TALA I VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’AMAMALUINA LE SISIGA FU’A A MANU’A I LE ASO LUA, IULAI 16
E tusa ai ma se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le Kovana o Amerika Samoa, le afioga Lemanu P.S. Mauga, o le aso Lua o le vaiaso fou, Iulai 16, 2024, o le a faamanatuina ai le 120 tausaga talu ona sainia le maliliega i le va o Tuimanu’a Elisara ma le malo o Amerika.
Ma o le a faapea ona avea ma aso malolo mo Amerika Samoa, ma o le a tapunia uma o ofisa a le malo atoa ai ma le le fa’ataunuuina o fuafuaga sa atofaina mo lea aso. Se’ia vagana ai auaunaga mana’omia, o le a tatalaina i lea aso.
O le 1904 na sainia ai e le afioga i le Tupu o Tuimanu’a Elisara ia le tu’uina atu o motu uma o Manu’a, i lalo o le va’ava’aiga a le Iunaite Setete.
Ua ta’ua e le afioga i le Fa’aao o le malo, lona u’una’iina o tagata o le atunu’u ina ia avea lea aso ma aso e tomanatu ai i taulaga ma tofa loloto a o tatou tua’a.
FA’AAUAU PEA LAPATAIGA MO LOLOGA MA TAFEGA I TOTONU O LE TERITORI
I le aoauali ananafi na toe fa’alauiloa mai ai e le Ofisa o Tau a Amerika Samoa, le fa’aauau pea ona iai lapataiga mo le Nofo Va’ava’aia mo Lologa ma Tafega se’ia o’o atu i le aso a taeao, “a o fa’atupulaia faititili i le itu matu o le atunu’u”.
Ta’ua foi i se fa’aaliga i le aso ananafi mai i le Ofisa o Tau, le “fa’aitiitia pea o le tuaoloa” e o’o mai nei (Aso Tofi, Iulai 11, 2024). Ae le gata i lea, o le a “faatupulaia timuga i le aso Tofi, Iulai 11, 2024 se’ia o’o atu i le aso a taeao, Aso Faraile, Iulai 12, 2024.
FA’AMANATUINA LE 25 TAUSAGA O SIVA FA’ATAUPOU, A LE ‘LE TAUPOU MANAIA’
O le aso Toonai o le vaiaso nei ua fuafuaina ai se fa’aaliga la’ei faapea siva ma fa’afiafiaga fa’aSamoa, i le Maliu Mai i Fogagogo, e fa’amanatuina ai le 25 tausaga o “Siva Fa’ataupou”, talu ona fa’avaeina le ausiva a le “Le Taupou Manaia”.
Ua fa’apea ona aofia potopoto nisi o taleni ta’uta’ua i tulaga o fa’aaliga la’ei, e le gata i Amerika Samoa ae faapea foi Samoa, aua se fa’aaliga maoa’e ua o latou tapenapena atu iai.
O le a faapea foi ona fa’aalia ai le taleni gaosi laei a se tasi foi o alo o Samoa ua lauiloa lana taleni fa’avaomalo, le susuga ia Afa Ah Loo.
O lenei ausiva sa fa’avaeina e le faletua ia uifa’asisina Korina Seiuli Lee ma o ia foi o le Peresetene o lenei faalapotopotoga.
AGA’I I LUMA TAUMAFAIGA MO LE AVEA O AMERIKA SAMOA MA TOTINO PALOTA A LE ‘PACIFIC ISLANDS FORUM’
Ua fa’amaonia mai e le Faalapotopotoga o Taitai o le Pasefika (Pacific Islands Forum-PIF), i le vaega fa’asalalau a le RNZ Pacific, le iai o nisi o sui o la latou fa’alapotopotoga i Guam ma Amerika Samoa, ona o taumafaiga a teritori a le Iunaite Setete, ina ia avea ma totino palota a le PIF.
Sa faauluina e le sui kovana a Guam, o Joshua Tenorio, se talosaga mo Guam ma Amerika Samoa, ina iai so la nofoa i totonu o le li’o a le PIF.
Ma sa ta’ua e le sui failautusi lautele a le PIF, o Esala Nayasi, o lo’o aofia i totonu o mataupu o le a iloiloina i le fonotaga lona 53rd a taitai o le PIF, lea ua faamoemoe e faia i le masina fou, ia lea talosaga.
O le masina o Iuni, sa pasia ai e le malo o Amerika ia le auai o ana teritori, e auai i totonu o le PIF ae e le mafai ona palota i latou i mataupu iloiloina, ae ui i lea, sa fa’aalia mai e Antony Blinken, le Failautusi a Amerika, lo latou lagolagoina o taumafaiga a teritori ina ia mafai ai ona avea ma totino le palota.
O SE FAAMANATU MAI I LE OFISA PALOTA AUA LE NOFO SAUNIUNI O LE ATUNU’U MO NOVEMA 2024
I se fa’aaliga taua mai i le Ofisa Palota i le amataga o le vaiaso, ua faapea ona, mai ai i le mamalu lautele, le amataina nei ona fa’agasolo ia lesitala mo tagata palota fou atoa ai ma le suiga o suafa, fesuiaiga o nu’u ma afioaga o lo’o fa’amautu ai, toe fa’afouina o ID palota atoa ai ma le toe tu’uina o lou suafa i luga o le lisi o tagata palota, pe afai sa ave’eseina i tausaga palota ua tuanai.
O pepa faamaumau o lo’o mana’omia e fa’ataunuu ai nei tulaga uma, e aofia ai le Pepa Fanau, Pepa Saogalemu faapea ma se ID o iai se ata.
Mo sui tauva uma ua fuafua e tauva i le palotaga ia Novema, ua fa’amanatu mai foi e le Ofisa Palota le mauaina uma o pepa mo ‘candidate nomination’ ma ‘packages’ mai i lo latou ofisa i Tafuna. O le aso 3 o Novema lea o le a fa’amutaina ai ona toe faauluina atu ia pepa mo ‘candidate nomination’.
O le aso 10 o Setema, 2024, o le a amataina ai palota ‘absentee’ mo le lotoifale faapea ma atunu’u i fafo, ae mo tagata palota uma o lo’o i totonu o Militeri, A’oga i atunu’u i fafo po o i latou o lo’o fa’amautu i atunu’u i fafo, e mafai ona talosagaina ni a outou ‘absentee ballot’, i luga o le uepesite a le Ofisa Palota.
Ae o le aso 5 o Aukuso o le a tatalaina ai avanoa mo i latou o lo’o fia galulue i le taimi o palota (Poll Workers).