Ads by Google Ads by Google

Taofia i le Falepuipui le ali’i o loo tu’uaia faia uiga mataga i se tamaitai talavou


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

E 42 tausaga o se ali’i mai Samoa ua taofia i le Toese i Tafuna talu mai le masina na te’a nei, ona o tu’uaiga i lona faia lea o uiga mataga i se tamaitai e talavou i lalo o le tulafono. O le tamaitai o loo aafia i lenei mataupu e pei o na taua e  le malo i le latou tagi, e 16 tausaga le matua.

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi, e aiga le ua molia i le tama’ita’i na a’afia i lenei solitulafono. O le taimi fo’i na faia ai le solitulafono, sa nonofo faatasi ai le ua molia ma le aiga o le tama’ita’i na a’afia, e ui e eseese fale e nonofo ai ae latalata lava.

 

E 2 masina o tau saili e Leoleo le susuga a Richard Tolai mo le tuuina atu i ai o le poloaiga a le Fa’amasinoga e pu’e fa’apagota ai o ia. O le masina na te’a nei na fa’atoa fa’ataunuuina ai loa lea poloaiga a le Fa’amasinoga, ma mafai ai loa ona pu’e fa’apagota Tolai e Leoleo.

 

O le masina lava fo’i na te’a nei na tula’i ai loa Tolai i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo mo le taimi muamua, ma ia teena ai tu’uaiga fa’asaga ia te ia. 

 

O lo o tu’uaia e le malo ia Tolai i moliaga mamafa e 2 e aofia ai le faia o uiga faasotoma, o le vaega B lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mai le 5 e oo atu i le 15 tausaga, faapea ai ma le moliaga o lona tagofia lea o itutinosa o se tama’ita’i e laititi i lalo o le tulafono i le tulaga muamua, o le vaega D lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mo le umi e le sili atu i le 5 tausaga, pe fa’asala fo’i i le salatupe e le sili atu i le $5,000, poo le fa’asala fo’i i fa’asalaga uma ia e lua.

 

E $10,000 le vaega tupe lea ua fa’atulaga e le Faamasinoga Faaitumalo e tatala ai i tua Tolai.

 

Afai ae mafai ona totogi lea vaega tupe, ua poloaina Tolai e aua ne’i ona tuua le atunu’u pe sola ese fo’i, aua ne’i ona toe solia se tulafono, ma ia tuuina atu lona tusi folau e taofi e le loia a le malo.

 

Ua fautuaina fo’i o ia ina ia aua ne’i ona toe taumafai e fa’afesoota’i molimau a le malo e aofia ai ma le tama’ita’i o lo o a’afia i lenei mataupu i soo se auala.

 

O le itula e 10:30 o le taeao o le aso Tofi o le vaiaso fou lea ua fa’atulaga e faia ai le ulua’i iloiloga o le mataupu a Tolai i luma o le afioga i le tamaitai Faamasino ia Gwen Tauiliili-Langkilde, e iloilo ai pe lava ma totoe mau a le malo e lagolago ai le latou tagi fa’asaga i lenei mataupu.

 

O le mataupu lenei na tofu atu i le Ofisa o Leoleo i Tafuna, ina ua aga’i sa’o atu le tama’ita’i e 16 tausaga le matua na a’afia i le taeao o le aso 20 o Fepuari, 2021 ma lona aunty ma faila se tagi fa’asaga ia Tolai, i lona faia lea o uiga mataga i le tamaitai na aafia i totonu o le fale i le po ua tuana’i, tusa lea o le po o le aso 19 o Fepuari.

 

Na faamatala e le tama’ita’i na a’afia i Leoleo e fa’apea, o Tolai, o se tasi o le aiga o lona grandmother, e nonofo ma lona to’alua i se tasi o fale e le mamao ese mai i le fale a lona grandmother.

 

Na faamatala e le tama’ita’i na a’afia i se latou faatalatalanoaga ma Leoleo e fa’apea, i le po o le aso 19 o Fepuari ao moe i luga o lona moega i totonu o lona potu, sa ia fa’alogoina le misa a Tolai ma lona to’alua.

 

Na taua e le tama’ita’i na a’afia i Leoleo e fa’apea, e latalata atu lava i le fale a Tolai ma lona to’alua i le potu sa moe ai i le po na tula’i mai ai le fa’alavelave.

 

Na avea le misa a Tolai ma lona to’alua ma itu na ala ai loa le tama’ita’i na a’afia mo sina taimi, fa’atoa toe taoto ai loa i lona moega ma moe. A o moe, sa ia faalogoina le pao atu o se tagata i totonu o lona potu, ma ia iloa ai, o lona grandmother lea o loo tau su’e ona seevae ma ona totini i lalo o lona moega.

 

Sa ia vaaia lona grandmother ua tui ona seevae koleni ma savali ese atu loa i fafo ma le fale, ma aga’i ese atu, ae tuua ai na o ia i totonu o le fale. 

 

A o moe i lona moega, sa ia faalogoina Tolai o valaau ane i lona igoa peita’i e le i tali i ai. Sa ia toe faalogoina fo’i Tolai ua toe valaau atu i lona igoa, ma tauanau o ia e alu atu i luma o le potu malolo la te talatalanoa ai, peita’i, sa faataliga tuli pea i ai e aunoa ma sona tali atu i le valaau a Tolai.

 

Na taua e le tama’ita’i na a’afia i Leoleo le faateia o ia i se taimi o taimi ao moe i luga o lona moega, ina ua ia faalogoina se tagata ua tago atu i lona itutinosa faapea ai ma lona fatafata. Sa pupula ona mata ma ia iloa ai Tolai o loo taoto atu i ona luga, ma ona lima o loo tago atu i lona fatafata ma lona itutinosa.

 

O le taimi lea na ia ee ai loa i luga ma ia tuli ese Tolai mai totonu o le potu, peita’i e le i alu ese Tolai, ae sa faaauau pea ona taoto atu i ona tafatafa ma tago atu pea i lona tino.

 

I se taimi mulimuli ane, na mafai ai loa e le tama’ita’i na a’afia ona una’i ese Tolai mai luga o le moega, ma tu ai loa i luga ma savali i fafo ma lona potu ma aga’i atu ai lava i fafo o le fale e saili lona aunty poo fea ua alu aga’i i ai.

 

A o aga’i ese atu le tama’ita’i ma le potu, na tamo’e atu ia Tolai ma taumafai e taofi mai lona lima, i se taumafaiga e taofi ai o ia mai lona alu ese atu ma le fale, peita’i sa mafai lava e le tama’ita’i na a’afia ona alu ese mai ma le fale o loo i ai Tolai.

 

Na maua atu e le tama’ita’i na a’afia lona grandmother o loo nofonofo mai i luma o le latou Fale Talimalo, ma ia fesili ai loa i le mafua’aga ua ala ai ona ia alu ese mai ae tuu ai na o ia i le fale.

 

Na fesili le grandmother i le tama’ita’i na a’afia pe i ai se mea ua tupu, ae na ia faailoa i ai, o le taimi lava na ia alu ese mai ai ma le fale, na ia faalogoina ai le ulufale atu o Tolai i totonu ma ia taumafai e fa’amalosi o ia.

 

A o fa’amatala e le tama’ita’i na a’afia i lona grandmother le mea sa tupu i totonu o le fale, o le taimi fo’i lea na la vaaia ai loa Tolai ua aga’i atu i le pito o loo la talanoa ai. Na fesili le grandmother o le tama’ita’i na a’afia ia Tolai, pe aisea ua ia faia ai lenei mea mataga i lona niece, peita’i na tete’e Tolai ma faapea atu, e leai se mea leaga na ia faia.

 

Sa faapea fo’i ona fesili atu le tama’ita’i na a’afia ia Tolai e tusa ai o lana gaioiga sa faia ia te ia i totonu o le fale, ae sa fa’aauau pea ona tete’e i ai Tolai ma ia taua, e leai se mea leaga na ia faia i le tama’ita’i na a’afia i totonu o le fale.

 

I le taeao na sosoo ai, na aga’i atu ai loa le tama’ita’i na a’afia ma lona Tina ma faila lana tagi i le Ofisa o Leoleo i Tafuna fa’asaga ia Tolai. Na faamatala uma e le tama’ita’i na a’afia le mea atoa sa tupu i Leoleo.

 

Na ia taua atili fo’i i Leoleo e fa’apea, e le o se taimi muamua lea ua faia ai e le ua molia uiga mataga nei ia te ia. I le 3 vaiaso talu ai ao lei tula’i mai le fa’alavelave lea i le amataga o le masina o Ianuari, na faia ai fo’i e le ua molia uiga mataga nei ia te ia, e ala i lona tagofi atu i vaega o lona tino i totonu o le fale.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Tolai e tusa ai o lenei mataupu, sa ia teena ai lona faia o ni uiga mataga i le tama’ita’i na a’afia. Peita’i a o fa’agasolo pea le talanoaga ma Leoleo, na ioeina ai loa e Tolai tuuaiga uma fa’asaga ia te ia.

 

E le gata sa ia ioeina i Leoleo lona alu i totonu o le potu o le tama’ita’i na a’afia i le po ao moe o ia, ae sa ia ioeina fo’i lona tagofia o ona itutinosa. Na pau le itu na tete’e i ai Aumua, o tu’uaiga faapea sa una’i ese e le tama’ita’i na a’afia o ia atoa ai ma lona ee i luga ina ua ia vaaia o ia i totonu o le potu.

 

Na taua e Tolai e fa’apea, e lei ee le tama’ita’i na a’afia ina ua ia tago atu i ai, ae sa malie lava i ai o ia i ana gaioiga uma sa faia. Na matua teena malosi e le ua molia tu’uaiga faapea sa ia faia nei gaioiga i se auala faamalosi. I lona talitonuga, o gaioiga uma sa tutupu na la malilie uma i ai.