Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TO’AFA SUI MALAGA MAI LE VA’ALELE IULAI 22, 2021

 

E to’afa i latou na malaga fa’apitoa mai le malaga a le va’alele na sau e avatu nisi ua to’atele na’ua o tatalia avanoa e fia malaga atu ai mo talavai ma fa’alavelave i fafo. Peita’i o le va’alele lea sa fa’alauiloa e taofia uma lava pasese e fia malaga mai ai i Samoa nei.

 

Ina ua va’aia e nisi ua o mai i lalo le pasese lea e to’aono, sa tiga o latou lagona ma fa’afeso’ota’I mai le au fa’asalalau, fa’afesili pe aisea la ua le tatala ai avanoa mo e uma o fia malaga mai,a e ua tuu avanoa mo nei sui, e aofia ai ma Fa’atonu e to’alua, i lea malaga.

 

Ua fa’afesiligia le Taitaifono o le Komiti Fa’afoe o le Covid-19, le tatou sui Kovana Talauega Eleasalo Ale ma ua ia fa’ailoa ai, “E moni e to’aono I latou na malaga mai, o fa’atonu e to’alua, ma sui e tau tuufa’atasia le Talofa Pass lea e moomia ona fa’aaogaina e sui femalaga’i pe a tatala le fa’asa I le amataga o Aokuso 2021, ma nisi te to’alua e toe taliu ai lava i le va’alele lea, e sui e avatu nisi o gasegase i le va’alele lava lea.” O le tali lea a le Ale na fa’auia mai i feso’ota’iga tau upega tafailagi.

 

O nei fa’atonu na malaga mai o Sandra King Young ma Solia Mutini, o nisi o lo’o mana’omia ona iinei I le taimi nei mo le tapunia ai o faigamalaga e fa’atautaia e le Medicaid, ae o lo’o ua mana’omia fo’i ona fa’ataita’ia maia e i latou lenei faigamalaga e fa’aaoga ai le Talofa Pass.

 

O sui e to’alua nei e tatau ona oo mai e taumafai feso’ota’iga fa’aupuga ma le fa’agaoioia ai o le Talofa Pass,le sootaga o tagata femalaga’i ma le matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Ofisa o le Loia Sili ina ina  mafai ona fa’amautu e taofia pea le ulufale mai o le Covid-19 i o tatou laufanua.

 

“Ona e tatau lava ona fa’ata’ita’ia mai le tatou polokalama Talofa Pass ua tatala ai se taofi ina ia malaga mai nei sui ma fa’ata’ita’ia mai ai le Talofa Pass. E tatau ona mae’a ane le fa’asa lea e fa’atautaia ai malaga e le Medicaid ua mae’a pasia lelei le fa’aaogaina e le mamalu fegasoloa’i o le Talofa Pass e feso’ota’ia ai latou avanoa mo malaga i fafo ma le toe fo’i mai.”

 

“Ou te fa’amaonia atu e sa’o lelei e to’alua tatou Fa’atonu na malaga fa’ata’ita’i mai ai. O le fa’atonu o le Medicaid Office Sandra King ma le fa’atonu o fa’ato’aga Solia Mutini. O lo ua fa’amaonia fo’i e to’alua sui IT o Iila’ua e lava le silafia i feso’ota’iga ma polokalama tau tafa’ilagi ina ia lelei atoatoa sootaga o le Talofa Pass mo le mamalu lautele o le atunuu e fia malaga i fafo ma malaga toe fo’i mai. E aofia i le polokalama o le Talofa Pass e ao ina gasolo sa’o mai le pasee tulaueleele i le atunuu, ma fa’asolo mai i ona vaega eseese e siakia ai i latou , i le tatou malaeva’alele a’o le’i fa’auia atu i nofoaga e nofova’ava’aia ai. O le taumafaiga atoa lava lea o le mautinoa ai, o lo’o saogalemu pea i tatou mai le sofa’i mai a le verusi Covid-19.”

 

Ua faailoa mai, o le fa’asologa lava o le pasese e fa’asolo lelei mai i le Ofisa o femalaga’iga , ma isi uma tautua e ao ina fa’atino I le malae va’alele a’o le’I faauia atu le pasese I nofoaga mo le nofova’ava’aia mo le lima aso.

 

“O le taumafaiga lea e faatula’ia mai e le Talofa Pass e mana’omia ona le toe faia se nofova’ava’aia, ae fa’aaoga mai le Talofa Pass, ia lava ma totoe e fa’aaogaina mo lea itu o le tautua, e taofiofia ai pea le verusi mai le sofa’ia o le atunuu.Peita’i e le faigofie ona fa’atino lea fa’amoemoe ua fa’atula’ia, aua o lo ua toe va’aia le siitia fo’i o e ua faato’a maua i le Covid -19 i Hawaii ma isi setete uma lava.”

 

“O le to’afa lea na malaga fa’apitoa mai lava e fa’ataitaia maia le faigafou o le a fa’atautaia ai le Talofa Pass ma mataituina nisi o mea e ao ina fa’aleleia mo le fa’agalueaina  o lea polokalama mo feoaiga a tagata lautele.” 

 

O lo ua faia foi tiute o leoleo o le malo i le leoina o le faletalimalo ina ia le tu’uvaa ese i latou i soo se taimi ae lei fa’atagaina aloaia.

 

ULUFALE & NOFOIA OFISA O MATAGALUEGA – PULEGA A LE FAST I SAMOA

 

Mai Apia, Samoa - O sui tofia fou uma o le Kapeneta a le FAST i Samoa ua tula’i nei mo le fa’atautaiga o le Malo Tuto’atasi o Samoa, ua fa’ailoa mai, sa latou ulufale i ofisa o Minisita ta’itasi sa nofoia e le HRPP ma ua amatalia fo’i a latou pulega i  matagaluega ma Ofisa eseese o le Malo o Samoa. O le taeao o le aso Lua lea ua fa’ailoa mai na fa’ataunuu ai lea fo’i fesuia’iga o le nofoaiga ma ua oo lava fo’i i le Ofisa o le Palemia, lea ua tula’i mai ai le afioga FIame Naomi Mata’afa.

 

I le itula e 3:00 ile afiafi o le aso Lua, Iulai 27, 2021 i Samoa na saunoa aloa’ia mai ai le afioga le Palemia sa tula’i mai a le HRPP, Tuilaepa Malielegaoi, ma ia fa’ailoa mai, “Tatou ta’ita’i o le FAST, le tatou malo lena, sagai ane e fa’atautai, see atu le HRPP e sapaia le tatou malo.”

 

O ta’ita’i uma ua tutula’i mai nei a le FAST sa fa’atautoina i le aso Faraile ua te’a nei e le susuga le ali’I Fa’amasino Sili  Satiu Simativa Perese.

 

“O le a see tuagalu le HRPP e agaia le tatou faigamalo, ia outou manatua e 500% le malosi o lea itu agai. E mautinoa lava e tutumu lava nofoa o le HRPP i a tatou tauaofiaga uma, ina ia mautinoa ua i ai le malosiaga atoatoa e agaia le maota o lo’o tauilo ai upufaiomalo.O le tatou faiva lea e ao ina fetuuna’i ai muniao o le tatou faigamalo i so’o se taimi.” O se amataga lea o lana toe saunoaga aloaia e tusa o le tu’ua ai o le nofoa o le Palemia o Samoa.

 

Sa ia faaaogaina fo’i lea avanoa e fa’afetaia ai le atunuu i le tapua’iga ae maise o le taimi o le fa’aletonu faaupufaiomalo, ae sa mau pea lava le toovae. Mai le nofoaiga umi a le HRPP, i le ta’ita’iga a ona palemia e to’atolu sa tula’i mai le foe, ua mafai ai ona suia le soifuaga lautele o le atunuu sa soifua i le olaga sili ona tele mana’omia, i se soifuaga ua ea ma ua mafai ona faamautu ana atina’e mo aiga ta’itasi ma ua feololo latou tamaoaiga tausi ia Ianuari 2014.

 

Gafatia fo’i e le HRPP ona fa’aleleia la tulaga o aoaoga a le fanau talavou, tele ai le suiga fo’i o le tausiga o le soifua maloloina o tagata i afio’aga maotua o le atunuu.Ua tele le suiga lelei ua va’aia ua mae’a faia i le talafatai atoa ole atunuu i ona motu o ‘aina. Ua fa’aleleia ala mo feoaiga ae maise i nuu ma afio’aga e fa’aaogaina mo fela’ua’iga o fua o fa’aeleeleaga ma le aufaifa’ato’aga o le atunuu. Ua fa’aleleia fo’i ma le tulaga o malaeva’alele mo feoaia i Va’a Folau ma Malae Va’alele. O galuega ia e iloga ai, sa le manofonofo, ae sa fa’atino galuega atina’e”

 

Na manatua e Tuilaepa ona fa’afetaia le mamalu lautele o le aufaigaluega a le Malo, ona o le latou tautua sa fa’atino a’o avea o ia ma ta’ita’i. “Fa’afetai i lo outou galulue malosi,ma le punoua’i, a’o tatou tautua fa’atasi, ia outou  fa’aauauina lea tautua fa’atasi ma le pulega a le FAST ua tula’i nei.”

 

O fonotaga ta’ito’atasi a le tamaitai Palemia  sa soso’o ai ma fa’atulaga ai ma le avanoa o le afioga le Kovana Sili o Amerika Samoa, Lemanu Peleti Sialega Mauga, ina ia fa’aoo aloa’ia atu faamanuiaga mai lenei itu o le usoga,e fa’amanuia ma fa’amalo fo’i i lona tula’I mai e ta’ita’ia le Malo o Samoa.

 

Sa tali fiafia mai le tamaitai Palemia ma ua fa’ao’o mai fo’i ona alofaaga ia Amerika Samoa, i lana faigamalo ma ona tagatanuu, ae silisili i le tapua’iga mau sa latou nofo tatalo atu ai, ao alofaiva Samoa i ona faiva fa’aupufaiomalo.

 

“Ua to’a i aupeau, ua i’u mai i lenei itu le tausinioga, ua fa’afetaia le tapua’iga mau a Amerika Samoa le usoga pele, ae silisili ai o le lavaloa onai ou tagatanuu mai Samoa o lo’o nonofo ma tapua’ia faiva o i matou o fai ma sui i upufaiomalo mo lana faigamalo. Faafetai tapua’i fa’afetai tatalo, O la outou pule lea,” o se fa’afetai mai lea a le tamaitai palemia e fa’auia mai le tatou ta’ita’i.

 

Ua sologa lelei mea uma i le fesuia’iga o taiulu o le matagaluega ma ofisa eseese o le Malo, ua suia atu Minisita e ta’ita’ia matagaluega, ae tumau lava le vasega o fa’atonu ma o latou sui ma le aufaigaluega atoa i matagaluega ma ofisa ta’itasi i le Malo Tuto’atasi o Samoa.