, ma e fa’amoemoe o le a toe faia i le aso Tofi a’o le’i oo i le aso Malolo mo le Sisigafu’a.

 

O le tulaga o le suavai taumafa mama, e leai se fa’aletonu o lea auaunaga, o lo’o tumau lava le lelei o le suavai i nofoaga ua nofoia nei e le mamalu lautele o lo’o gasolo mai i le Faleta’u ona o le aso fa’amoemoeina o loma nei. Ua iloga mai ua toetoe atoatoa mai le vasega o fa’atonu sili o matagaluega taitasi o le Malo i le Motusa nei, ae ua lava ma totoe lava fo’i nofoaga mo le tausia lelei o i latou, aua o lo ua tatala foi fale o nisi o aiga agalelei mo le tausia lelei o nei sui iloga o le Malo. 

 

Peita’i o nisi lava o lo’o fa’aofi i le Maota o le Malo i Ta’u, ma latou Ofisa fo’i iinei. O le isi lea aoga o le autova’a mai o ta’ita’i o le Malo, ina ia latou mua’i va’aia le aoga o lana matagaluega i le tau atina’ega o le Motusa, e le gata ai i le Faleta’u, a’o le Faleluasaga fo’i o Ofu ma Olosega. 

 

I le tulaga o le sapalai o le eletise sa motusia puupuu lava le eletise i le afiafi o le aso Lulu, ma na toe ola mai lava lea e le’i toe motusia. Ua fa’ailoa mai ua fai si leva ua le toe fa’aaogaina le sapalai o le eletise mai le Faatoaga o Panele ma o le taimi lea e masani ona fesuiai ai le sapalai lea sa motusia ai le eletise i le afiafi. 

 

“I le taimi nei ua fa’aaoga lava na’o le afi kiso e sapalai mai ai le paoa a le Faleta’u. Ona o lo ua fa’aleagaina le sootaga o ma’a ma laina o le eletise mo tagata uma ma ua le toe fa’aaogaina ai se’ia mae’a ona fa’aleleia nei sootaga uma.” O lea la ua mautinoa nei ua leai se suiga e toe faia mai le sapalai o le afi kiso i le sapalai mai panele e mitiia mai ai le malosi’aga o ave o le la.

 

I le auaunaga a le ASTCA, o lo ua iloa mai le gafatia ona toe maua le so’otaga e mafai ai ona fa’aoo atu fa’asalalauga eseese mo le televise ma telefoni ae masie o le Initeneti mo fa’asalalauga ma le va ma Tutuila. E le o mautinoa le auaunaga i le Faleluasaga, Ofu ma Olosega pe ua fa’aleleia pe leai, ae o lo ua gafatia ona fa’aleleia sootaga tau feso’ota’iga i lenei vaitau i le faleta’u.

 

Peita’i i le afiafi o le Aso Lulu sa toe motusia ai le sootaga faainiteneti ma telefoni feavea’i. Ae ina ua alafa’i mai i le taeao o le aso Tofi ananafi, ua toe fa’aleleia atoatoa aua fo’i sootaga mo le fa’amoemoe o le mamalu o loo ua i ai nei i le Faleta’u mo latou fa’asalalauga e ao ina fa’alauiloa atu i le lalolagi atoa ma Tutuila foi lea e avea ma pou mautu o le Malo o Amerika Samoa.

 

Ua fa’afetaia le mamalu o e faigaluega mo nei tautua lautele, e leai se faigofie ae ua outou faia le mea sili, aveavea’i ai le tautuaina o le Manu’atele, e tatau i le malo ona laugatasia le atunuu atoa i so’o se tautua lelei ma le atoatoa.

 

TOE TA O LE FAIGAFAIVA - MAE’A FA’AALIGA FUA O FA’AELEELEAGA A LE MANU’ATELE

 

I le maleifua mai i le aso Tofi, ua amata fo’i le toe aso o le faigafaiva fa’atauva a le Matagaluega o le Puipuiga o le Gataifale ma le Vaomatua mo le aufaifaiva o le Manu’atele, peita’i ua amata tapena fo’i le Manu’atele mo le sauniga lotu i le aiafi ma soso’o ai ma ni fa’afiafiaga e fa’afeiloa’ia ai le anoanoa’i o sui mamalu o le malo ma ta’ita’i ua mae’a nofoia nei nofoaga eseese i le Faleta’u, ina ia auai ma fa’atasi ma le Manu’atele i aso atofa o le fa’amanautina o le Sisigafu’a a le Manu’atele 2021.

 

Ua patipatia e i latou le toe aso ma le fa’amoemoe o tautai e to’aiva o le vasa i le Manu’atele, aua o le ta lava e mau ai le fao, aua le fa’amoemoe maualuga ia mautu se latou fa’apinega o lea fo’i fa’atamasoaalii a Samoa i le Tai.

 

O le itula e 5:30 i le toe aso o le fa’amoemoe sa fa’atasia uma ai Sa ma Kapeteni ma latou auva’a ma tuuva’a ese atu loa i le itula atofaina 6:00 aua so latou ‘ai mai le tai.

 

O le fa’aiuga ole ulua’i aso sa fuaina ai i’a tetele na faamauina e le Matagaluega o Faigafaiva, ma sa i ai le Wahoo 36.5 pauna le mamafa na fuaina ai mai le ali’i Kapeteni o Chris Banse ma lana auva’a. Ua i ai fo’i ma isi sa fuaina mai isi va’a, ma toe tuuina atu mo alii faifaiva o latou ia e fa’aaoga.

 

O le faiva o le Sa o le ali’i Kapeteni talavou o Keith Ah Soon sa ia fagotaina mai lava na’o i’a mai le loloto, velo ma le papa, malauli fuga ma le fugausi. O le ituaiga o ia lea e mana’omia tele mo le fofoga taumafa o le atunuu. Peita’i e le’i aumaia ma se ia o le faiva o lea ali’i talavou, sa ia tuuina uma mo le fa’amoemoe o le matagaluega o faigafaiva. I le to’atele o le au tautai o le vasa, sa latou aveina o latou faiva i aiga.

 

Lea ua toe o le aso mulimuli, ma o le itula e 11:00 o’clock, e taliu mai ai ma le fuataga ma faasolo atu ai ina tufatufa fa’ailoga ua agavaa ai le faifaiva e pei ona fa’atulagaina. 

 

“O lenei tausaga ua mafai ona fa’aofi mai le au tautai fagota mai le Faleta’u, fa’apea fo’i le faleluasaga, ae to’atasi foi le faifaiva ua malaga mamao mai Tutuila le susuga lea o Chris Banse, o se mea lelei, aua iloa nei e soo se mea lava e mafai e tauva ai mo nei tauvaga o fagotaga i le tai. Ua fiafia e fa’atasi uma ma le mamalu o tautai o le tai loloto ma o se ‘ai e maua, e le o le sini lea o fa’amoemoe, ae ia faaolaola pea lava fa’atofugaga i le atunuu,” o se tala a lea a se tasi o alii tautai o loo aofia i lenei tauvaga o lo’o ia suia foi lona uso o lo’o auai i le fonotele a le EFKAS i Kanana Fou.

 

Mai se tasi o tina o Faleasao, Sarona sa ia fa’ailoa mai ai, “E tusa lava pe le’i sauniuni mo se faaaliga o fua o fa’ato’aga, ae ua aumai lava le ‘aufai pula sa tautau a le fanau, ma aumai fo’i teu fugala’au matagofie ina ia fai lava se sao. O le agaga tonu, ia mafai ona tuuina mai le tauau, e sapaia mea ua fa’atino e le Malo, ona o le agaga fia auai e fa’atino le fa’amoemoe, ia atina’e fa’ato’aga i le atunuu. Lea la ua iloa o le a fa’aauau i lea fo’i tausaga a sau lenei manulauti mo le Manu’atele ma latou fa’amanatuga o le Sisi a’e o le tagavai a Manu’a, o le a alo faiva atu la i lenei tausaga atoa, e amata gagau tuafale ae fa’atino le atina’e o le fa’ato’aga. Ia fua mai ni fua lelei ma le fia fa’aalia i le fa’amoemoe o le tausaga fou.”

 

O fua na fa’aalia a Sarona o ana fa’i pula, na uma lelei lava na fa’atau e tagata aua sa na’o ia lava na fa’atau lana aufai pula i le fa’aaliga atoa. Sa ia saunia fo’i teu fugala’au, ma fa’atau atu i le fa’aaliga lava lea, ua avatua nei mo le Maota o le Malo.

 

Ua matauina le Koko Samoa gaosia lelei i le Manu’atele. Sa ta’i $10 i le koko ma o le isi lea fa’atauga na matua iloga ona mae’a lelei ona fa’atau i le fa’aaliga. Na matauina na siiatoa e le susuga le Lutena Kovana Talauega Eleasalo le pusa koko atoa. E ese fo’i le manogi o le koko Samoa mai le Manu’atele.

 

O ato koko e le’i taina sa aofia i fua o fa’aeleeleaga sa folasia, ma o Soa’a e na’o na fa’aalia aufa’i ae ua mae’a ona fa’atau. E na’o le to’atasi lava le sui sa fa’atau atu ana ufi peita’i sa faia le fa’alifu ufi na fa’atau i le itu o mea’ai vela. E le’i i ai se umi ae le toe va’aia se fa’alifu ufi ma le oka i’a i le itu o mea taumafa vela ua uma na gaosia. Sa maua le Kale Initia ma le tele o ipu mea’ai ua mae’a saunia lelei mo le fofoga taumafa o e uma na asia le fa’aaliga o fua o fa’aeleeleaga.

 

SIOTI LAVA MEA FAUFALE I LE MANU’A I LE ATUNUU

 

Afai o lo’o sioti mea faufale i Tutuila, o lona uiga o lo’o matua sioti lava la mo le Manu’atele. Peita’i o le sioti lea ua fa’ailoa, aua ua mautinoa o lo’o to’atele nisi ua taumafai ona fa’aleleia o latou fale, i lenei vaitau sa maua fa’amanuiaga e aiga mai le Stimulus na mae’a maua mo aiga. 

 

Ua fa’ailoa mai e ui ina sa i ai vaa oloa ua to’ai taunuu mai i le atunuu, ae lua isi va’a sa le mafai ona fela’ua’i latou uta ma le atunuu ona ua te’ena e i latou le nonofo va’ava’aia mo le fitu aso ona fa’ato’a siakia ai lea ma la’u mai a latou uta o oloa eseese sa latou aumaia.

 

O le tulaga lea ua a’afia ai nisi o pisinisi i le atunuu i oloa sioti, ma e le mafai ona fa’auia mai le cargo ni sapalai e suia pe fa’aauau ai latou tautua seia toe taliu mai nei va’a oloa ma latou pusa oloa tetele o latou sapalai.

 

O le tatou nusipepa fo’i a le Samoa News lea e toe fo’i le va’a lea ma le latou pusa oloa o le Pepa fa’apitoa e lolomia ai le nusipepa, o lea ua na’o le nusipepa lava e fa’auia i ala o fesoota’iga tau tafailagi mo le lautele ua fa’ataunuuina pea i lenei vaitau o oloa ua sioti mai le faigata ona o le taumafai e puipuia le atunuu atoa mai le covid-19.

 

O va’a oloa nei lua sa mua’i tulaueleele i le malo o Fiti e tuu esea ai latou uta fa’ato’a uia ai Amerika Samoa, ma o le afuaga lea ona mana’omia e fa’anofo va’ava’aia le latou auva’a i luga o le latou va’a mo le 7 aso ona fa’ato’a tatala ai lea o fefaataua’iga ma i latou.

 

O le malo o Fiti lea ua sasao ai le Covid-19, ma ua to’atele e ua maliliu ai. Ua faailoa mai ua silia ma le 55 o i latou ua mae’a lisia ua maliliu mai le Covid-19 i lea malo. O va’a oloa nei e lua, o le Olomana ma le Coral Islander ll. O le va’a mulimuli lea sa auamaia ai le uta o oloa faufale. Ua faapena foi la ona fa’atuai ai ma le fausaga o maota ma laoa i le atunuu mo aiga o lo’o faia a latou galuega, ma ua fa’apea fo’i i malumalu ma maota o galuega o lo’o fa’atautaia i le taimi nei.

 

Mai le Kamupani a le Ace Home Center, lea sa latou fa’aalia maia lea tulaga, ma o se tala fo’i lea mai le CBT Ho Ching, aua o le fua lava e tasi lea e oo i ai a latou fo’i oloa faufale.