To’a 22 fanau a’oga ua i’u ma le manuia a latou a’oa’oga mai i le a’oga maualuga a Kanana Fou
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
O le taeao o le aso Tofi o le vaiaso na se’i mavae atu nei, sa faapea ona fa’aeaeaina ai nisi o alo ma fanau, e to’a 22, a le atunu’u, sa a’o’oga i le a’oga maualuga a Kanana Fou, ina i’u manuia a latou taumafaiga i le fa tausaga ua mavae atu.
Sa le gata ina tau’a’aoina a latou fa’ailoga (diplomas) ae sa mauaina ai foi le avanoa e fa’afofoga ai le vaega fa’au’u o le tausaga 2024 a le aoga maualuga a Kanana Fou, i ni upu fa’ala’ei’au mai i le afioga i le Kovana, Lemanu P. S. Mauga, e tomatauina ai leisi la’asaga fou o o latou olaga talavou.
I lana saunoaga faapitoa sa u’una’ia ai e le afioga Lemanu ia le vasega fa’au’u ina ia lava lo latou fa’atuatuaina o i latou lava, i lo latou aga’i atu i le lalolagi.
Na saunoa le afioga i le kovana, “O le upu moni, e le o le tulaga o mea e tutupu ia te oe, e iloa ai oe. Ae o lou tali atu i mea tutupu ia te ia, e iloa ai lou tagata. Ae le o tatou foi i lo tatou manaoga, a’o tatou, i o tatou talitonuga. O taeao o le a le toe fafagua oe e si ou tina, po o nai ou matua, o le a e moe atu e masalo e tau i le 8 o tofa lelei lau afioga”.
“Ua te’i lou agaga ma lou mafaufau ma lou tino, ua le toe usu e pei ona masani ai. Ua le toe valaau i lau uo, faatali mai iina, lea ua toeititi ou o’o atu. Ua e le toe mulimuli foi i ta’iga. O taeao, ua e tagata matua. Toatele o outou ua atoa le 18 tausaga, o isi o faaiuga o lenei tausaga. Fa’auuga o lau aoga, a’o le soifuaga, o i’i. 18 tausaga ua faitauina e le atunu’u, e le lalolagi. Ua e tagata matua”.
Na fa’aauau le saunoaga a le afioga i le kovana, “O mea e tutupu ia te oe i lou 18 tausaga alu i luga, o oe lava. A lelei na e savali, manuia. faaletonu, ave i le falepuipui, o oe lava. Ua le toe fai atu i ou matua, e fai ma au guardians, e o mai. O taeao pe a e ala ifo taaeao, ua e tagata matua, ua fai lava e oe, au faaiuga”.
Sa fesiligia e le afioga i le kovana ia le vasega fa’au’u, “ua e sauni la?”
“Aua e te popole ua e sauni. 12 tausaga o tapena oe, tapena e ou matua, matua faaleaagaga, le nu’u, tapena e ou aiga, ekalesia ma le faigamalo. Ua e sauni.”
Sa saunoa le afioga Lemanu, “O le aso a taeao o le a amata ai ona alu lou mafaufau, po o fea le kolisi, fea le vaega a le malo ua uma na e tauto, uma foi na e talia, kolisi ua valaau mai.”
“Ae e iai lava le vaega lea a tatou, masalo pe 1% pe 2%, e o’o taeao e le mautinoa le mea e agai iai”.
O lana fautuaga mo i latou ia, “Aua e te popole. Silasila, o lo’o ia le tatou Kolisi ASCC. O lo’o iai nai galuega avanoa i le faigamalo, pe amata ai lava lau pisinisi. O lou a lumanai. E le o manaoga ae o mea e te talitonu e fai”.
“O mea e te silafia ma e talitonu, e te mafai ona e fai.”
“Taeao la le vasega faau’u o le aso fou, ae o le amataga o le soifua, i lo outou agai atu i luma. I lo outou saili malo aua so outou lumanai manuia.”
Na fa’amanatu atu foi e le afioga i le kovana i le vasega fa’au’u, a’o latou aga’i atu i le sailigamalo, ia o latou manatua, o lo’o latou tauaveina o latou matua, o aiga, ekalesia, o nu’u ma afioaga.
“Tele le avega e le mama. Aua ne’i galo o oe o le Samoa. Ou matua, matua faaleagaga, lou aiga ma le mea na e soifua mai ai. Aua o mea uma nei, e faamalosia ai oe i lau savaliga i le lumanai. O mea uma nei, a e alualu ua gata lou malosi, na e tulivae lea i le Atua ma e toe ta mai i mea ia, o i’ina e toe faamalosia ai oe. E toe fa’aatoatoa ai lau savaliga, aua e toatele o lo’o tapuaia lou alofaiva.’
O ana toe upu mo le vasega fa’au’u, “Fiafia lelei, fiafia ma le poto. O le lalolagi o lo’o faatali mai, o le lumanai foi o lo’o fa’atali mai.’
I le mae’a ai o le saunoaga faapitoa a le kovana, sa faapea loa ona fa’alauiloaina e le sui taitaifono o le Komiti Faafoe o A’oa’oga a le EFKAS, le susuga ia Rev. Memo Tapaleao, ia le vasega fa’au’u. Lea sa fa’amaonia e le Faatonusili o Aoga, le susuga i le foma’i ia Dr. Talauega Samasoni Asaeli.
O i la’ua na aveina le tulaga muamua o lenei vasega fa’au’u, o Floranaunees Polikapo ma Patricia Ta. Sa o la mauaina foi ia fa’ailoga o le ‘Presidential Awards’.
O isi fa’ailoga faapitoa sa mauaina e Zeruiah Tuilaepa, o le ‘Scholastic Award’, ae mauaina e Floranaunees Polikapo ia le ‘Scholastic ACT Award ma le Citizenship Award’.
O Layla Falealii sa ausiaina le fa’ailoga o le Taitai, Aganu’u ma le Tamaitai Ta’alo tulaga ese.
Ae o le fa’ailoga mo le alii ta’alo tulaga ese, na maua lea e Jeter Lualua.
O le fa’ailoga o le ‘Alualu i Luma’ sa maua lea e Justice Seufalemua
Ae o le fa’ailoga o le 2024 Four-Way Test, na ausia e Dharzeenah J. Aliitaeao.
O iunivesite ua taliaina mai ai le tamaitai o Patricia Ta, e aofia ai le Texas Tech, New Mexico, Chaminade ma Utah i Saute, i sikolasipi 4 tausaga, e $55,264. Ae ua mae’a foi ona faaulufale lona suafa mo le U.S. Navy.
O Floranaunees Polikapo, ua ausia se sikolasipi e 4 tausaga mai i le iunivesite a Utah i saute, e $55,264 ma le iunivesite o Oregon i Saute.
O Zeruiah Tuilaepa, ua mauaina sona avanoa i le Iunivesite a Utah Saute ma se sikolasipi e 4 tausaga e $55,264, o le Iunivesite a le setete o Montana ua faamanuiaina ai o ia i se sikolasipi mo le tolu tausaga ($56,000), ae le gata i lea, ua taliaina foi o ia i le Iunivesite a Chaminade, Oregon i Saute ma le iunivesite a Bushnell.
O Layla Falealii ua faamanuiaina i se sikolasipi 4 tausaga ($55,264) i le Iunivesite a Utah Saute faapea foi le Iunivesite Chaminade, Oregon i Saute ma le Iunivesite a Hawaii-Manoa lea ua ia maua ai se sikolasipi e ta’ua o le ‘mana Academic Merit Scholarship’.
O Dharzeenah J. Aliitaeao, ua faapea foi ona faamanuiaina i se sikolasipi 4 tausaga ($55,264) mai i le iunivesite a Utah i saute.
O le susuga ia Mark Toluao, ua fa’amanuiaina i se sikolasipi football mai i le Iunivesite a Utah.
O le afioga i le sui Faipule Aumua Amata sa totogia ia itulau o ata a lenei vasega fa’au’u ua faapea ona lomia e le Samoa News, ma lana fa’amalo mo le vasega fa’au’u 2024.