Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

FA’AMA’I E MAUA TELE AI FANAUITI - LIMA, VAE & GUTU

 

Ua faalauiloa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ona ua fa’ateleina pea fanauiti ua a’afia i le fa’ama’i pipisi lea o le Lima, Vae ma le Gutu. 

 

Fa’ailoa e le matagaluega, o auga o lea fa’ama’i e fiva pe ova le vevela o le tino o le tamaititi, e pata mai se vaega o le tino ae maise i luma ma vae, e i ai fa’apepe i le laulaufaiva o le tamaititi ma totonu o lona gutu. 

 

Pe afai ua maua ia te oe nei auga, o le a faigofie lava ona pesia atu se tasi ia te oe i le taimi lea ua fa’ato’a e maua ai fo’i.

 

E mafai ona pesia se tasi ia te oe ona o mea o fogi ai lou isu, solo ai le faua, pe o fa’apepe fo’i ua pa mai ai le sua e ono pesia ai le isi tagata ia te oe ae maise fo’i o fe’au mamao, pe afai o le pepe o lo’o a’afia i le ma’i, ae o oe na suia lona napekini.

 

O le vaiaso muamua talu ona maua oe i le fa’ama’i lea e toe vave pesia ai le isi sui ia te oe. O le taimi fo’i lea e mafai ai ona a’afia le isi tagata i le verusi mai ia te oe. E mafai lava fo’i ona maua pe pesia le isi sui ia te oe, ae ua atoa le vaiaso pe lua vaiaso talu ona le toe maua oe i auga o lea ma’i pipisi.

 

Ona e ta’atele na’ua auga o le ma’i lea, ua fautuaina ai i latou o lo ua maua ai auga nei fa’apea ma i latou o taumafai ona puipuimalu i latou mai le maua i lea ma’i ina ia faia mea nei: Fafano lelei lima i le fasimoli ma le vai pe a mae’a ona e suia napekini o le fanauiti; fufulu mama fo’i ou lima mo le 20 sekone, pe a mae’a ona e faaaogaina faleta’ele; fufulu fo’i ou lima pe afai ua mae’a lou tale ma fogi lou isu; ia to’aga e fufulu so’o ou lima pe afai o lo’o e tausima’i i se tagata matua poo le fanauiti fo’i.

 

Ua mafai lava ona alu le fanau o maua i lenei fa’ama’i i le a’oga pe afai o loo tumau pea mea nei ia te ia: E le o i ai sona fiva; e le o tatafe lona faua ona o le tiga o fa’apepe i le gutu; o lo’o malosi pea lona fia auai i fa’atalanoaga ma a’oa’oga i potu a’oga.

 

I le taimi nei e leai se vaila’au mo lea fa’ama’i. Mo se fesili valaau Matagaluega o le soifua Maloloina o le 219.

 

12 FA’AI’U A’OA’OGA VASEGA 1 & 2 I LE SUISUI - FA’ATAUTAIA ASCC LAND GRAN /FCS

 

O  le vasega Suisui a tina o le Ekalesia a Iesu o le Au Pa’ia o Aso e Gata Ai i Pavaiai na fa’ai’uina lelei ma faia le latou fa’au’uga i le aso Tofi o le vaiaso ua te’a, ma sa auai le latou Epikopo ma sui mamalu fo’i o le Pulega a le ASCC - Land Grant Program i le latou aso faapitoa.

 

O le talatala mai a le tamaitai faia’oga o Diana Tarrant sa ia fa’ailoa ai, “O le to’a 12 o tina sa amata mai ai le vasega lea, e to’aono lelei i latou e le’i i ai ma se silafia o le masini poo le la’au suisui, faatasi ai ma le le’i i ai o se tomai suisui o i ai. O lona uiga o le amataga o nei sui e matua taumafai ona silafia e tina loto tetele nei ona iloa le la’au su’isu’i muamua lava, fa’asolo mai i le iloa fua lelei le ie ma tipi le lavalava a’o le’i amata ona ia tu’ufaatasia se ofu poo se ie faitaga o le fanau ma le tama o le aiga.”

 

O le isi to’aono ua mae’a le vasega muamua o lona uiga ua na’o na toe fa’amanatu ni mea ua galo, ma toe fa’asino nisi fua fou ua manatu ia su’ia aga’i i ai se ofu poo lavalava o fanau. Ae ua mae’a ona fa’aoaina lea vaega o le vasega i le tomai amata o le taleni suisui.

 

I le vasega ma le sauniga fai o le fa’au’uga o nei sui uma sa i ai tina sa faigaluega o le vasega lea, fa’apea fo’i ma nisi e to’alua sa mamai i lea aso, ma ua na’o le to’aono ai i latou sa auai mo le sauniga, ae o le to’a 12 le ua agava’a le to’aono e pasia le vasega muamua o le vasega suisui ma le to’aono fo’i ua ausia togi pasi mo le vasega lua i le suisui.

 

I le taimi nei ua fa’agasolo pea le tolu masina mo le vasega suisui ma ua fa’ailoa mai e nisi o tina sa fa’au’u mai le vasega lona lua, “O le matou avanoa fo’i lea e soso’o ai le vasega lona tolu o Mesepa.”

 

O le vasega i Mesepa fo’i o lo’o i ai tina fa’ato’a a’oa’oina, ma sui fo’i ua vasega lua, ae o lea la o le a fa’aopoopo atu ma tina nei o le a vasega tolu. Fa’ailoa i so’o se vasega suisui ua mae’a fa’au’uina, o latou la’ei ua ofu i lea aso iloga, o la’ei lava sa latou su’ia, ma ua aofia atu ai ma le faia’oga ma lona sui i lea fa’aaloalo a le vasega suisui.

 

SIITIA PENEFITI FOOD STAMPS MO OKETOPA & TAUSAGA ATOA

 

Ua fa’ailoa mai e nisi o tamaitai o lo’o siakia le agava’a  mo le Food Stamp “Ua i ai nei le isi si’itaga taua lava ua fa’atulaga mai e amata i le alamanuia mo e agava’a i le masina o Oketopa ma fa’asolo ai se’ia mae’a lava le tausaga atoa e faamuta fo’i ia Setema 2023.”

 

“E le gata ia i latou o lo’o maua le alamanuia poo e fo’i o le a maua le alamanuia i lenei tausaga, ae ua i ai ma nisi e pikia e outou mai o outou aiga e ta’ito’atasi, e maua fo’i le food stamp fesoasoani, tusa lava pe le o se tasi e tatau ma agava’a i le fa’amanuiiaga lea.”

 

O lona uiga, o le aofai o le food stamp o le a maua e le sui o lo’o agava’a i le food Stamp, o le a maua le aofa’i e $277 i le masina e tasi e afua ia Oketopa 2022 se’ia oo ia Setema 2023. O le sui ua ia pikia mai lona aiga e na te mauaina le food stamp e $208. i masina ta’itasi, o lona uiga o le a maua ai e aiga ta’itasi le aotelega o le food stamp e $485. i masina ta’itasi mo le tausaga atoa.”

 

Peita’i i le fa’alauiloaga na tu’uina aloa’ia mai le susuga le fa’atonu Muavaifa’atasi John Suisala e tusa o le afuaga ua siitia ai alamanuia mo nei tagata uma o le atunuu, sa ia fa’ailoa ai, “O le isi tupe fa’aopoopo e $10 miiona mai le Matagaluega o Fa’ato’aga a le malo tele, USDA, lea fo’i ua alagatatau ai ona toe siitia le tatou aofai o le Food Stamp e taua’aoina atu mo aiga ta’itasi o lo’o i ai sui ua agava’a i lea alamanuia, ma ua fa’atulaga e amatalia ia Oketopa 2022 ae fa’ato’a mae’a ia Setema 2023.”

 

Ua talileleia mai e le sui Failautusi o le Food, Nutrition  & Consumer Services, Stacy Dean lea fa’atulagaga ua fa’ataoto atu e le ASNAP a le DHSS ma sauni fo’i e tauaaoina atu alamanuia e pei ona fa’atulaga ma talatala atu nei ia i latou o talosagaina alamanuia ma ua agava’a ai.

 

FA’AMVAE ALOA’IA MAI LE ANZ AMERIKA SAMOA BANK IA AMERIKA SAMOA 

 

O Setema 30, 2022, ua mae’a ona fa’atofa mai ai le ANZ ia Amerika Samoa ma ona tagatanuu uma sa latou fa’aaogaina le latou tautua e ala i teuga’oa  ma ala fo’i o taumafaiga e atina’e le tatou atunuu i pisinisi, le malo ma aiga ta’ito’atasi.

 

O le latou tula’i ese atu, ua atoa i ai le 21 tausaga talu mai ona fa’atautaia le tautua lea faletupe i le teriori. Peita’i sa mua’i fa’atautaia mai lenei faletupe a’o le’i fa’atauina e le ANZ o le Amerika Samoa Bank, o se faletupe na fa’atautaia mai e nisi o tagatanuu lava ma faipisinisi o Amerika Samoa sa tofu fai siea i ai.

 

E i ai nisi sa vala’aulia fa’apitoa mai e le Pulega fa’alotoifale ina ia auai fa’atasi ma i latou e molimauina le latou toe aso i le teritori ma sa iloga ona fa’afiafiaina i latou ina ua fa’atasi atu i latou na vala’aulia.

 

O le tamaitai pule sili o le ANZ i Amerika Samoa Tasi Scanlon, fa’apea ma le Pule Aoao o le ANZ i le atuvasa lea e aofia ai Amerika Samoa ma Guam, Clarke Schaumann, sa la’ua fa’afetaia i latou sa fa’atauaina le vala’au ma auai atu mo le latou toe fa’atasiga i le tatou nei malo.

 

Sa fa’ailoa e Shaumann i ana toe upu, “Ua fiafia ma mitamita le ANZ Amerika Samoa Bank i lana auaunaga sa fa’atino mo le Malo ma tagata uma ae maise o faipisinisi i Amerika Samoa nei. E ui ina ua i’u nei, ae o lo’o ua va’aia le olaola ma le atina’e pea o le atunuu ona sa faia se sao o le ANZ i lea tulaga a’o tula’i mai e tauavea na’o i latou le tulaga tau teuga’oa i totonu o le teritori.”

 

O se vaega o lana tautalaga, sa ia fa’ailoa atu ai lona agaga fa’afetai tele, “Ia i latou sa tutumau mai pea e faigaluega se’ia oo ina tapunia faitoto’a o le tatou nei faletupe, o le fa’afetai e tatau lava ona avatua fa’apitoa lea ia te outou. Ua outou tautua ma le fa’amaoni se’ia oo i lenei fa’ai’uga o le tatou folauga fa’atasi. Fa’afetai tele lava.”

 

Sa auai atu le susuga John Marsh le faatonu sili o le Ofisa o Tautua Fa’aletupe a le Malo o Amerika Samoa, e suia fo’i e ia le faigamalo i lea fo’i fa’atasiga taua tele.

 

Na auai atu f’o’i le susuga le Faipule ole Tualauta, na mua’i tutulu o ia a’o ia faitauina le i’ugafono malilie fa’atasi a le Fono Faitulafono i ona maota e lua, e fa’afetaia aloa’ia ai le auaunaga sa fa’atino e le ANZ Amerika Samoa Bank i le teritori, i lont tula’i to’atasi mai e fa’atautaia tulaga ma aiaiga uma fa’aletupe a le Malo, Faipisinisi ma Aiga ta’ito’atasi ae maise o sui ta’itasi sa fa’aaogaina lea auaunaga i a latou fa’aputuga o’a i le teritori. 

 

I lea lava fo’i iugafono ua latou fa’amanuia atu ai i le isi la’asaga fou ua fuafua le fa’atupe a le ANZ e fa’atautaia, ma ua tele fo’i se aoga ia Amerika Samoa, o le fa’aiuga ua fa’ataunuuina nei e le ANZ, aua ua amata ai fo’i se taumafaiga fou e sili fo’i ona aoga mo le teritori.

 

O le a tapunia aloa’ia uma lala e lua o le faletupe i Tafuna ma Fagatogo ae o le a i ai pea lava nisi o lea faletupe i Amerika Samoa, mo nisi o aiaiga uma e tatau lava ona fa’atautaia e tusa ai o le latou tu’ua o le atunuu, ma le fa’amutaina o le latou tautua iinei, mo le isi 6 masina.

 

FUAFUA LE TATALAINA O LE PAKA LIONA - ASO FAFAILE NEI

 

Ua fa’atulaga nei se fiafia fa’alaua’itele i le aso Faraile nei mo le nofoaga fou i le Paka Liona e tatala aloa’ia ai lea nofoaga mo le fa’aaogaina e le lautele. O le fa’amoemoe ua fa’atulaga e amata i le itula e 11:00 i le taeao.

 

O le a tapunia le ala ta’avale i le po o le aso Tofi aua lava tapenaga a le a’u faipisinisi e fa’atutuina latou nofoaga fa’apitoa e fai’aiga ai le to’atele o le a aofia fa’atasi i le tatalaga o le Paka Liona i le aso Faraile.

 

O le vaega o le alatele o le a tapunia, e afua mai lumafale o le TCF se’ia oo mai i le Lotoa a le ANZ ae tuuina atu le taimi mo faipisinisi mo a latou fale’aiga fa’atutu.

 

MEAALOFA TALAFUA OLOA MO FANAUITI I LE ECE 

 

O le aso Gafua na ese ai le pisi o tina o fanauiti ua mae’a piki a latou pepa e talafua ai oloa e $50 ua na’o meaa’oga seevale ma ni ofu o le fanauiti mai Faleoloa o Tutuila i soo se nofoaga o i ai poo Manu’a i lona lala i Tafuna ma le Daily Store i Nuuuli.

 

O le tala fiafia a nei tina, “O le aso Sa lea ua iloga e tatau ai ona fa’atau ofu papa’e o le fanau, ae ua matua fiafia e va’ai atu i se’evae ma isi mea uma e fa’aaoga mo le a’oga. Ua lava ma totoe ai le fa’atauina o nei mea i lea alamanuia fo’i ua maua.”

 

O lea fesoasoani o lo’o fa’atulaga mai e le Ofisa ulu o le ECE lea sa piki mai ai le meaalofa a le fanauiti.

 

Ua fa’ailoa mai e le tamaita’i fa’atonu o le ECE Minareta Tinitali, “Ua laugatasia uma lava le fanauiti o lo ua aofia i le tausaga 3, ma le 4 i le ECE i lenei alamanuia. O se meaalofa ua fa’atulaga mo fanau uma ua toe a’e atu i le ECE fa’apea ma fanau ua fa’ato’a fa’aulu mai mo le ECE. O le a tatala lava lenei fa’ameaalofa se’ia oo i le aso 24 Oketopa, 2022. O lona uiga matua uma e le’i faia le lesitala a fanau a’oga i le ECE, vave loa ona e fa’ataunuu lou tiute ma koleti mai ai le pepa e talafua ai oloa a lau tamaititi aoga ECE.”

 

Mai le vaega a le Lesitala a le Polokalama lenei polokalama ua fa’ailoa mai, “E tusa ma le 200 o fanauiti ua toe fa’aulu mai ma le 10 o sui fou ua fa’ato’a lesitala i le ulua’i aso o lenei alagamanuia patino mo le fanauiti ua ulufale i le polokalama a le ECE. Tatala pea le faitoto’a mo lea alamanuia se’ia oo i le toe aso ua fa’atulaga mai.”

 

Ua fa’ailoa mai e Tinitali, “O se taumafaiga ina ia fesoasoani i matua i lenei vaitau o le Lotu a Tamaiti mo fa’atauga patino i lona lea alo ua fa’aulu mai i le ECE, ae maise fo’i o se fa’afetai i matua ona o le agaga i le lumana’i mautu o le a’oa’oina lelei o fanau lea ua manatu ina ia vave fa’aulu o latou alo i le ECE. Matua ia una’ia malosi pea o outou agaga e va’ai patino i le lumana’i o nai o outou fanau, aua o lo latou manuia o le manuia fo’i lea mo outou ma aiga.”