TALA I VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TOE TAATIA LE PILI TAUFAAOFI E MAFAI AI E TAGATA MAI FAFO ONA PALOTA
I le amataga o le iloiloga a le Komiti o Galuega a le Malo a le Senate i le amataga o le vaiaso nei, sa fa’alauiloa ai e le Taitaifono o le Komiti, le afioga Senatoa T.A. Tulafono, le iai o ni suiga se lua ua ia taulimaina e tusa ai ma se pili taufaaofi a le Senate, lea e ono suia ai le Faavae o le teritori, ma mafai ai ona palota tagatanu’u mai atunu’u i fafo, ae ua silia ma le 20 tausaga o nofomau i totonu o Amerika Samoa.
Na saunoa Togiola, o se tasi o suiga o le ave’ese lea o le faaupuga “…faaipoio atu i se sitiseni a Amerika po o le US National…” ae tu’u lea fuaiupu e faapea “…o se tagatanu’u nofomau ua faaipoipo tau i se tagata na fanau i totonu o Amerika Samoa…”
E le gata i lea, o le faaopoopo o upu “…fa’aauau ona faamautu…” i luma o le faaupuga “…i totonu o Amerika Samoa mo le luasefulu (20) tausaga…”
O le lona lua o suiga ua faatu mai, e pei ona saunoa Togiola, o le aveese atoa le fuaiupu, ae toe suia i faaupuga “…o se tasi ua avea ma tagata nofomau ma ua silia ma le luasefulu (20) tausaga o faamautu i totonu o Amerika Samoa, ua agava’a e palota i palotaga lotoifale.”
Ina ua tuuina atu le avanoa i afioga Senatoa mo o latou manatu e tusa ai ma nei suiga, na faaleoina e le afioga Senatoa Muagatuti’a M. T. Tauoa se tu’ualalo, ae o se fautuaga foi i tama matutua o le Maota, ina ia faatelegese le pasiaina o lenei iugafono.
Ma e toatele nisi o afioga Senatoa sa faaalia loa latou tete’e i lenei iugafono, seia vagana ai ni Senatoa se toalua.
I le saunoaga a le afioga Senatoa Soliai T. Fuimaono, sa ia ta’ua ai e faapea, o lo latou faasinomaga lenei na tu’ulima mai e o latou tua’a, ma e ao ona o latou puipuia ma faasaoina mo alo ma fanau o le lumanai.
Sa saunoa Soliai, o lea ua tele faamanuiaga ua maua e tagata nofomau, mai i le malo feterale, e pei o polokalama Saogalemu, le WIC, o pepa taumafa. Ae o lo latou tofi lenei e ao ona o latou puipuia.
Na faamatala foi e le afioga Senatoa Uti Petelo, o lona tina ma lona toalua lea ua fai i lagi le folauga, sa fananau i Upolu ma o le tele o taimi sa fai ai palota, sa o la naunau lava e palota. Ae sa masani ona ia faamanatu atu ia te ia, o lea ua tele penefiti i totonu o Amerika Samoa ua faamanuiaina ai o ai. Ae a o’o loa i tulaga tau i le faigamalo, o le aia tatau lena a i latou (tagatanu’u moni o Amerika Samoa).
Na fa’atulai e le afioga Senatoa Ma’o F. Gogo se manatu ina ia tu’uina atu lenei mataupu lautele ina ia palotaina lenei mataupu.
Sa na o afioga Senatoa Malaepule Saite Moliga ma Senatoa Ponematua o le Alataua na lagolagoina lenei iugafono.
E tusa ai ma sa la finauga, ua toatele tagata mai Samoa ua loa ona nonofo ma tautuaina le malo o Amerika Samoa, o a latou fanau foi o lo o galulue ma tautuaina le malo, e o’o lava i vaega o le militeri, ma e tatau ona tu’uina atu ia i latou se avanoa, aua foi so latou leo i le auala e tatau ona faagaioia ai le malo.
Na saunoa Senatoa Malaepule, ua maua e le toatele o a tatou aiga mai i Samoa le avanoa e saunoa ma fa’aali manatu i totonu o pulega a nu’u faapea ofisa o le malo, aemaise totonu o ekalesia.
E ui ina sa le i fa’aalia se manatu o le afioga i le Peresetene o le Senate, ia Tuaolo Manaia Fruean, ae sa ia fa’aalia lona agaga fa’afetai i manatu fa’aalia ma ia uunaia i latou o lo o lagolagoina le iugafono ina ia aloaia po o le a lava le faaiuga o le a tulai mai i lenei mataupu.
Ae e le i tapunia le iloiloga a le Komiti sa toe faamanatu atu e le taitaifono o le Komiti, le afioga Senatoa Togiola, o lenei iugafono sa fa’aulufaleina foi i totonu o le Maota Fono i le 1998 e le afioga Kovana Tauese P. F. Sunia. Ma sa tele foi ni faasea na faasaga ia Tauese ona o lenei iugafono.
Na ta’ua foi e Togiola e faapea, i le 1996 na talosagaina ai o ia e Tauese e avea ma ana soatau ma sa ia manatuaina si ona tina mai Upolu, sa nofo i se faifeau na fanau i Aunu’u. Sa tagi le tina ona e le mafai ona ia palota e lagolagoina lana tama lea sa fia avea ma Lutena Kovana. Ae na faamafanafana iai si ona toalua ma faapea atu iai, “O la’u palota, o lau palota foi lea.”
Ua toe ta’atia nei lenei iugafono.
O le aso 6 o Oketopa, 2023, e tapunia aloaia ai le Fono Faitulafono.
MAUAINA FUALAAU FA’ASAINA IA MARK TAFUA
O le aso 2 o Setema, 2023 i le 2:45 i le aoauli, na taofia ai e leoleo le alii o Mark Tafua na alu atu sana tietiega uila i luma o le faleoloa o le CBT i Nu’uuli ma ina ua suesueina o ia, sa le gata ina maua ai ni fualaau faasaina, ae na maua ai foi, o lo o iai se tusi saisai mo le lokaina o lenei alii.
Na faamatala e leoleo e faapea, na mafua ona o latou faatuina le uila vilivae a le alii o Tafuna, ona e le i iai ni moli.
Sa maua e leoleo i totonu o le ato sa taai i le manava o lenei alii ia ni tamai taga pepa iila o iai ni lau la’au lanumeamata i totonu, o seisi tamai taga pepa iila o iai se pauta, o se telefoni feaveai ma se tinoitupe e $50.
Ina ua maea ona suesueina laula’au ma pauta sa i totonu o taga pepa, ma faamaonia ai o ni vaega o fualaau faasaina, o le maliuana ma le aisa.
Sa molia loa Atafuan i lona umia faasolitulafonoina o ni vaega o fualaau faasaina ma aveina atu loa o ia ma loka i le toese i Tafuna e fa’atalitali ai lona faamasinoga.
TUSI SAISAI FAASAGA IA MARK ATAFUA
O le tusi saisai lea sa faasaga ia Mark Atafua, e pei ona ta’ua i faamaumauga a le faamasinoga, na afua mai ona o se faalavelave sa tulai mai i le aso 21 o Ianuari, 2023 ina ua maua e leoleo se valaau i le 8:31 i le taeao, mai i se alii, e faapea, ua gaoia e se tagata ia ni mea totino a sana uo e la te galulue faatasi i se kamupani.
Sa faamatala e le na valaau atu i le ofisa a leoleo, na faafesootai atu o ia e le pule o le latou kamupani ona ua osofaia e se tagata le latou ofisa. Ma ina ua ia o’o atu i le latou fale faigaluega, sa ia vaaia se pusa na iai telefoni, ua matala.
Ina ua matamata leoleo i le mea pu’eata a le faleoloa, sa o latou iloa ai le ua molia.
O lo o ta’ua i totonu o faamaumauga a le faamasinoga e faapea, sa osofaia e Tafua ia le faleoloa i le 2:30 i le vaveao ma gaoia telefoni, o se uati ma mea faalogo. O le tau o nei oloa e pe a ma le $3,135.
Sa lokaina e leoleo ia Tafua i luma o le faleoloa ma o latou agai atu i lona fale e aumai oloa sa ia gaoia, ae peitai, na mafai ona sola ese le alii o Tafua mai i leoleo.
Ua molia ai nei Tafua i le gaoi ma le solivale o fanua.
E $10,000 sa faatulagaina e le faamasinoga e mafai ai ona tatala le ua molia mai i le falepuipui.