TALA I VAIFANUA

Le taimi ua saunia ai le tatalo amata o le aso Lua na te’a nei e le afioga le Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi Uifa’atali Aumua Amata i le latou fa’atasiga ma le Aufaigaluega a le Kamupani I’a a le Star Kist Samoa i Satala. Ina ua mae’a sa ia saunoa loa e fa’amalosi’au i le aufaigaluega ua atoa i ai Samoa na lua, i a latou aufaigaluega i le Packing Room. [ata: foai]
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
ASIA E UIFA’ATALI AMATA - KAMUPANI STARKIST & MEA TOSO VA’A I SATALA
I le amataga o galuega o lenei vaiaso i le aso Lua na asia ai e Uifa’atali Amata le StarKist Samoa, i le itula e 5:30 i le vaveao. O se mea e maofa ai le agaga ina ua to’ai taunuu i lea taimi, ae ua mae’a poto le aufaigaluega o le a amatalia le vaiaso faigaluega aua sa malolo le aso Gafua.
“O le agaga fa’afetai ona ua mafai ona maua tonu a le taimi na fa’amoemoe i ai, o le taimi o le latou sauniga lotu pu’upu’u a’o le’i alofaiva i tiute ma faiva le aufaigaluega, o lo ua atoa i ai Samoa na lua. Mai so’o se afio’aga o mafai ona alaala ai lea aufaigaluega, ua atoatoa le aufaigaluega e amatalia ai faiva i lea taimi, ae o lo’o fa’aauau pea ona malolo nisi e to’atele o le mamalu lautele o le atunuu,” o se tala fiafia lea ale tatou faipule i le Konekeresi.
Na usu sauni atu Uifa’atali mo le tatalo e amatalia ai galuega a le aufaigaluega i le Packing Room fa’apea le ‘au si’i i’a, ma le pulega atoa.
“Lo matou Tama e o i le lagi, ia pa'ia lou suafa ma ia o'o mai lou malo.. Faafetai ua aulia mai e lau kamupani ma lou atunu'u lenei itula a o tumau lou agalelei. Ua matou mautinoa o aso faapenei e ono lutia ai lo matou ola i peau lagavale o le soifuaga. A’o ituaso ia e tu mai ai lo matou Faaola o Iesu e faafilemu le matagi ma le vasa sousou. Tatou ia ma Oe, ia i'u ai lenei aso ina ua po, ae tumau pea lou alofa i luga o i matou ta'ito'stasi. O le tatalo lea e ala i le suafa o Iesu, i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Pa'ia. Amene.”
“O la’u tatalo sa ou taumafai ia matua pu’upu’u lava aua o le olaga o tatou uso nei mai Asia, o le ola e naunau i le taimi ia vave ona fa’atino galuega, ia lava se tupe fa’asili mo se polofiti o galuega tau atina’e. O le olaga lea ia ituaiga o tagata e ala ai fo’i ona tatou va’aia fa’amanuiaga o olaola latou pisinisi i soo se atunuu e fa’atutu ai.” O se tala fiafia lea a le taotu faipule.
Na i ai ma le avanoa mo sana folasaga pu’upu’u e fa’amalosi’au ai i le aufaigaluega, a’o le’i fono fo’i ma le pulega atoa o le Star Kist Samoa.
Sa ia saunoa ai, “O pa'ia ma mamalu o le a nu'unu'u atu. Ae fa'avae lo'u tu atu ona o se fuaitau sa ou fa'alogo iai i aso lava la ua mavae i Pago Pago e fa'apea: "E LE LALA'OA LA'U TALA $". O la'u lena fa'aliliuga, ae ina ua ou fesili i se tasi o ponao'o o lo'o i la'u aufaigaluega. ae fai mai le tali:
"O le uiga moni, o le tupe lava o le tupe, o le ulupo'o o le ulupo'o. O le tala lava le tala. E le fa'apea e lala'oa le tala a le safu i'a ona pa'u ai lea i lalo i le lima sefulu sene lona taua. E leai, e tutusa lava ma le tala a le tagata faigaluega i ofisa o le Malo. O la'u tala moni lava, ana soifua mai i Amerika Samoa Iesu semanu o le Pule Sili o le StarKist. Fai mai le molimau a le faievagelia o Mataiao (Matthew 4:18, 19) E savali ane Iesu e latalata ane i le vai o Kalilaia, ona ia vaaia lea o le 'au uso o Simona Peteru ma Anetere'a. Ona fetalai atu lea I le 'au uso: "Mulimuli mai ia te a'u, ou te faia oulua ma faifaiva o tagata."
Ua faailoa e Uifa’atali “O lea fo’i ua ou sauni e tali lou vala’aulia e auai ai i le Tatalaina o le Ofisa Autu o le Pulega atoa o le Kamupani Aoao a le Star Kist i Washington DC, e faia lea ia Iulai 26, 2022, ma ou te fiafia tele, o lea ua ou mae’a asia le tatou nei lala, o i tatou lea e numera tasi le I’a tuu apa ma le pouch o lo’o gaosia atu ai, e le gata i Amerika atoa a’o le lalolagi. O so’u lava lea mitamitaga, aua o fua fa’aaliali na o le galuega o usupo i ai nai o tatou tina ma tama matutua e o’o lava i fanau talavou o Samoa na lua o faigaluega nei i le tatou Kamupani I’a.”
I le taeo o le aso Lulu na te’a nei, sa asia ai fo’i e ia le nofoaga o le Mea Toso Va’a i Satala ma va’aia ai fo’i lena aufaigaluega matua galulue malosi fo’i. Ona o lea ua toe fo’i mai i le Malo le pulega o lea Aseta a le Malo o Amerika Samoa, o lea sa tali sapaia ai ma le fiafia e le susuga le fa’atonu Carlos Sanchez lea asiasiga a le tatou Faipule i le Laumua.
Ua fa’ailoa fo’i e le tamaitai Faipule i le Konekeresi lona fiafia i le siitaga ua i ai lea nofoaga ina ia tausia fo’i le soifua maloloina lelei o le aufaigaluega o loo galulue malosi ai, ma e tele na’ua fo’i le seleni e maua mai a le Malo i le latou tautua o lo’o faia i aso ta’itasi.
“O le fa’afetai ona ua mafai ona toe fa’aa’e le tautua lenei, aua e aoga tele e sapaia ai le fuava’a fagota o lo’o tautuaina le tatou Kamupani I’a o lo’o latou tuaoi i le nofoaga o i ai nei, ma e vave ai fo’i ona toe fo’i va’a e fagota ma le mautinoa o saogalemu auva’a i o latou faiva i le gataifale ma le vasa loloa,” o se saunoaga lea a Uifa’atali e tusa o le matagofie o lana lea maimoaga.
O le suiga tele ona ua i ai fale tetele ua mae’a fausia ma fa’atula’ia e faia ai le tele o galuega sa matauina sa faia lava i fafo i le tele o taimi i tausaga ua mavae. Ua fa’amautu fo’i a latou mea faigaluega ma ua tele se suiga o i ai i lenei vaitau i le tautua ma le saogalemu o tagata faigaluega i tulaga o le tausia o le soifua laulelei.
“O aufaigaluega galulue malosi ma e le lau maua o latou tomai, o nisi ia e sili ona auau i ai le agaga, ia malolosi ma to’aga e tausia lo latou soifua maloloina ina ne’i a’afia a’o fa’atino tiute. Ua va’aia ua fa’atino a latou galuega tapenapena i totonu o le latou fale tele, matagofie tele. Ua suia le filifili na motusia ma taofia ai galuega, ua mae’a pasia e toe fa’aauau faiva, o se mea lelei ua i ai le tautua lea i lona toe amatalia ai nei,” o se tala fiafia lea a Uifa’atali.
“O le fa’amalo e ao ina tuuina atu i o tatou Taitai ma Tama o le Atunuu, le vasega i matua matutua se’ia oo i le malosi o le nu’u i so’o se matagaluega ma tautua lautele a le atunuu. Fa’amalo le tautua, fa’afetai le galulue punoua’i i soo se faiva soo se tiute ua toina ia te oe e te galuega ai mo se leleiga o le tatou malo. Fa’amalo le tauata’i i o tatou tama o tutula’i mai e tau’ave le tatou malo i tulaga o ta’ita’i. Mautinoa e le faigofie le faiva, ae fa’afetai ua tele suiga lelei o va’aia i le fa’atinoga o galuega ma nofoaga o galulue ai o tatou tagata i lenei vaitau, pe afai tatou te toe tepa i taimi ua tuana’i, a’u tauasa mai le gasu o le taeao o galuega tau atina’e ma le tauamata mai. Fa’amalo ma fa’afetaia le alofa o le Atua e fa’asoasoa mai soo se mea mo i tatou uma. O se tautua ua mafai, e vi’ia ai le Atua ona ua tali se lelei o auaunaga mai le Laumua. Ae o le mea e sili, pe afai ua aoga le sui fa’atauva’a e aumai se ipuvai e talimana’o ai le atunuu pele,” o se tala lea a Uifa’atali.
PASIA E LE WASC - AGAVAA O LE A’OGA, SOUTH PACIFIC ACADEMY
Ua fa’alauiloa mai e le pulega a le South Pacific Academy le pasia lelei e le WASC o le latou Laumua e aoaoina ai fanau ma tapena mo a’oa’oga maualuluga, ma o se fiafiaga fo’i lea o le Komiti Fa’afoe a lea Laumua fa’atasi ai ma le Pulega, Aufaigaluega ma le fanau a’oga uma.
O le latou pasiga lenei e ono tausaga atoatoa ma ua fa’auia mai fo’i le latou tusi e taualoa ai lea tulaga, i le pulega o lo’o tutula’i i lenei tausaga i lea Laumua. Ua fa’ailoa mai na taua’aoina le tusi e le susuga le Peresetene Paul Michael Young mai le ta’ita’ifono o le WASC David Gaudi Jr. ma ua fa’ailoa manino ai lea fa’ai’uga taua sa faatalitalia e le Laumua ma le latou Komiti Fa’afoe. O lona uiga ua fa’ato’a mae’a le aoga o lea agava’a ia Iuni 30, 2028.
Ua fa’afetaia fa’apitoa lava e ali’i Peresetene Paul M. Young le tula’i malosi mai o le tamaitai o lo’o fa’auluulu i ai mataupu tauave ma fanau a’oga i le Laumua Sabrina Uele ona o lana ta’ita’iga o le latou soakomiti sa nafa ma le fa’amoemoe ua talileleia nei.
Ua fa’apea fo’i ona fa’afiafiaina le Komiti Fa’afoe atoa mo lea laumua, ona ua mautinoa ua galulue vaega ta’itasi uma o le Laumua ia mautu lea fa’ai’uga taua mai le WASC. Sa fa’ailoa mai ai fo’i se lagona fiafia tele o le susuga le Fa’amasino Mata’utia Fiti Sunia, ‘Aua o le agaga tonu e tausinio ai le Komiti ia ausia lea fa’amoemoe lelei, ina ia fa’aau’upegaina le fanau o taumafai e sailia fa’ailoga maualuluga i kolisi ma iunivesite i fafo atu o le atunuu. A lelei aputiputi ma tapena fanau i tomai eseese ma matata eseese e ala i aoaoga amata atu i a’oga maualuluga, e faigofie fo’i ia i latou le sootaga fa’aauau i aoaoga i kolisi ma iunivesite i fafo, ma toe taliu mai ma le manuia.”
O le South Pacific Academy na faatula’ia i le vaitausaga 1970, na amata mai lava ma le fa’amoemoe ia vea ma se aoga maualuga e tausinio uma alo o le atunuu ia a’o’oga ai ona e tumati’e a latou ala e a’otau ai le fanau talavaou, o ta’ita’i o le taimi nei ma le lumana’i. O le a’oga fo’i e tumaoti lona fa’atautaiga.