Ads by Google Ads by Google

Tapunia su’esu’ega a le SSIC i le Nu’ufou ma le Kite Runner


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Ua mae’a nei se palota a le Komiti Su’esu’e Filifilia a le Senate (SSIC), e tapunia ai a latou su’esu’ega i ni mataupu e lua, lea e aofia ai le fanua o le Nu’ufou ma le va’a ta’uta’ua o le Kite Runner.

Ina ua mae’a iloiloga masani a le Senate i le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, sa faapea loa ona potopoto totino o le SSIC, ma o iina na fa’ailoa atu iai e le afioga i le Senatoa ia Togiola T. A. Tulafono, le leai o ni fa’amaoniga o ni solitulafono ua faia i nei mataupu e lua.

O le mataupu i fanua o le Nu’ufou, sa nofo malamalama ai le mamalu o le atunu’u, ina ua fa’aalalau e nisi o tagata o le atunu’u i luga o a’upega tafailagi fa’amatalaga e uiga i nisi o faipisinisi o le atunu’u ua o latou fuaina nei fanua o lo’o i le itumalo a le Itu’au Malosi ma taumafai e lesitala i lalo o latou suafa.

Na avea lea ma tulaga na fa’aalia ai le le fiafia o le to’atele o matai ma aiga, mai i afioaga o Malaeimi se’ia o’o mai i Fagasa, lea e ana nei fanua i luga o mauga.

Sa fa’aalia e le afioga Togiola i luma o totino a le SSIC, o se vaega ua tula’i mai i a latou su’esu’ega, o le tatau lea ona pasia ni tulafono e puipuia ai fanua o tagata ma aiga, mai ia i latou o lo’o taumafai e pulea.

Na ta’ua e Togiola e faapea, o le a faaulufaleina se pili e taofia ai le lesitalaina o fanua faitele a aiga, e pulea e se tagata.  Ae le gata i lea, o le a taofia ai le taumafai o so’o se tagata e lesitala se fanua tu’ufua, e pei ona tupu mai i le mataupu lea na a’afia ai fanua o le Nu’ufou.

Ae i le mataupu i le va’a o le Kite Runner, na fa’aalia e Togiola le leai o se tulafono ua solia, i le malaga a le va’a.  Na ia ta’ua le toe suia o le ulua’i molimau a le kapeteni, e faapea, e manaomia se fa’amaumauga tusitusia (log book) mo so’o se faigamalaga.

Ma sa ta’ua e le ta’ita’ifono a le SSIC, e tusa ai ma se fa’amaoniga mai i le vaega a le ‘Coast Guard’, e le mana’omia se fa’amaumauga tusitusia (log book) mo faigamalaga a aiga, po o se tagata, se’ia vagana o faigamalaga fa’apisinisi (commercial).

E ui ina sa finau le afioga i le alii Senatoa ia Uti Petelo i le solia e le Kite Runner o le tulafono, i lana faigamalaga mo Samoa e aunoa ma pepa fa’amaumau fa’atulagaina.  Sa fa’amaonia e Togiola le manatu o Uti, ae peitai, na ia fa’aalia le molimauina e se taitai a le Ofisa o Uafu, le susuga Juliano Falaniko, lea na sainia pepa (documents) na manaomia e le Kite Runner e malaga ese atu ai ma Amerika Samoa, le fofoina o lea fa’afitauli ina ua valaau atu sui o le Ofisa o Tiute a Samoa.

Ma sa ia ta’ua foi le tupu muamua foi o lea tulaga.

Ma sa fa’aalia e Togiola le iai o ni masalosaloga sa tupu muamua foi lea tulaga, ae o lo’o silafia e le pule a le Kite Runner.  Ae peitai, e tusa ai ma le molimau a Tish Peau, o ia sa gafa ma le fa’amautuina o pepa (documents) mo le faigamalaga a le va’a i Samoa.  Ma o le fa’afitauli lea na tula’i mai, e pa’u ia te ia ma na fa’ato’a ia nofo malamalama ai ina ua vala’au atu le kapeteni o le va’a ia te ia.

I le fa’ai’uga o le iloiloga a le SSIC, na palota ai loa le komiti le leai o sa latou fautuaga o le a faia e fa’atatau i nei mataupu e lua.

Ae i mataupu e fa’atatau i le ‘Data House’ ma le Talofa Pass’, na saunoa Togiola, o lo’o feagai nei le SSIC ma le iloiloina o faamaumauga mulimuli mai i le kamupani ma o le a fa’amautu ai leisi a latou la’asaga.