Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TUANA’I LE ASO O TINA - AE TUMAU LO LATOU FAIVA TAITAITAMA & FAUTUA I AIGA MA LE ATUNUU:

Ua mae’a le aso fa’apito augafa e fa’ataua ai e le lalolagi Tina uma, i latou sa soifua mai ai aiga, sa latou fa’afailele ma ta’ita’itama i fanau se’ia oo ina lava tapena ma saunia i latou mo faiva eseese i le lumana’i. Ua iloga lo latou aoga, o i latou ua tofia e le Atua e afua mai ai le ola mo augatupulaga i atunuu uma. Fa’afetai Tina mo lo outou sao i le OLA, ma lona fa’afaileleina se’ia oo ina matua ma gafatia ona tumaoti le tagata soifua ua agava’a i ona tiute ma faiva fa’atino.

O lo ua maea saunoa i ai le fa’atama o le Atunuu, o le fa’aao fo’i o le faigamalo a Tutuila ma Manu’atele, Kovana Lemanu Peleti Mauga, “O Tina o se foafoaga sili ona moomia aua e lavelave ma le fa’amatalatalaina lona taua i se tasi. Ua tuuina ia i latou le meaalofa o le afuaga o le Ola mai le Atua na foafoa mea uma, ma o se mana’oga tupito i totonu o se aiga, le i ai o le tina. O le atoaga lea o mea e fa’avae ai le aiga.”

“O i o latou a’ao le Ola i le tino nei, o lo’o i o latou tiute fai le alofa lautele, ma o lo’o i o latou leo le upu o le a’oa’o ma le fa’atonu, o le  fa’afailele ma le ta’ita’itama i fanau mai lo latou fananau mai se’ia oo ina matutua ma agava’a e tuto’atasi i o latou faiva ua a’otauina ai.”

“O se fa’ataua sili mo i tatou uma, o le tatou fa’afetai si’i a’e i le Atua foafoa, ona o lona faimeaalofa mai mo i tatou uma, e ala i o tatou tina, tatou te sulufa’i i ai i fautuaga ma le latou fatuaiga tausi i taimi uma o le soifuaga. Fa’afei Tina, mo outou faiva uma lava i lenei olaga. A aunoa ma outou, e le mautu ma sologa lelei le soifuaga o aiga, nuu ma le atunuu. O outou o se meaalofa sili na tapena e le Atua mo le fausia o se aiga fiafia, mautu ma lelei. Faafetai mo outou tina uma lava!”

Ua faapena fo’i ona fa’aoo mai le fa’amanuia a le tatou Faipule i le Laumua, le afioga Uifa’atali Aumua Amata Radewagen ma ua ia faailoa mai, “Fa’afetai tina fai o le faiva, le a’oa’o ma le fa’atonu, le taumafai e i ai i taimi fita o le soifua tuputupu a’e o le fanau, tou te fa’amuamua lava matau mea e manuia ai a’oa’oga, le soifua laulelei ma le saogalemu o le fanau, o se alofa sili ona lautele ma malu puipuia ai le fanau mai le soifua mai se’ia oo ina matutua ma agava’a i faiva eseese e tautua ai. O le aso lenei ua fa’ataua ai la outou matata ma faiva tau’ave i totonu o aiga, O faiva e aotelega i le ALOFA.” 

TAUA’AOINA SIAKI O LAFOGA - FAAFIAFIAINA AIGA I LE ASO O TINA:

Ua fa’ailoa mai o lo ua mae’a fo’i ona saunia ma tufatufaina atu siaki o lafoga a le to’a 385 sui faigaluega na faila latou lafoga ia Fepuari 7 & 8, 2022 o le tausaga nei.

Ua fa’ailoa mai e latalata i le $1.8miliona le aofai o le tupe na fa’aaluina ai e le Matagaluega o Tupe a le Malo i le aotelega o nei siaki lafoga sa taua’aoina e afua i le fa’aiuga o le vaiaso na te’a.

O le aofai o siaki na saunia mo lafoga a le fanau i le vaega lona fitu lenei o siaki lafoga ua taua’aoina na fa’aalu ai le $1.5miliona, ae o le vaega tupe na totogia mo lafoga a tagata faigaluega ta’ito’atasi ua  na fa’aalu ai le $277.693 ma ua fa’aalu ai le $1.8miliona.

Ua fa’ailoa mai e to’a 23 i latou e maua atu latou siaki nei i le teugatupe i le faletupe, e to’a 329 i latou sa maua atu i le falemeliae to’a 39 i latou ua maua atu e ala i le siaki mai le Ofisa o le Disbursing a le tatou malo i le EOB.

TAUALOA  SUI FAIPULE UIFA’ATALI AMATA, LE TAUTUA A TATOU TAUSIMA’I 

Poo le a lava le mamao o le Laumua, ma le pisi fo’i o le tatou Faipule i faiva eseese ua tautua mai ai i le atunuu, ae ua le fa’agaloina lona naunau e fa’ailoa mai lana fa’afetai tele i le vasega o Tausima’i uma lava i Amerika Samoa, fa’apea ma isi uma ua latou fesoasoani mai fafo, i galuega fa’atino o feagai ai ma Tausima’i i le Iunaite Setete o Amerika atoa.

O le vaiaso atoa e taualoa ai le vaiaso mo Tausima’i i le Iunaite Setete o Amerika ua fa’atulaga mo le aso 6 i le 12 Me, 2022 ma o le a muta la i le aso Tofi o le vaiaso nei.

“Fa’afetai tele Tausima’i uma i Amerika Samoa, lo’u itumalo e fa’asifo i ai a’u taumafaiga uma, ae le tu’ua ai fo’i le fa’afetaia o tausima’i uma i le Iunaite Setete aua o lo ua talafa’auto  fo’i o tatou tagatanuu i so’o se vaipanoa o le Iunaite Setete ma alaala ai, ua mautinoa fo’i o lo’o tausia lelei ai i latou i soo se a’ai ma falema’i i na setete ma teritori, ma ua iloga ai, o lenei auaunaga e le fa’ailoga lanu pe fa’atalatu i le fa’ao’o atu o le tausiga lelei ma le agaalofa ina ia toe fa’afo’isia le malosi, ma sailia ni togafitiga mo i tatou uma.”

“Sili ona fa’afetai ona o la outou matafaioi tausi i le fa’afailele o le soifua i vaitau nei o le fa’ama’i tele i le lalolagi lea ua i’u ina lutia ai si o tatou atunuu. Fa’afetai lo outou tu mai i taimi faigata o le tau aputiputi ma fa’asao o le Ola, faafetai e tou te le fa’atuai e fa’ao’o le auaunaga. O le tou manulauti i lenei tausaga, “Maua’a le Malosi’aga” ua iloga e le fo’i o outou loto i le fa’atino o faiva ma tiute e afua i le alofa.”

FA’AALIGA I LIPOTI FA’AMAUMAU - SIITAGA O TAU OLOA 20.4% PE A FUA I LE TAUSAGA UA TE’A:

I le taimi nei, ua itiiti mea ua fa’atau, ae ua matua tele le tupe ua fa’aaluina. Afai e te fa’atau i lau Food Stamp, e te le lagonaina tele lea tiga poo le ma’ini o le tau fa’asoasoa o le totogi. Peita’i, e lagona lava aua o mea sa mafai ona lava i le fa’asoa, ua matua le toe lava i lenei vaitau.

O le tau o oloa masani ona moomia e aiga lea ua fa’ailoa mai i se fa’ai’uga o se suesuega na faia e le Vaega o Fuainumera Fa’amaumau a le Matagaluega o Fefa’ataua’iga, ua fa’amautu mai ai, ua siitia le tau o oloa masani e tausia ai le aiga i taimi uma i le 20.4% pe o se fa’atulagaga fa’alemasina e tusa ma le 1.7% i masina taitasi o le tausaga atoa, pe a fa’atusalia lea i le tau o oloa i le tausaga ua te’a 2021.

E 14 faleoloa na fa’amauina mai ai ni fa’amaumauga mo lenei suesuega, ina ia mautu le taofi, ua aotelega tau o oloa uma ua fa’atauina e le mamalu lautele o le atunuu i le taumafaiga. O le aotelega o oloa na tagai toto’a i ai le suesuega lea e 14-20 o nei oloa e moomia e aiga i aso ta’itasi ma e tele fo’i ina va’aia i fefa’ataua’iga i le va o Au Fai’oa ma tagata lautele o le atunuu.

Ua iloga i le suesuega, e 14 mai le 20 o oloa na va’ai toto’a i ai i le tau, ua siitia le tau e fa’atau atu ai i le atunuu i le taimi nei. O le mea ua lalamua le maualuga o le tau ua fa’atau atu ai o le Fa’i Mata ua siitia e tusa o le 16.8% lona tau. Fuamoa ua siitia i le 4.2%, Sosisi ua siitia 2.7%, Saimin ua siitia i le 2.1%. O le fa’atulagaga ua maua mai i le siitaga ua tusa ma le 1.9% ua siitia ai uma tau o oloa fa’alemasina. O lona uiga mai lea masina i le masina fou, ua siitia le tau o loa e tusa ma le 1.9%.

I le kuata lenei ma ona fa’amaumauga, ua fa’ailoa ai le tau o le pusa moa 22 pauna ua faaauau ona pa’u mai le 18.00 sa i ai i le $17.00 ua i ai i le masina nei’ O le Mayonaise ma le pusa vai ua fa’amauina ai le pa’u teisi o le tau i le 0.6% mo le Mayonnaise ma le pusavai i le 1.4% ua pa’u ai le tau. O le tau o le pusa siusiupipi, pusa apainu ma le falaoa ua leai se siitaga ua matauina ai i lenei kuata o le tausaga.

"O SE FUGALA’AU E SASALA PEA" - AIOLETUNA VA’AOMALA TA’AMU FOFO SUNIA:

O le aso Faraile na te’a sa fa’atautaia ai toe sauniga o le Tina o le Aiga, le tausi o le tofa le Tootoo o le Faleula, Fofo I’iga Iosefa Fiti Sunia i lona maota i Petesa Uta, ma lana Ekalesia fo’i i Petesa Uta ma lagomau ai i lona Maota lava ma le tofa le To’oto’o.

O le fa’ia ai o le tina mai le li’o o le Aiga i le vaitau tonu o le Aso Fa’ataua mo Tina uma, o se mea matuitui lea i le mafutaga a le tama ma le fanau ma latou pelega uma. Peita’i, ua talia gofie e le Tama Tusitala Samoa le vala’au, aua ua saunia le tina mo lana malologa, ma ua fa’ai’u fo’i ona faiva sa manatu i ai lona Matai e fa’atino i le mafutaga ma le aiga i lalo nei.

E ui ina matuitui, ae ua sola le tina, a’o tu’ua le togala’au fua matala ma le manogi sasala lasi, e teuteuina le si’omaga sa ia soifua fa’atasi ai ma le tama o le aiga, ma le fanau ma latou aiga, ae maise o fanau a fanau, sa auau i ai i ona toe taimi.

O le ‘auga o lona soifua tausiali’i, e mautinoa ai lona soifua alofa fa’ananau ae la’ei i le onosa’i. E moni ma fa’amaoni le molimau a le tama o le aiga, le ali’i tusitala ua nona ona manatu, ina ua motusia le avei, ua gau le mea ta’avili o le vaieli, ua nutimomoia le kate i le vaieli.

O Aioletuna o le tamaitai na sofua a’e i Malaeoletalu Fagatogo ia Ianuari 27, 1938  i ona matua o Va’aomala Ta’amu lona tama ma lona tina o Talalupelele Wallwork mai Samoa.

Na fa’aipoipo atu ia I’iga Fofo Fiti Sunia ia Fepuari 5, 1960, o lona uiga ua atoa le 62 tausaga o le mafutaga mafana i le alofa ma le fa’amaoni i le vao o Aioletuna ma lana manamea o I’iga Fofo F. Sunia.

I le molimau a le tama sa ia fa’ailoa ai, “E ui ina onosa’i le tina ma alofa, ae leai se mafutaga e asa ma ni fa’afitauli ma mea e lamatia ai le malosi o le alofa. O fua fo’i ia ua fa’atatau i ai le malosi o le onosa’i ma le alofa o le tina ua moe nei.”

“E auau le tina i le fanau, ma fanau a lana fanau, ae o se isi mea e sili ia te ia, o le togala’au fua matala i taeao uma. E fiafia e felanulanua’i fua o ona la’au, ina ia fa’amatalaina ai le eseese fo’i o manogi e latou te pua’ina mai i aso fai so’o. O lana lea fa’atusa i lana fanau uma, fanau sa foa’iina mai e le Atua, ma fanau sa ma’ua tausia ma le fa’amaoni, ua tusa lava o ma’ua fanau moni.”

Na aoaoina le tina e amata mai i St Theresa i Leone, soso’o ma Lepua Poyer School ae fa’ai’u ana a’oa’oga i McKinley High School Hawaii.

Sa galue o ia mo ni tausaga o lona soifua tautua i le Malo i le Matagaluega o Fa’atoaga i Amerika Samoa. Peita’i o le tele o lana tautua, sa avea ai o ia o se fautua lelei ma o le tina fo’i o le atunuu a’o tautua le tama le tofa le To’oto’o Fofo I.F. Sunia i le tofi Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi a le Malo Tele.

O ia o se tina faletua o le A’oa’o Fesoasoani i le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa i Petesa Uta. E to’a valu o la’ua alo ma le tofa le Tootoo  Tusitala Samoa , Fofo Sunia ae to’a 21 fanau tausi i le la’ua mafutaga. E toa 29 fanau a fanau na soifua mai i mafutaga a la’ua alo e to’a valu.