Tete’e nisi i se fale teuoloa fuafua e fa’atuina i leisi itu auala o le faleaoga a Lupelele
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Ua fa’aalia e le pulea’oga a le aoga tulaga muamua a Lupelele, o se matai mai i Iliili faapea ma nisi o le atunu’u, lo latou tete’e i le fauina o se fale teu oloa, i le fanua o lo’o i leisi itu auala ma le aoga a Lupelele i Iliili.
O lo’o ua taofi foi le matai, o le fanua lenei a le latou aiga, ua fa’atauina atu e aunoa ma so latou iloa.
O le fale teu oloa lenei ua fuafua e fausia, o se fale fogafale lua, a le susuga ia Merlin Uli ma o lo’o iai le suafa a Solip Hong i luga o le talosaga mo se Pemita e fa’aaoga ai le fanua ma fausia ai le fale.
Ina ia mafai ona amataina lenei galuega, e muamua ona manaomia le pasiaina mai e komiti faafoe a le PNRS ma le Zoning, ia le pemita mo le fa’aaogaina o le fanua ma le fausia o lenei fogafale lua.
I se ripoti ua o’o mai i le Samoa News, ua fa’ailoa mai ai le pasiaina e le komiti faafoe a le PNRS o le talosaga, i sa latou fono i le vaiaso ua mavae, ae e le’i fa’asalalauina lona tatalaina mo le mamalu lautele.
O nei ituaiga fonotaga, e tatau ona tatalaina i le mamalu lautele ma e ao ona fa’asalalauina e le komiti a le PNRS ia lea fonotaga ma lona aso, taimi, nofoaga e faataunuina ai, faapea poloketi ua fuafuaina. Ma e tatau foi ona aofia ai ma se asiasiga i le nofoaga ua fuafuaina ai nei poloketi.
Ae e le o mautinoa pe sa faataunu’uina se asiasiga i le nofoaga ua fuafuaina e faatu ai le fale teu oloa.
O leisi la’asaga o soso’o mo le pemita, o le fa’ai’uga mai i le komiti a le Zoning, ma o lea foi tulaga, e manaomia ai le faia o se iloiloga e tatalaina i le mamalu lautele faatasi ai ma le asia o le nofoaga ua fuafua e faatu ai le fale teu oloa.
O le aso 20 o Fepuari, 2025 lea ua fuafua e faataunu’uina ai le fonotaga a le komiti faafoe a le ‘Zoning’.
Ona o le nofoaga ua fuafua e fa’atu ai lenei fale teu oloa, ua faapea ona fa’aalia ai e le pulea’oga a le aoga tulaga muamua a Lupelele lona tete’e i lea tulaga, ae le gata i lea, ona o lo’o fete’ena’i ia le aiga e ana le fanua ma le fa’atauina o le latou fanua e aunoa ma so latou iloa.
Ua faapea ona fa’ao’oina atu e le afioga ia Leituala Morgan T. Suapilimai, o se tasi e tau i le fanua, ia se tusi i le komiti faafoe a le ‘Zoning’ ma le ‘PNRS’, e avea ma sui o le Fa’alupega a Iliili ma nisi o le atunu’u, e fa’aalia ai lo latou tete’e i le faatuina o lenei pisinisi i se nofoaga e ono a’afia ai le saogalemu a fanau.
Ma ua talosagaina ai foi le faia o ni asiasiga ma su’esu’ega i le fanua, mai i ofisa a le malo, e aofia ai le Ofisa o le Soifua Maloloina, DOC, ofisa o aoga faapea sui o le Maota Fono, ina ia faamautuina ai le malu puipuia o fanau a’oga ma le nu’u
Ua ta’ua foi e Leituala le iloiloina o le mataupu po o ai tonu e pulea le fanua ma e le o auai ia suli e lua o lo’o soifua mai nei, i lenei galuega ua fuafuaina.
Sa faapea foi ona fa’ao’oina atu e le tamaitai pule o le aoga tulaga muamua a Lupelele, ia Lita M. Manase, ia sana tusi na tusia i le aso 20 o Fepuari, 2025, i le komiti faafoe a le ‘Zoning’, e fa’aalia ai lona tete’e i le fausiaina o se fale teu oloa e fesagai ma le auala ulufale a le aoga.
Ma sa ta’ua ai e Manase ia le tele o mafua’aga o le fa’atu’i’ese o le a’oga, e aofia ai le toe fa’aopoopoina o le pisi i tulaga o femalagaiga i taavale ma le mamalu lautele, ma avea ma se tulaga e le saogalemu mo fanau aoga e savavali, atoa ai ma le lauitiiti o le alatele, e o’o lava fo’i i pasi aoga, e faafaigata ona ulufale atu i totonu o le laumua a le aoga.
Sa ta’ua e le tamaitai le tele o mafuaaga e le tatau ai ona fa’atuina se fale teu oloa, po o seisi lava pisinisi i leisi itu auala o le a’oga. Ma ia ta’ua ai le le saogalemu mo fanau aoga, ae faapea aiga e nonofo lata ane i le aoga.
Afai ae pasia e le komiti a le ‘Zoning’ ia se pemita mo so’o se poloketi, e 10 aso e mafai ona toe tusi atu ai le mamalu lautele e apili lea faaiuga.
Ae afai ae te’ena e le komiti a le ‘Zoning’ ia le pemita, e mafai i tagata e ana le galuega ona tapa se fesoasoani mai a latou loia.